Harold Glasser rođen je u Chicagu 1905. godine u obitelji židovskih imigranata. Odrastao je u siromaštvu, pohađao Harvard, gdje je studirao ekonomiju. Glasser se pridružio Komunističkoj partiji SAD-a 1933. i dobio posao ekonomskog analitičara u Ministarstvu financija SAD-a 1936. Dok je radio na toj poziciji, Glasser je Sovjetskom Savezu davao osjetljive vladine informacije. Harry Dexter White, Glasserov šef, također je bio sovjetski špijun, pa je omogućio Glasseru da napreduje u odjelu. Glasser je naposljetku postao pomoćnik direktora za monetarna istraživanja, ali je bio gotovo razotkriven 1944., kada je supruga drugog dvostrukog agenta poslala pismo predsjedniku Rooseveltu u kojem ga je nazvao špijunom. Godinu dana kasnije, Elizabeth Bentley, prebjegla špijunka, prokazala je Glassera, zajedno s mnogim drugim državnim službenicima, špijunima, što je dovelo do istrage. Godine 1948., tri godine nakon njezina prvog otkrića, Bentley se pojavila pred odborom za neameričke aktivnosti Doma i optužila nekoliko državnih službenika, uključujući Glassera, da su špijuni. Glasser je dao ostavku na mjesto ravnatelja Instituta za prekomorske studije 1953. kao rezultat optužbi. Prema američkim obavještajnim dužnosnicima, informacije koje je Glasser dao Sovjetima završile su u izvješćima koja su išla izravno Staljinu. U 1990-ima objavljeni su dokumenti poznati kao Venona Papers, koji potvrđuju da je Glasser špijun, kodnog imena Ruble, koji je Sovjetima davao tajne političke i ekonomske podatke.