Hrvatska marijanska svetišta danas su puna vjernika, hodočasnika, štovatelja Blažene Djevice Marije jer se slavi Velika Gospa, jedan od najvažnijih katoličkih blagdana.
No mnogi, iako slave i štuju Majku Božju, često ne znaju što se točno slavi 15. kolovoza. Njezino rođenje, njezina smrt ili nešto treće?
O blagdanu Velike Gospe razgovarali smo s dvojicom svećenika, fra Davidom Sedlarom, župnikom i gvardijanom župe sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru i fra Zvonimirom Pavičićem, župnikom župe Međugorje.
Što se slavi na Veliku Gospu?
"Velika Gospa ili Uznesenje Blažene Djevice Marije je blagdan kada se katolički vjernici prisjećaju dogme ili jedne od temeljnih vjerskih istina koje svaki vjernik treba vjerovati i koja je objavljena od Boga kao vjerska istina, a to je da je Blažena Djevica Marija pri završetku svog ovozemaljskog života, dušom i tijelom bila uznesena u slavi na nebo i tamo bila okrunjena za kraljicu neba i zemlje u društvu sa svojim sinom Isusom Kristom", kaže nam fra Sedlar.
Zašto se slavi Velika Gospa?
"Katolička crkva vjeruje da zbog svojih zasluga - jer je rodila Isusa - Marija nije zavrijedila da njezino tijelo trune u grobu, nego ju je Bog uveo u nebo, dušom i tijelom. Dakle, Marijino tijelo nije u grobu, nego je već proslavljeno na nebu “, govori nam fra Zvonimir Pavić te dodaje da postoji i blagdan Male Gospe, a taj blagan označava Marijino rođenje.
"Neki od razloga zašto se uznesenje Gospino proglasilo blagdanom je upravo to da se htjelo pokazati da je Marija ponovno mogla i dušom i tijelom biti sa svojim sinom na nebu, sinom kojem je već jednom darovala njegovo ljudsko tijelo. Ali na neki način da se poveća radost svetaca na nebu jer ona je predstavljala i dala im mogućnost da u nebu imaju 'predokus' one slave koja će ih čekati za vrijeme drugog Isusovog dolaska kada će i oni biti dušom i tijelom uzneseni”, objašnjava fra Sedlar.
Ova se svetkovina, objašnjavaju naši sugovornici, slavila već u prvim stoljećima Crkve, ali ne na ovakav način na koji mi danas shvaćamo i slavimo,
Od kada se slavi Velika Gospa?
"Vjerojatno svoj početak ima u blagdanu koji se slavio u Jeruzalemu već u 5. stoljeću, no nije spominjao izričito uznesenje, nego je općenito slavio Mariju zbog njezinih zasluga. Ali u najranijim stoljećima kršćanstva razvila se vjera u Marijino usnuće ili uznesenje. Po toj vjeri Marija je slavljena kao ona, koja je zaslužila da ju Bog uvede u svoju slavu tijelom i dušom. To se na više načina vjerovalo i slavilo kroz crkvenu povijest, no 1950. godine papa Pio XII. proglasio je Marijino uznesenje dogmom. Dakle, nepobitnom istinom katoličke vjere u koju vjeruju svi katolici”, objašnjava fra Pavičić.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najstarijih dana hrvatske povijesti.
"Hrvati kao veliki štovatelji Majke Božje i na blagdan Velike Gospe žele pokazati koliko im je zapravo stalo do naše nebeske Majke, koja je na svijet donijela Spasitelja svijeta", kaže fra Sedlar.
"Vjernici vole Mariju jer je ona naša majka. Dok je visio na križu, Isus nam je Mariju dao za majku. I od tada ona prati čitav ljudski rod svojim majčinskim zagovorom. To osjećaju vjernici i zato joj se neumorno mole, nju vole i hodočaste joj u sva njezina svetišta. Vjernicima je ova svetkovina važna jer pokazuje gdje je naša stvarna domovina - na nebesima. Marijino uznesenje tijelom i dušom znači da ćemo svi mi jednoga dana biti s proslavljenim tijelom i dušom na nebesima, s Presvetim Trojstvom, Marijom i svima svetima. Zato je to svetkovina nade i radosti, jer nas izdiže iz ove naše smrtnosti u vječnu neraspadljivost", ističe fra Pavić te dodaje kako u Međugorje već svih dana devetnice hodočasnici pristižu.
Mnogi pješače i čine zavjete Kraljici mira. Mnogi će pješačiti čitavu noć kako bi ujutro stigli na ispovijed, svetu misu i pomolili se kod Gospina kipa.
“To jedan dan kada se u Međugorju vidi živa vjera ljudi koji traže Gospin zagovor i vjeruju da se ona uvijek moli za njih”, zaključuje fra Pavičić.
POGLEDAJTE VIDEO U zadarskim Arbanasima Gospa i mali Isus ostali bez krune
