1. Prvo se pobrinu za sebe: Da, možda doniraju novac, ali ne ako to dovodi u pitanje njihovu likvidnost. Sigurno neće ostati bogati ako svima dijele novac. Kad nešto rade uvijek moraju znati što oni imaju od toga. Iz njihove perspektive to nije nije sebičnost nego odgovornost prema kapitalu.

2. Uvijek razmišljaju o budućnosti: Ako žele ostati bogati, uvijek razmišljaju dugoročno. Globalizacija, svjetski sukobi, financijske krize za bogate mogu biti opasnost ili prilika, ovisno o tome prepoznaju li i propuste priliku. Na puno temeljnijoj razini najbolji je primjer pušenje cigareta. Među siromašnijima je daleko veći udio pušača, pokazala su istraživanja, a i klađenje je daleko popularnije, iako su svjesni da im to šteti. No siromašnijima je važnije što će biti sutra nego za pet godina.

3. Okrenuti su akciji: Bogati se ne opuštaju i puštaju da im se slijevaju kamate i dividente. Svijet se stalno mijenja i stalno traže nove prilike te su spremni brzo odlučiti.

4. Strastveni su: Razlikuju ono čemu su točno posvećeni, ali glavna prednost bogatstva jest da se mogu posvetiti onome što vole, a ono što ne vole - delegiraju.

5. Više cijene konkretno znanje od formalnog obrazovanja: Sve je više priča o ljudima koji su odustali od studiranja i postali milijunaši. OK, to je možda klišej, ali bogati postaju bolesno bogati ako su vrhunski u određenom uskom području ili se usude napraviti nešto revolucionarno. Bogati zato cijene obrazovanje, ali svakako im je važnije vrhunska vještina ili konkretno poznavanje vrlo uskog polja.

6. Gotovo bolesno su ambicozni: Izvana to možda djeluje kao „nikad im nije dovoljno“, ali bogati uvijek traže veće projekte i bolje prilike. Kada bi se pomirili s postojećim stanjem, uvijek postoji rizik da im se bogatstvo istopi.

7. Ne plaše se ulaganja: Bogati znaju da za uspjeh trebaju trud, vrijeme i novac. A kako novca imaju napretek, znaju da je to njihova glavna poluga kojim mogu postati još bogatiji.

8. Znaju kako navući tuđi novac: Imaju mnogo novca, ali to ne znači da neće koristiti tuđi kako bi došli do onoga što žele. Zajmovi, fondovi, investicijske sheme… Pregled odozgora im daje priliku da nađu dobru priliku, a kako bi osigurali uspjeh i druge će uvjeriti da riskiraju.

9. Okružuju se ljudima koji slično razmišljaju: Sa strane to izgleda kao elitizam, ali činjenica je da bogati ljudi imaju drugačije probleme i drugačije interese. Nije da baš sa svakim mogu razglabati o problemima plaćanja višemilijunskog poreza.

10. Biraju najbolje zaposlenike: Na čelu su velikog kapitala, i znaju da ne mogu sve sami napraviti. Znaju što žele, znaju da ne mogu gubiti vrijeme na administrativne detalje, i da jako ovise o svojim zaposlenicima. Zato biraju najbolje i adekvatno ih plaćaju.

11. U trenu mogu procijeniti svakoga: Bogate ljude stalno salijeću drugi s kojekakvim prilikama ili jednostavno od njih nešto traže, Nakon nekog vremena, steknu vještinu brzog procjenjivanja ljudi. Čisto stvar prakse.

12. Imaju prilično razvijen detektor: Možda će postaviti tek nekoliko pitanja, ali iz njih će mnogo saznati o vama. Prijedlog ili zahtjev će moći u trenu procijeniti jer imaju znatno širu sliku, u trenu će prepoznati nekoga tko glumi stručnost, čak i ako ne znaju mnogo o tom području.

13. Boli ih briga što mislite o njima: Pravi bogataši se neće razmetati statusnim simbolima, ne zato što bi bili skromni nego jednostavno nemaju potrebu. Oni se ne moraju dokazivati, to je osobina skorojevića ili pak pozera koji silno žele lažirati bogatstvo.

14. O svijetu razmišljaju kao globalno selu: Slično kao i nekada plemstvo, bogati nisu vezani uz jednu zemlju, kupuju nekretnine diljem zemlje, a tako i ulažu.

15. I djecu odgajaju kako biti bogati: Kako će i oni jednoga dana preuzeti ogromno bogatstvo, bogati ljudi žele naučiti djecu vrijednost novca prije toga. Upravo na toj smjeni generacija se novopečeni bogataši najčešće slome.