Za vrijeme tridesetogodišnjeg rata, točnije 1635. godine, hrvatski vojnici su služili u Francuskoj, a kako je marama oko vrata bila dio njihove uniforme, kasnije je ustrojena i posebna pukovnija „Royal Cravates“, koja je dobila ime po Hrvatima.

Uz pomoć preteče današnje kravate, Hrvati su se na taj način mogli raspoznati, jer u to vrijeme još nije bilo vojničke odore. Kada je Francuz Luj XIV, poznatiji kao „Kralj Sunce“, ugledao ovaj modni dodatak, odmah ga je počeo nositi, jer je kravata bila puno jednostavnija za uporabu, a i ljepša od dotadašnjih visokih ovratnika.

Logično, kada netko tako moćan počne nositi nešto što je do tada bilo neviđeno, sasvim je sigurno da će postati novi modni trend. Tako je kralj ubrzo uposlio vlastitog kravatara, koji mu je svaki dan dostavljao po nekoliko kravata, među kojima bi kralj odabirao onu koja mu se najviše sviđa.

Vrlo brzo, Nakon Francuza, kravatu su počeli nositi Belgijanci, Nizozemci te Britanci, koji su od ovog dodatka napravili pravi kult. Novitet koji su Englezi uveli su boje, a kasnije su Talijani dodali i razne uzorke za svačiju osobnost. Danas je kravata raširena u svim dijelovima svijeta, a gotovo da ne postoji muškarac koji nema barem jednu kravatu u svom ormaru.

Ako netko nosi plavu kravatu, vjeruje se da smiruje okolinu te da je pošten. Crvena kravata predstavlja nedokučive pustolove, ali može značiti i ljubav, kao i hrabrost. Zelena kravata odražava mudrost, dok žuta, koju ne viđamo baš često na ulici, simbolizira mladost i nadu. Crna kravata predstavlja umjerenost i eleganciju. Smeđa boja, pa tako i kravata simbolizira prizemljenost i realističnost.

U teoriji, kravatu možete vezati na čak 85 načina, ali tek desetak čvorova je izvedivo. Najpoznatiji je dvostruki „windsorski čvor“ koji je potekao od vojvode od Windsora. Širina krava se s godinama itekako mijenjala, a danas je najpopularnija kravata izdužena oblika, te takozvana ascot-kravata.