1. Honkonška gripa 1968: U srpnju 1968. dotad neobičan slučaj gripe prijavljen je u Hong Kongu. Riječ je bila o soju H3N2 koji se brzo proširio i izvan tog grada. Nakon samo dva tjedna, prvi slučajevi otkriveni su i Singapuru i Vijetnamu, a u roku od tri mjeseca ova gripa se proširila po Australiji, Indiji, Europi i SAD-u. Umrlo je više od milijun ljudi od čega polovica u Hong Kongu što je bilo oko 15 posto tadašnje populacije toga grada.

2. Azijska gripa 1956.: Prvi slučajevi prijavljeni su u Singapuru, a ova se gripa ubro proširila po Kini gdje je uzela dva milijuna života. Do Amerike je došla 1957. gdje je usmrtila oko 70.000 osoba.

3. Epidemija ruskog koronavirusa 1889.: Pojavila se na tri lokacije: u Turkmenistanu, sjeverozapadnoj Kanadi i na Greenlandu. Virus koji je kružio bio je podtip koronavirusa H3N8. Zbog rasta populacije i razvoja željeznice, zaraza se brzo proširila. Već nakon pet tjedana izgubljeni su milijuni života diljem svijeta.

4. Antonijeva kuga 165. - 180.: Pogodia je Rimsko carstvo u razdoblju od 165. do 180. godine. Povjesničari smatraju da je izazvana velikim ili malim boginjama. Zarazu su u Rimsko carstvo donijeli vojnici koji su se borili u ratu protiv Partijskog carstva. Ova pandemija poznata je po iznimno dugom trajanju i teškim posljedicama. Ukupan broj žrtava procjenjuje se na pet milijuna. Od ove pošasti preminula su i dvojica careva Lucije Ver i Marko Aurelije, iz dinastije Antonina, po kojima je epidemija i dobila ime.

5. Justinijanova kuga 541. - 549.: Justinijanova kuga je pandemija koja zahvatila Bizantsko Carstvo, a potom i ostatak tadašnjeg svijeta. Suvremeni povjesničari nazvali su ovu kugu po istočnom rimskom caru Justinijanu I. koji je vladao u tome razdoblju. On se bio i zarazio, ali bio je među rijetkima sretnicima koji su uspjeli preživjeti. Smatra se da je izvor epidemije bio u Etiopiji ili Egiptu te da su brodovi koji su dovozili žito iz Egipta u Carigrad dovezli i bolesne štakore koji su zarazili grad. Umrlo više od 100 milijuna ljudi diljem planeta.

6. Crna kuga 1346.: Bila je to jedna od najstrašnijih pandemija u povijesti čovječanstva. Počela je u jugozapadnoj Aziji, a u Europu se proširila kasnih 1340-ih. Broj mrtvih procjenjuje se na 75 milijuna što je bilo blizu polovice tadašnjeg stanovništva Europe. Demografski gubici ove pandemije nisu svuda bili jednaki jer je bolest odnosila više života u zajednicama s većim protokom ljudi i robe. Nakon 1353., došlo je do slabljenja i konačnog kraja pandemije.

7. Španjolska gripa 1918.: Počela je u ožujku 1918. godine, a trajala je sve do lipnja 1920. godine. Proširila se po cijelom svijetu. Njome se zarazila otprilike trećina stanovnika svijeta (između 500 i 600 milijuna), a preminulo je između 50 i 100 milijuna. Španjolska gripa smatra se jednom od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva i može se mjeriti s epidemijom kuge u 16. stoljeću. Još uvijek nije jasno od kud je krenula, ali prvi slučajevi zabilježeni su u Španjolskoj. Najčešće su stardavale osobe između 20 i 40 godina starosti što je za gripu bilo vrlo neobično.

8. Treća pandemija kolere 1852.: Svijet je zahvatilo ukupno sedam pandemija kolere, ali treća se smatra najgorom. Trajala je osam godina, a vjeruje se da se po Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi proširila iz Indije. U Londonu su otkrili da se bolest širila iz kontaminirane vode s obzirom da se cijeli jedan kvart snadbjevao s iste pumpe. Samo u tom gradu preminulo je oko 23.000 ljudi. Ukupan broj žrtava u svijetu bio je oko milijun.

9. Šesta pandemija kolere 1910.: Krenula je iz Indije gdje je umrlo oko 800.000 ljudi. Potom se proširila na Bliski istok, SAD, sjever Afrike, Rusiju i istočnu Europu. Zahvaljujući lekcijama iz prošlosti, u Americi su bolest uspjeli staviti pod kontrolu tako što su izolirali zaražene. Tamo je zabilježeno tek 11 smrtnih slučajeva što je iznimno malo u odnosu na ranije pandemije.

10. Pandemija HIV-a 1981.: Još nije poznato gdje je zabilježen prvi slučaj zaraze virusom HIV-a. Prema nekim zapisima, bilo je to u Norveškoj kasnih 1960-ih, no neki drugi tvrde kako prvi slučaj seže u DR Kongo 1976. godine. Većina znanstvenika vjeruje kako je virus prešao s čimpanzi za ljude na zapadu Afrike. Prvi slučaj zaraze HIV-om u SAD-u zabilježenje 1981. godine. Ljudi tada nisu znali kako se virus širi pa se on brzo proširio i izazvao globalnu krizu uzevši živote više od 36 milijuna ljudi u svijetu. Godinama nije bilo lijeka niti pravog tretmana za oboljele. Iako virus nismo iskorijenili ni dan-danas, razvoj medicine i lijekova omogućio je normalan život zaraženima uz uzimanje terapije. Procjenjuje se da u svijetu danas s HIV-om živi oko 35 milijuna ljudi od čega je više od 60 posto u Africi.