Čudo u Isusovoj grobnici: 'Tisuće turista svaki dan i ovo baš nitko nije vidio?!'

Kamen je bio ukrašen ukrasima od vrpce, što je bila rimska praksa u srednjem vijeku, i jasnim oznakama zbog kojih istraživači vjeruju da je to oltar koji je posvećen 1149. godine.

Smatralo se da je oltar uništen u požaru 1808. "Za povjesničare je ovo otkriće senzacija", rekao je tim Austrijske akademije znanosti (OeAW) koji je došao do otkrića.

Napisali su: "Činjenica da je ploča mogla ostati skrivena tako dugo u tako istraženoj građevini kao što je bazilika Svetoga groba, osobito jer je svaki dan znalo proći nekoliko tisuća hodočasnika i turista." Bazilika Svetoga groba identificira se kao mjesto raspeća i Isusova groba, a svake godine posjeti oko četiri milijuna posjetitelja.

Crkva, čiji promjer doseže gotovo 1645 metara, izgrađena je ponad rimskog hrama posvećenog božici Veneri 335. godine.

Izgradnju je naručio rimski car Konstantin I., a tijekom gradnje otkrivena je grobnica za koju se vjeruje da pripada Isusu, koji je umro tristotinjak godina prije toga.

Bazilika Svetoga groba bila je stoljećima napadana, uništila ju je perzijska vojska 614., gotovo je srušena 1009., a tijekom 1800-ih je gorjela te se vjerovalo da je oltar uništen.

Turisti su dugo crtali grafite po prednjem dijelu ploče, što je možda razlog zašto je stoljećima bila nezapažena.

Međutim, neobični ukrasi na strani okrenutoj prema zidu doveli su istraživače do takozvane "Cosmati".

"Ovu posebnu tehniku ​​za ukrašavanje mramorom prakticirali su isključivo cehovski majstori u Rimu, koji su tu vještinu prenosili s koljena na koljeno", rekao je tim.

Obilježje ove tehnike bila je sposobnost njezinih majstora da velike površine ukrase malim količinama dragocjenog mramora.

U srednjovjekovnom Rimu mramor se uglavnom strugao s drevnih zgrada, zbog čega se mramor morao optimizirati.

Njihovo je rješenje bilo spojiti male komadiće mramora s najvećom preciznošću, pričvrstiti ih na takav način da se stvore složeni geometrijski uzorci i blistavi ukrasi.

Smatra se da papa cijeni takva umjetnička djela, toliko da je rijetko koje pronađeno izvan Rima, a samo je jedno u Westminsterskoj opatiji pronađena izvan Italije.

"Kozmatski oltar koji je sada ponovno otkriven u Jeruzalemu, također je morao biti izrađen uz papin blagoslov", rekli su istraživači.

Obnove bazilike Svetoga groba kontinuirano su se obnavljale, što je rezultiralo povijesnim blagom.

Godine 2016. konzervatorski tim s Nacionalnog tehničkog sveučilišta u Ateni otkrio je vapnenačku grobnu ploču unutar Isusove grobnice koja je bila prekrivena slojevima mramora od 1555. godine.

Kršćanska tradicija kaže da je Kristovo tijelo položeno na ploču izrezanu iz vapnenačke špilje pošto su ga Rimljani razapeli.

Uskrsnuo je tri dana nakon smrti, prema Svetom pismu, a žene koje su došle pomazati njegovo tijelo, rekle su da nikakvi ostaci nisu pronađeni.

"Nismo potpuno sigurni da je mjesto na kojem se nalazi bazilika Svetoga groba mjesto Isusova ukopa, ali sigurno ne postoji drugo mjesto, i stvarno nemamo razloga odbaciti autentičnost mjesta", rekao je Bahat.

Deseci križeva po zidovima crkve otkriveni su 2018., za koje se smatralo da su grafiti.

Nakon opširnije analize, arheolozi su 2021. otkrili da su rezbarije izradili zidari iz 15. stoljeća koje su plaćali hodočasnici koji su tražili dodatno osiguranje spasenja.