Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, poznatiji kao Velika Gospa, slavi se 15. kolovoza i predstavlja jedan od najvažnijih vjerskih i državnih blagdana u Hrvatskoj. Tisuće vjernika tada kreću na hodočašća diljem zemlje, ispunjavajući stoljetnu tradiciju i tražeći duhovnu okrjepu u brojnim marijanskim svetištima. Marija, koju se često naziva i Kraljicom Hrvata, simbol je vjere, nade i jedinstva, a hodočašća su prilika za ispunjenje osobnih zavjeta, molitvu za zdravlje i iskazivanje pobožnosti koja je duboko utkana u hrvatski kulturni i duhovni identitet.

Stoljetna tradicija vjere: Najznačajnija marijanska svetišta

Hrvatska je zemlja bogate vjerske baštine, a marijanska svetišta zauzimaju posebno mjesto. Od pitomih brežuljaka Zagorja do krševite Dalmacije i plodne Slavonije, svako od ovih svetih mjesta nosi svoju jedinstvenu priču o čudima, vjeri i ustrajnosti.

'KRALJICA NEBA I ZEMLJE' /

Slavi se Velika Gospa. Župnici iz Međugorja i Bjelovara objašnjavaju što zapravo slavimo

Marija Bistrica – Nacionalno srce pobožnosti

Smještena četrdesetak kilometara sjeverno od Zagreba, Marija Bistrica je najpoznatije i najposjećenije hrvatsko svetište. U središtu štovanja nalazi se čudotvorni crni drveni kip Majke Božje s malim Isusom, koji potječe iz 15. stoljeća. Kip je kroz povijest više puta skrivan pred najezdama Osmanlija, a nakon što je bio zaboravljen, 1684. godine ponovno je pronađen zahvaljujući neobičnoj svjetlosti koju je emitirao. Hrvatski sabor je 1715. godine proglasio Mariju Bistricu nacionalnim svetištem, a papa Pio XI. dodijelio joj je 1923. status manje bazilike. Vrhunac njezine važnosti dogodio se 1998. godine, kada je papa Ivan Pavao II. posjetio svetište i proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Na Veliku Gospu ovdje se okupe deseci tisuća vjernika, a hodočasnička sezona traje od Uskrsa do kraja listopada.

Foto: Igor Kralj/pixsell

Sinj – Čudotvorna Gospa i viteška odanost

U srcu Dalmatinske zagore, Sinj čuva uspomenu na čudesnu obranu od osmanske vojske 1715. godine. Prema predaji, malobrojni branitelji grada, moleći se pred slikom Majke od Milosti, svjedočili su Gospinoj intervenciji koja je natjerala nadmoćnijeg neprijatelja u bijeg. Od tada, Čudotvorna Gospa Sinjska postala je zaštitnicom grada, a njezina slika, donesena iz Rame, središte je jednog od najvećih hodočašća u Hrvatskoj. Na blagdan Velike Gospe, deseci tisuća hodočasnika, od kojih mnogi dolaze pješice i bosi, sudjeluju u veličanstvenoj procesiji ulicama grada. Sliku nose sinjski alkari, vojnici, vatrogasci i vjernici, dok se s tvrđave čuju mačkule, a s prozora na Gospin put pada cvijeće. Cijeli događaj prožet je dubokom duhovnošću i ponosom, spajajući vjeru i lokalnu tradiciju. Više informacija možete pronaći na službenim stranicama Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske.

Foto: Ivana Ivanovic/pixsell

Trsat, Aljmaš i druga mjesta utjehe

Osim Bistrice i Sinja, Hrvatska obiluje i drugim važnim marijanskim svetištima:

