U Europu su stigli skriveni u pošiljci iz Kine i brzo se proširili: Ova vrsta velika je prijetnja

Počelo je gotovo neprimjetno. Vjeruje se da je 2004. godine jedna oplođena matica azijskog stršljena (Vespa velutina) stigla u jugozapadnu Francusku skrivena u pošiljci kineske keramike. Iz te jedne matice razvila se invazija koja danas predstavlja jednu od najvećih prijetnji europskoj bioraznolikosti i pčelarstvu.

Ovaj grabežljivac, prepoznatljiv po tamnom tijelu i izrazito žutim vrhovima nogu, širi se kontinentom alarmantnom brzinom, ostavljajući za sobom oslabljene pčelinje zajednice i narušene ekosustave.

Nezaustavljivi pohod Europom

U nepuna dva desetljeća, azijski stršljen osvojio je veći dio zapadne Europe. Iz Francuske se proširio u Španjolsku, Portugal, Italiju, Veliku Britaniju, Belgiju, Nizozemsku i Njemačku. Njegovo širenje nije stalo na tome; posljednjih godina bilježi se i u središnjoj Europi, s prvim potvrđenim gnijezdom u Mađarskoj u kolovozu 2023. godine. Genetske analize potvrdile su da mađarska populacija potječe od već uspostavljene europske linije, što ukazuje na daljnje širenje, a ne na novu introdukciju iz Azije. Procjenjuje se da se vrsta prirodno širi brzinom od 70 do 100 kilometara godišnje.

Foto: Shutterstock

Ključnu ulogu u njegovom napredovanju igra i čovjek. Nenamjerni transport matica u robi ili vozilima omogućuje mu da preskoči stotine kilometara i uspostavi nove kolonije daleko od glavne fronte širenja.

Prijetnja daleko veća od košnica

Azijski stršljen najpoznatiji je kao nemilosrdni predator pčela medarica (Apis mellifera), koje za razliku od azijskih srodnica nemaju razvijene obrambene mehanizme. Njegov utjecaj na ekosustav je, međutim, daleko širi. Napadi na košnice su brutalni: stršljeni patroliraju pred ulazom, hvataju pčele u letu i ubijaju ih kako bi nahranili ličinke. To uništava pčelinje zajednice, nanosi golemu štetu pčelarima i ugrožava oprašivanje usjeva.

No, novija istraživanja otkrivaju zastrašujuću prilagodljivost i širinu njegove prehrane. Studija Sveučilišta u Exeteru analizirala je sadržaj probavnog sustava više od 1500 ličinki i pokazala da su pčele samo dio jelovnika. Identificirano je čak 1449 različitih vrsta beskralježnjaka, što potvrđuje da je Vespa velutina izrazito fleksibilan predator.

NEOPJEVANI HEROJI /

Jedine su pčele koje ne proizvode med, ali znanstvenici ih smatraju ključnima za naš opstanak

Među plijenom su se našli i drugi ključni oprašivači poput bumbara, divljih pčela, osa i muha lebdjelica. "Prehrana se snažno mijenjala tijekom sezona i među regijama, što pokazuje da su oni vrlo prilagodljivi predatori", istaknula je dr. Siffreya Pedersen sa Sveučilišta u Exeteru. Invazija stoga ne ugrožava samo proizvodnju meda, već i stabilnost čitavih ekosustava koji ovise o divljim oprašivačima.

Borba protiv invazije: Od radara do umjetne inteligencije

Suzbijanje širenja azijskog stršljena izuzetno je teško. Najefikasnija metoda je lociranje i uništavanje gnijezda prije nego što u jesen proizvedu nove matice, no ona su često ogromna i skrivena visoko u krošnjama. U borbi se stoga razvijaju sve sofisticiranije tehnike. Projekt LIFE STOPVESPA u Italiji uspješno je koristio harmonijski radar za praćenje stršljena do skrivenih gnijezda. Zahvaljujući širokoj mreži nadzora koja uključuje pčelare i građane, te brzim intervencijama, širenje stršljena u Liguriji usporeno je s 18 na samo tri kilometra godišnje.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru usavršili su tehniku radio-telemetrije, lijepeći minijaturne odašiljače na stršljene kako bi ih pratili do kolonije. Nedavno je razvijen i sustav VespAI koji koristi umjetnu inteligenciju za automatsko prepoznavanje stršljena na hranilicama i slanje upozorenja. Ključ uspjeha, slažu se stručnjaci, leži u ranom otkrivanju i brzoj reakciji, gdje je uloga građana i pčelara presudna.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Unatoč povremenim medijskim napisima i dojavama, prisutnost invazivne vrste Vespa velutina u Hrvatskoj još uvijek nije službeno potvrđena.

Foto: Shutterstock

Zabunu često stvara sličnost s orijentalnim stršljenom (Vespa orientalis), koji se nakon šezdeset godina ponovno pojavio u Hrvatskoj. On je pretežno crvenkasto-smeđ, za razliku od tamnog azijskog stršljena sa žutim nogama. Ipak, s obzirom na potvrđene nalaze u susjednoj Italiji i Mađarskoj, samo je pitanje vremena kada će Vespa velutina stići i do nas. Zbog toga je iznimno važno da građani svaki sumnjivi nalaz prijave putem službenih kanala, poput mobilne aplikacije "Invazivne vrste u Hrvatskoj". Pravovremena dojava ključna je za brzu reakciju i sprječavanje uspostave stabilne populacije.

Azijski stršljen nije samo problem pčelara - on je prijetnja cjelokupnoj europskoj prirodi. Njegova sposobnost prilagodbe, širok spektar plijena i brzina širenja čine ga jednim od najopasnijih invazivnih predatora na kontinentu. Borba protiv njega je dugotrajna i zahtijeva suradnju znanstvenika, vlasti, pčelara i javnosti. Uspjeh u toj borbi ovisit će o našoj sposobnosti da djelujemo brzo i koordinirano kako bismo zaštitili osjetljivu ravnotežu naših ekosustava.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

ŠOKANTNA SLIČNOST /

Ovih 30 životinja pokazuje iznenađujuće osobine: Imaju dosta zajedničkog s ljudima