Smrt dječaka otvorila pitanje koje Hrvatska više ne može ignorirati: Koliko ih umire na romobilima?
Drastično je porastao broj prekršaja vezanih uz električne romobile, otkriva statistika MUP-a, a ozljede djece dovode do trajnog invaliditeta
Bezbrižna dječja igra pretvorila se u golemu tragediju kada je prije nekoliko dana dječak od 14 godina u Metkoviću pao s romobila i nakon nekoliko dana borbe za život preminuo.
Njegova smrt ulazi u crnu statistiku, a svakodnevna policijska izvješća o nesrećama na romobilu zvone na alarm da posljednjih godina imamo potpuno novi problem koji postaje sve češći.
U RTL Detektoru provjeravamo, je li samo privid da je sve više nesreća povezanih s romobilom, koliko je ozlijeđenih te jesu li postojeća ograničenja dovoljna da se spriječe tragedije zbog romobila kojih ima sve više na cestama i koji su sve brži. Sa stručnjacima razgovaramo i o tome je li romobil još uvijek samo sredstvo zabave i razonoda za djecu ili već ozbiljno prometno sredstvo koje traži posebne dozvole i vještine.
Smrt koja se nije trebala dogoditi
Krajem lipnja, dječja igra u blizini Metkovića pretvorila se u tragediju. Četrnaestogodišnjak je, vozeći električni romobil bez zaštitne kacige, izgubio nadzor, pao i zadobio teške ozljede glave. Unatoč danonoćnoj borbi liječnika u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, dječak je preminuo dva dana kasnije, ostavivši cijeli grad zavijen u crno.
Nesreća se dogodila na nerazvrstanoj cesti, a prema neslužbenim informacijama, romobil na kojem se vozio bio je znatno jači od zakonom dopuštenih.
Prema informacijama Dubrovačkog dnevnika, sve je počelo kad se jedan dječak dovezao na romobilu, skupila su se i druga djeca. Međusobno su se izmjenjivali na romobilu, na red je došao i 14-godišnjak. Pao je na kolnik, udario glavom o asfalt i teško se ozlijedio. Nije imao zaštitnu kacigu. Kasnije je preminuo u bolnici.
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska uputila je oštar apel roditeljima i mladima, naglašavajući da električni romobili nisu bezazlena zabava, već vozila za koja vrijede stroga prometna pravila.
Crna statistika otkriva razmjere problema
Podaci Ministarstva unutarnjih, koje vodi statistiku od srpnja 2022. kada su osobna prijevozna sredstva uvedena u zakon, potvrđuju za RTL Detektor da tragedija u Metkoviću nije izoliran slučaj.
U nepune četiri godine zabilježeno je 1470 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači osobnih prijevoznih sredstava, odnosno romobila, otkrili su za RTL Detektor.
U tim je nesrećama život izgubilo šest osoba, 443 su teško, a 773 lakše ozlijeđene (vidi grafiku).
Ono što posebno zabrinjava jest dobna struktura stradalih. Prema podacima za prvih pet mjeseci ove godine, među stradalima gotovo polovica, odnosno 48 posto svih sudionika u nesrećama, mlađa je od 18 godina.
Kao najčešći uzroci nesreća navode se neprilagođena brzina, nepoštivanje prednosti prolaska i ostale greške vozača. Policija bilježi i drastičan porast prekršaja. Samo u prvih pet mjeseci 2026. godine utvrđeno je 2720 prekršaja, otkrili su za RTL Detektor iz Ministarstva unutarnjih poslova, od čega se čak 1665 odnosi na nenošenje zaštitne kacige, za što je propisana kazna od 30 eura.
Statistika pokazuje da su nesreće na romobilima sve češće, sve više je ozlijeđenih i Hrvatska u tome nije ništa posebna - ovo je trend u cijeloj EU, pa i svijetu. Trend je toliko velik da nerijetko liječnici istupaju u javnost i zvone na uzbunu.
Liječnici upozoravaju: 'Ovo nisu igračke'
Tako je Američka akademija za pedijatriju objavila na portalu HealthyChildren.org članak pod naslovom: "Zašto djeca ne bi trebala voziti romobile".
"Ako padnete s električnog skutera, koji može ići brzinom od 24 do 32 kilometra na sat, ozlijedit ćete se. Točka", dramatično je još 2023. napisala dr. Ashley Morgan, pedijatrica i suradnica za adolescentnu medicinu u Dječjoj bolnici Nationwide u Columbusu u Ohiju.
I iz Klinike za dječje bolesti Zagreb tijekom prošle godine sazvali su konferenciju upravo na temu romobila - neuobičajeno i zvoni na alarm jer se takve konferencije rijetko sazivaju.
