Prehrana koja nije sadržavala cjelovite žitarice ili je sadržavala previše rafinirane riže, pšenice ili prerađenog mesa povezana je s bolešću.

Prehrana koja je uključivala pretjeranu konzumaciju voćnih sokova ili premalo neškrobnog povrća, orašastih plodova ili sjemenki također je imala određeni utjecaj na dijagnoze, iako ne toliko.

Dijabetes tipa 2 javlja se kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, ometajući sposobnost tijela da regulira i koristi šećer kao gorivo. Ne postoji lijek za dijabetes, ali postoji bezbroj preporučenih promjena načina života kako bi se lakše upravljalo stanjem, kao što su gubitak težine, vježbanje i pravilna prehrana.

Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2022. bilo 388.213 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,11 % u 2021. godini.

U novoj studiji istraživači sa Sveučilišta Tufts analizirali su prehranu 184 zemlje diljem svijeta koristeći podatke iz 1990. i 2018., otkrivajući da se vjeruje da je više od 70% novih dijagnoza u 2018. uzrokovano nezdravim prehrambenim obrascima.

Od 184 zemlje uključene u studiju, sve su prijavile porast dijabetesa tipa 2 u gotovo 30 analiziranih godina. Istraživanje se usredotočilo na 11 prehrambenih čimbenika i zaključilo da tri imaju uznemirujući utjecaj na porast dijagnoza dijabetesa.

"Naša studija sugerira da je loša kvaliteta ugljikohidrata vodeći pokretač dijabetesa tipa 2 koji se može pripisati prehrani na globalnoj razini, uz značajne varijacije po naciji i tijekom vremena", rekao je stariji autor Dariush Mozaffarian. "Ova nova otkrića otkrivaju kritična područja za nacionalni i globalni fokus kako bi se poboljšala prehrana i smanjilo razorno opterećenje dijabetesom."

Analiza je također otkrila da loša prehrana dovodi do većeg udjela muškaraca u odnosu na žene, mlađih u odnosu na starije odrasle osobe i urbanih u odnosu na ruralne stanovnike kojima je dijagnosticirana kronična bolest.

Utvrđeno je da središnja i istočna Europa te središnja Azija imaju najveću stopu slučajeva dijabetesa tipa 2 povezanih s prehranom. Istraživači su primijetili da je to vjerojatno zbog podataka iz zemalja uključujući Poljsku i Rusiju, gdje je prijavljeno da prehrana uključuje velike količine crvenog mesa, prerađenog mesa i krumpira.

"Ako se ne kontrolira i s predviđanjem samo porasta učestalosti, dijabetes tipa 2 nastavit će utjecati na zdravlje stanovništva, ekonomsku produktivnost, kapacitet zdravstvenog sustava i potaknuti nejednakost u zdravlju diljem svijeta", objasnila je autorica studije Meghan O'Hearn.

"Ova otkrića mogu pomoći u informiranju o prehrambenim prioritetima za kliničare, kreatore politike i aktere iz privatnog sektora jer potiču izbore zdravije prehrane za rješavanje ove globalne epidemije."