Berlinski zid je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike. Sagradila ga je istočnonjemačka vlast, čija je propaganda taj objekt nazvala "Antifašističkim obrambenim zidom".

Svrha zida je bila onemogućiti bijeg stanovnika iz realsocijalističke Istočne u Zapadnu Njemačku. Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan.

Prvo su prekinute željezničke trase između zapadnog, savezničkog dijela Berlina i istočnog, sovjetskog dijela, prekopane su ceste i postavljene zapreke. Potom je rano ujutro uz osiguranje istočnonjemačke vojske i policije i praćena zaprepaštenim pogledima Berlinčana počela i gradnja zida.

Berlinski zid je više od 28 godina, sve do njegova pada u studenome 1989. dijelio ne samo dva politička svjetonazora nego i mnoge obitelji i ljudske sudbine. Na to se danas, 60 godina kasnije, brojnim komemoracijama podsjeća diljem Njemačke, a posebice na povijesnim mjestima uzduž bivše njemačko-njemačke granice.

Danas na Berlinski zid podsjeća par stotina metara preostalih na nekoliko lokacija, manje ili više poznatih.