Tom prilikom je dr. Rok Kralj, pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi u Klinici za dječje bolesti Zagreb otkrio najčešće ozljede djece: "To su najčešće prijelomi dugih, cjevastih kostiju ruku i nogu. Najviše nas zabrinjavaju ozljede mozga, neurotraume i teške neurotraume".
Na konferencije su istaknuli rekli su da ih najviše zabrinjava što neka djeca završavaju na intezivnoj njezi zbog težine ozljeda te da su ozljede od romobila čak dvostruko teže od svih drugih ozljeda koje se događaju u prometu. Dodatnu su naveli da ih posebno brine što neka djeca imaju trajne posljedice zbog padova s romobila - invalidnost zbog ozljeda kralježnice i ozljeda glave.
Na istoj konferenciji za novinare, liječnici Klaićeve bolniceusporedili su prvu polovicu 2024. s prvom polovicom 2025. godine - broj hospitalizirane djece porastao je za 143 posto.
Gotovo svaki drugi ozlijeđeni mlađi od 14 godina
Tada su ukazali i na još jedan vrlo alarmantan podatak do kojeg su došli analizom: Prosječna dob pacijenata bila je oko 14 godina, ali je 40 posto njih bilo mlađe od 14 godina. Zakonom je zabranjeno da djeca mlađa od 14 godina voze električne romobile.
Dodatno, u razdoblju od godinu i pol dana, od 44 pacijenata s ozljedama nakon pada s romobila, samo dvoje je imalo kacigu.
'Hrvatska je eldorado za kršenje propisa'
Komentirajući slučaj preminulog dječaka iz Metkovića, prometni stručnjak Željko Marušić za RTL Detektor kaže da postoje propisi koji dobro reguliraju vožnju na romobilima, ali da je Hrvatska eldorado za njihovo kršenje.
"Dijete koje nije navršilo 14 godina ne smije upravljati osobnim prijevoznim sredstvom, odnosno romobilom. To je jasno propisano. Problem je što se kod nas propisi ne poštuju, a rizik kažnjavanja praktički ne postoji", upozorava Marušić.
Posebno upozorava na sve češću pojavu snažnih električnih romobila koji se prodaju kao osobna prijevozna sredstva, iako to prema zakonu nisu.
"Osobno prijevozno sredstvo može imati trajnu snagu do 0,6 kilovata i brzinu do 25 kilometara na sat. Sve iznad toga više nije romobil, nego neregistrirani skuter", kaže.
Dodaje da brojni vozači toga nisu ni svjesni, a policijske kontrole su rijetke. "Ljudi kupuju bilo što jer znaju da ih gotovo nitko neće kontrolirati", kaže i pita jesmo li ikad čuli da je roditelj završio u zatvoru jer je dijete bilo na romobilu na kojem nije smjelo biti.
Za djecu do 14 godina odgovorni roditelji
Dodaje: "Ako dijete mlađe od 14 godina vozi romobil, odgovornost je na roditelju. Ako je pritom riječ o romobilu koji razvija brzinu od 50 kilometara na sat, roditelj bi trebao kazneno odgovarati, završiti u zatvoru. To se kod nas jednostavno ne događa".
Uvjeren je da kad bi se strože i redovitije kažnjavalo, problemi s romobilima skoro bi nestali.
Marušić upozorava da mnogi podcjenjuju posljedice pada s romobila, a vrlo slikovito objašnjava i kakve su to ozljede.
Brzina od 39 km/h pogibeljna je
"Brzina od oko 30 kilometara na sat smatra se pogibeljnom. Kad automobil udari pješaka to je granica nakon koje naglo raste smrtnost. Isto vrijedi i za pad s romobila. Naravno, ova granica smrtnosti vrijedi pod uvjetom da je čovjek nosio kacigu!", ukazuje ovaj prometni stručnjak. Dakle, ako nema kacigu - opanost od smrtnog ishoda je i veća.
Naglašava kako kaciga značajno smanjuje rizik od smrtonosnih ozljeda, zbog čega smatra da je ograničenje brzine od 25 km/h opravdano.
Romobil nije igračka
Jedan od najvećih problema vidi u tome što se romobili koriste za zabavu umjesto za prijevoz.
"Romobil nije sredstvo za iživljavanje. Njegova je svrha prijevoz od točke A do točke B. Kada ga djeca koriste za utrkivanje, izvođenje trikova ili jurnjavu, tada nastaju tragedije", govori naš sugovornik.
Marušić, koji je doktorirao dinamiku vožnje vozila, objašnjava da romobili imaju konstrukcijske nedostatke zbog kojih su znatno nestabilniji od bicikala.