• Svetište Majke Božje Trsatske (Rijeka): Jedno od najstarijih hrvatskih svetišta, smješteno na brijegu s kojeg puca pogled na Kvarnerski zaljev. Prema predaji, na ovom su mjestu od 1291. do 1294. godine boravile anđelima prenesene Nazaretska kućica Svete Obitelji. Papa Urban V. darovao je svetištu 1367. godine čudotvornu sliku „Majke Milosti“, pred kojom se i danas mole brojni vjernici, osobito pomorci.
• Svetište Gospe od Utočišta (Aljmaš): Smješteno na obali Dunava u istočnoj Hrvatskoj, ovo svetište osnovano je 1704. godine. Iako su crkva i Gospin kip više puta uništavani u ratovima i prirodnim katastrofama, vjera naroda nikada nije jenjavala. Kip je ponovno vraćen u novoobnovljenu crkvu nakon Domovinskog rata, a 2003. godine papa Ivan Pavao II. okrunio ga je zlatnom krunom.
• Svetište Gospe od Suza (Pleternica): Ovo slavonsko svetište postalo je hodočasničko mjesto 2005. godine. Svake godine krajem kolovoza održava se devetodnevna molitva, poznata kao „devetnica“, u čast Gospe od Suza.
• Svetište Gospe Lurdske (Vepric): Utemeljeno 1908. godine u blizini Makarske, ovo svetište smješteno je u prirodnoj špilji i okruženo predivnom prirodom, podsjećajući na Lourdes u Francuskoj. Zbog svoje ljepote i mira, popularno je odredište tijekom cijele godine.

POJAČAN PROMET /

Policija objavila savjete uoči Velike Gospe: 'Na ovo skrećemo pozornost vozačima'

Vodič za hodočasnike: Kako se pripremiti za put duha i tijela

Hodočašće je više od fizičkog putovanja; to je put preobrazbe. Da bi iskustvo bilo ispunjujuće i sigurno, potrebna je dobra priprema, kako duhovna tako i tjelesna.

Duhovna priprema – Smisao putovanja

Hodočasnik nije turist koji traži znamenitosti, već putnik koji traži susret s Bogom i promjenu u vlastitom životu.

• Postavite nakanu: Razmislite zašto idete na hodočašće. Tražite li ozdravljenje, mir, zahvalnost ili snagu? Neka vaša nakana bude vodilja vaših koraka i molitvi.
• Sakrament ispovijedi: Prije polaska obavite dobru ispovijed. Očišćena duša otvorenija je za primanje milosti.
• Molitveni duh: Ponesite krunicu i molitvenik. Tijekom puta molite, pjevajte duhovne pjesme ili jednostavno hodajte u tišini, dopuštajući Bogu da vam govori. Budite strpljivi i velikodušni prema drugim hodočasnicima.

Fizička priprema i oprema – Što ponijeti na put?

Duga pješačenja mogu biti fizički naporna, stoga je ključno dobro se opremiti i pripremiti.

• Obuća i odjeća: Najvažniji dio opreme je udobna i dobro razgažena obuća, po mogućnosti broj veća, s kvalitetnim ulošcima. Nikada ne idite na put u novim cipelama. Nosite laganu, slojevitu odjeću koja se brzo suši i izbjegavajte traper. Ponesite dovoljno pari čarapa bez šavova kako biste spriječili žuljeve.
• Ruksak i nužne potrepštine: Nosite što manji teret u laganom ruksaku (do 10 % tjelesne težine). Obavezno ponesite:
• Voda i hrana: Dovoljno vode, energetske pločice, voće i lagane obroke.
• Prva pomoć: Flasteri (posebno za žuljeve), tablete protiv bolova, elastični zavoj i osobni lijekovi. Korisna je i masna krema za njegu nogu.
• Zaštita od vremenskih uvjeta: Kabanica ili pončo, kapa ili šešir, sunčane naočale i krema za sunčanje.
• Ostalo: Osobni dokumenti, mobitel s prijenosnom baterijom, baterijska svjetiljka (za noćno hodanje), vlažne maramice i osnovne higijenske potrepštine.
• Sigurnost u prometu: Ako hodate noću, obavezno nosite reflektirajući prsluk i svjetliju odjeću. Krećite se lijevom stranom kolnika, u koloni po jedan, kako biste na vrijeme vidjeli vozila koja vam dolaze ususret. Poštujte prometne propise i upute policijskih službenika.

Velika Gospa ostaje dan kada se Hrvatska ujedinjuje u molitvi. Bilo da se radi o zavjetnom pješačenju dugom stotinama kilometara ili tihoj molitvi u lokalnoj crkvi, ovaj blagdan podsjeća na snagu vjere koja se prenosi generacijama i pruža utjehu i nadu u svim životnim izazovima.

POGLEDAJTE GALERIJU 

RAJSKA LJEPOTA /

Strana agencija objavila fotografije hrvatskog dragulja koje obilaze svijet

POGLEDAJTE VIDEO Hodočasnici već krenuli prema svetištima: 'Sve mi Gospa znači, izgubila sam svoje'