Istina: "Oboljeli od karcinoma debelog crijeva prije 40 godina živjeli su oko šest mjeseci, a danas je to u prosjeku duže od 24 mjeseca. Zahvaljujući novim lijekovima, pojedini karcinomi postaju kronična bolest od koje se ne umire uvijek", navodi liječnik Kovčin.

"Znamo da je taj trenutak u kojem liječnik govori dijagnozu karcinoma emotivni šok i da poslije te spoznaje više ništa nije isto. Znamo da dijagnoza mijenja život jer smo često i mi u ulozi da pacijentu ili obitelji priopćimo lošu vijest o razvoju tumora. Zato želimo i potrebna nam je podrška čitavog društva, da zajedno podignemo svijest o raku debelog crijeva i o tome koliko je važno da se obratite liječniku na vrijeme, ako primijetite neke od simptoma”, izjavio je prof. Davorin Radosavljević i dodao: ”Znamo da nije jednostavno da s obitelji ili liječnikom pričate o radu vaših crijeva ili kakva vam je stolica, ali imajte u vidu da vam ponekad život može ovisiti od tome.“

Dodaje kako se tumori na lijevoj strani debelog crijeva relativno lakše dijagnosticiraju i pacijenti sami mogu posumnjati na bolest jer tumori mogu uzrokovati vidljivo krvarenje u stolici, ali i promjenu konzistencije i oblik stolice. “Karakterističan znak tumora rektuma je sužena stolica, odnosno stolica tanka poput olovke”, ističe liječnica. Jevtović također naglašava da svaka vidljiva krv u stolici, kao i promijenjen ritam pražnjenja crijeva koji traje neko vrijeme uz neke od navedenih simptoma trebaju biti alarm da se pacijent javi liječniku.

"Bolesti debelog crijeva mogu biti zarazne ili nezarazne, funkcionalne ili strukturne, dobroćudne ili zloćudne. Zarazne bolesti su najčešće akutne, samoograničavajuće i karakterizirane proljevastim stolicama. Dobroćudne, funkcionalne ili strukturne bolesti su najčešće kronične, simptomi uključuju abdominalnu bol, konstipaciju, proljev te primjese sluzi i krvi u stolici", dodala je.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi: "Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3660 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina."

"Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu, nakon raka pluća. Godišnje od njega umire oko 2100 osoba, također 60% muškaraca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina", piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Besplatni pregled raka crijeva također počinje sa 60 godina jer se rizik značajno povećava u ovoj dobnoj skupini s 56 posto svih slučajeva dijagnosticiranih kod muškaraca.

Dijagnoza karcinoma debelog crijeva postavlja se kolonoskopijom s biopsijama i histopatološkim nalazima, uz obaveznu laboratorijsku i radiološku dijagnostiku – skener prsnog koša, abdomena i zdjelice ili magnetsku rezonancu abdomena i zdjelice”, kaže sugovornica portala N1.