Rak debelog crijeva je drugi po smrtnosti karcinom. Muškarci i žene su jednako skloni obolijevanju bolesti debelog crijeva, a blagi ili vrlo jaki simptomi mogu onemogućavati normalan život. Mogu se razvijati postupno ili izbiti naglo, obuhvaćajući proljev i krvi u stolici.

Važno je da svi stariji od 50 godina jednom godišnje naprave kontrolu, a ako često imaju probleme s probavnim sustavom, bez obzira na godine, obavezno je da se jave liječniku. To je poruka onkologa povodom obilježavanja mjeseca ožujka koji je u cijelom svijetu posvećen borbi protiv raka debelog crijeva.

"Znamo da je taj trenutak u kojem liječnik govori dijagnozu karcinoma emotivni šok i da poslije te spoznaje više ništa nije isto. Znamo da dijagnoza mijenja život jer smo često i mi u ulozi da pacijentu ili obitelji priopćimo lošu vijest o razvoju tumora. Zato želimo i potrebna nam je podrška čitavog društva, da zajedno podignemo svijest o raku debelog crijeva i o tome koliko je važno da se obratite liječniku na vrijeme, ako primijetite neke od simptoma”, izjavio je prof. Davorin Radosavljević i dodao: ”Znamo da nije jednostavno da s obitelji ili liječnikom pričate o radu vaših crijeva ili kakva vam je stolica, ali imajte u vidu da vam ponekad život može ovisiti od tome.“

Ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, čak 90% pacijenata bi imalo uspješno liječenje. Svatko tko je stariji od 50 godina trebao bi napraviti kolonoskopski pregled. Ako gubite kilograme, imate učestale grčeve ili primijetite krv u stolici, obratite se liječniku i odmah napravite test krvi u stolici.

Alarmantni simptomi bolesti debelog crijeva: "Rak debelog crijeva treći je po učestalosti tumor u svijetu i drugi uzrok smrti od malignih bolesti. Na tumor debelog crijeva sumnjamo kada se bolesnik žali na (naglo nastale) promjene u pražnjenju stolice (proljeve ili konstipaciju), primjese krvi u stolici, abdominalne bolove, gubitak apetita te gubitak tjelesne težine. S druge strane, rak debelog crijeva ne mora davati simptome, prvi znak može biti anemija u laboratorijskim nalazima, iako niti uredna crvena krvna slika ne isključuje postojanje maligne bolesti", rekla je ranije specijalistica gastroenterologije, dr. sc. Matea Majerović za Net.hr.

"Bolesti debelog crijeva mogu biti zarazne ili nezarazne, funkcionalne ili strukturne, dobroćudne ili zloćudne. Zarazne bolesti su najčešće akutne, samoograničavajuće i karakterizirane proljevastim stolicama. Dobroćudne, funkcionalne ili strukturne bolesti su najčešće kronične, simptomi uključuju abdominalnu bol, konstipaciju, proljev te primjese sluzi i krvi u stolici", dodala je.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi: "Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3660 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina."

"Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu, nakon raka pluća. Godišnje od njega umire oko 2100 osoba, također 60% muškaraca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina", piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

U Hrvatskoj od 2007. godine postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Odazivanjem u program te testiranjem rak debelog crijeva može se otkriti u ranom stadiju, kad je preživljenje vrlo visoko, a kolonoskopskim pregledom mogu se otkriti te ukloniti potencijalno zloćudni polipi, čime preveniramo i sam nastanak raka.

"S obzirom na visoku učestalost raka debelog crijeva, koja raste s dobi, a imajući na umu da su polipi predstadij karcinoma, preporučuje se s preventivnim pregledima, u bolesnika srednjeg rizika, započeti između 45. i 50. godine života. Kao što smo rekli, zlatni standard je kolonoskopija koja omogućuje najdetaljniji pregled i uklanjanje polipa. Alternativa je djelomični endoskopski pregled samo lijeve strane crijeva ili CT. Ako je kolonoskopija potpuno uredna, sljedeća pretraga se planira za 10 godina, no ako se prilikom kolonoskopije odstrane polipi, ovisno o njihovom broju i mikroskopskim karakteristikama, određuje se interval sljedeće pretrage", rekla nam je specijalistica gastroenterologije, dr. sc. Matea Majerović.