"Problem je nepovoljan odnos visine težišta i veličine kotača. Mali kotači vrlo lako zapinju za rubnjake, rupe ili kamenčiće, zbog čega vozač može izgubiti ravnotežu. Uz to, romobili imaju vrlo slabu amortizaciju pa snažno opterećuju kralježnicu", ukazuje Marušić. Zato otkriva i ovo - dobro je pri vožnji romobila nositi obuću s debljim đonom.
'Romobile ne treba zabranjivati'
Iako upozorava na brojne opasnosti, Marušić smatra da električni romobili imaju važnu ulogu u prometu.
"Njihove su koristi veće od štete ako se koriste kako treba. Kada bi dio vozača automobile zamijenio romobilima, smanjile bi se prometne gužve, emisije plinova i broj nesreća koje uzrokuju automobili. Ako ste na romobilu, grad možete brže prijeći nego javnim gradskim prijevozom", govori.
No, ističe da je ključ u provođenju zakona.
"Ne treba voditi hajku protiv romobila. Treba provoditi propise, kontrolirati vozače i sankcionirati roditelje koji dopuštaju djeci da voze ono što ne bi smjela. Bez toga ćemo i dalje gledati sve više teških nesreća", zaključuje Marušić.
Što kažu propisi?
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, osobno prijevozno sredstvo je vozilo bez sjedala čija snaga elektromotora nije veća od 0,6 kilovata i koje ne može razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat. U tu skupinu spadaju električni romobili, segwayi, hoverboardi, monocikli i slična vozila.
Ako vozilo prelazi ta ograničenja, više se ne smatra osobnim prijevoznim sredstvom te za njega vrijede druga pravila.
Djeca mlađa od 14 godina ne smiju voziti
Zakonom je jasno propisano da električnim romobilom smije upravljati samo osoba koja je navršila 14 godina.
Takvi romobili smiju se voziti biciklističkim stazama, a ako one ne postoje, dopušteno je voziti površinama namijenjenim pješacima i zonama smirenog prometa, ali isključivo uz povećan oprez i vodeći računa o sigurnosti pješaka.
Tek kada ne postoji nijedna od tih mogućnosti, romobili se mogu kretati pojedinim cestama na kojima je ograničenje brzine do 50 kilometara na sat i gdje je to dopušteno prometnim znakom. Tada se moraju kretati se što bliže desnom rubu kolnika, potvrdili su nam iz MUP-a.
Prilikom prelaska preko ceste vozač mora provjeriti može li sigurno prijeći, a ako biciklistički prijelaz nije označen, dužan je sići s romobila i preko pješačkog prijelaza gurati ga kao pješak.
Zabranjena vožnja u paru
Zakonom je zabranjeno da se na romobilu ili biciklu vozi jedan uz drugog, odnosno usporedno. Ako se vozi u paru, moraju ići jedan iza drugog.
Također, zabranjeno je ostavljati romobile na mjestima gdje to nije označeno ili koristiti romobile s jačim motorima od onih koji su dozvoljeni. U protivnom, kazne su do 130 eura, a za tvrtke idu od 660 do čak 1990 eura.
Osim kacige, iz MUP-a apeliraju da se romobili ne voze pod utjecajem alkohola, da se noću noi reflektirajući prsluk ili reflektirajuća odjeća, da se tijekom vožnje ne koriste slušalice na oba uha jer se smanjuje mogućnost da vozač "čuje" opasnost i da pravodobno reagira.
Inače, MUP je pokrenuo kampanju "Dva kotača nisu igračka! Sigurnost je prva zadaća." kojom žele podići svijet o tome koliko vožnja na "dva kotača", u što spadaju i romobili i bicikli, može biti opasna.
Tu su dali savjete kako voziti električne romobile, bicikle i druga osobna prijevozna sredstva, a detalje možete pogledati OVDJE.
Inače, svaka država EU ima različito reguliran stav prema električnim romobilima, ali je tendencija postrožavanja propisa i visina kazni.
Najveća novost u Europi dolazi iz Italije. Od svibnja 2026. vlasnici električnih romobila moraju imati identifikacijsku pločicu, a od srpnja i obvezno osiguranje od odgovornosti. Kazne za vožnju bez registracije ili osiguranja iznose od 100 do 400 eura.
U Njemačkoj upravo stupaju na snagu ograničenje brzine od 20 km/h i minimalnu dob od 14 godina kako bi se na njima vozili. I druge zemlje najavljuju postroživanje pravila jer se broj ozljeda i nesreća povećava jer je više i električnih romobila.