VRIJEME EKSTREMA /

Jesu li ljeta paklenija nego ikad? Podaci ne lažu, evo što se stvarno krije iza toplinskih kupola

U RTL Detektoru istražili smo jesu li ljeta ekstremnija i nemilosrdnija nego što ih pamte naši roditelji, djedovi i bake te koliko su temperature porasle u zadnjih pedesetak godina

14.6.2026.

18:35

Dunja Stanković

Borna jaksic, Grgo Jelavic/PIXSELL

Svako je ljeto rekordno, a temperature nikad više. Toplinski valovi stižu nikad ranije, a toplinske kupole su sve zloglasnije.

Upozorenja raznih stručnjaka i liječnika vrište sa svih strana. Sunce je opasno, more sve toplije. Vrućine ubijaju.

Nekad smo se kao djeca na plaži mazali zaštitnim faktorom pet, danas ništa bez 50.

Takve naslove i slične vijesti godinama slušamo u ljetnim mjesecima. Svaki se toplinski val najavljuje kao da je riječ o apokalipsi, kao i kad živa u termometru prijeđe 30 Celzijevih stupnjeva.

Je li to doista tako? Jesu li temperature svake godine povijesno visoke, jesu li ljeta nemilosrdnija nego što ih pamte naši roditelji, djedovi i bake? Podnosimo li vrućinu teže ili su one doista sve opasnije?

U RTL Detektoru istražili smo kako su ljeta izgledala prije više od 50 godina. Kako su se kretale temperature i koliko su dana više nego prije pitali smo stručnjake iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i RTL-ovog meteorologa te istražili zašto je Europa kontinent koji je najbrže zagrijava.

Ljeta sve toplija

Ljeta u Hrvatskoj danas su u prosjeku toplija nego prije 50, ali i prije 25 godina, potvrđuju RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić i podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Mjerenja pokazuju da se Hrvatska od druge polovice prošlog stoljeća kontinuirano zagrijava, a toplinski valovi počinju ranije i traju sve dulje..

Najsvježiji primjer zabilježen je prošloga ljeta. Lipanj je na području cijele Hrvatske bio ekstremno topao, izuzetak je bio tek Zadar gdje je bilo vrlo toplo, dok su srpanj i kolovoz bili normalni i topli, navode iz DHMZ-a.

Istina, to se ne može zaključiti ako tek usporedimo jedno ljeto s drugim ili usporedbom jednog vrlo vrućeg dana s drugim s istim datumom tijekom različitih godina. Potrebno je gledati dulje nizove podataka, najmanje desetljeća, a najčešće 30-godišnja razdoblja. Tada se vidi jasan trend i meteorolog ističe: "Hrvatska se zagrijava, a ljetna sezona posebno je osjetljiva na taj porast", ističe meteorolog.

U prijevodu, nije poanta da prije nije bilo vrućih dana. Ali danas su takva razdoblja češća, dulja, intenzivnija i događaju se općenito u toplijoj klimi, pojašnjava Ribarić.

Na Jadranu se srednja godišnja temperatura povećava za oko 0,2 do 0,3 stupnja Celzija po desetljeću, dok je u središnjoj Hrvatskoj taj porast još izraženiji i iznosi oko 0,5 stupnja po desetljeću. Zatopljenje je vidljivo u svim godišnjim dobima, no najizraženije je ljeti, kada temperature rastu brže nego u ostalim sezonama. Zato su ljeta u prosjeku sve toplija, a porast se opaža i kod najnižih i najviših dnevnih temperatura tijekom cijele godine.

"To možda zvuči malo, ali za klimu je to velika promjena. Ako se takav trend zbraja tijekom 50 godina, govorimo o promjeni koja može biti od 1,5 do 2,5 stupnja, ovisno o lokaciji i sezoni. To nije razlika između 'malo toplijeg' i 'jednako kao prije', nego razlika koja mijenja učestalost vrućih dana, tropskih noći, toplinskih valova, sušnih razdoblja i potrošnje energije za hlađenje", naglašava RTL-ov meteorolog.

Klimatski modeli dodatno potvrđuju da se trend porasta temperatura može očekivati i u budućnosti, pojasnila je za Detektor voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a, mr.sc. Melita Perčec Tadić.

"Sve toplije prilike u Hrvatskoj posljedica su globalnog zatopljenja uzrokovanih antropogenim emisijama stakleničkih plinova, a u gradovima visoke temperature posljedica su i urbanog toplinskog otoka", navodi stručnjakinja.

Usporedba temperatura

Temperature u Hrvatskoj mjere se na oko 130 meteoroloških postaja diljem zemlje. Najviša temperatura ikad izmjerena je u Pločama u kolovozu 1981. godine i iznosila je 42,8 Celzijevih stupnjeva.

Do danas su još na dvije postaje u Hrvatskoj izmjerene temperature od 42 stupnja ili više.

PROGNOZA ZA LJETO /

Prijete li nam superćelijske oluje? Dorian Ribarić otkrio recept: 'Nećete uvijek dobiti carbonaru'

Između 1961. i 2020., maksimalna temperatura u lipnju izmjerena je u Kninu 2022. godine (40,4 stupnja), a u srpnju je maksimum izmjeren na Mljetu godinu ranije (42,5 Celzijevih stupnjeva).

Porast minimalnih i prosječnih temperatura vidljiv je tijekom godina u dva najveća hrvatska grada – Zagrebu i Splitu.

U posljednjih tridesetak godina, prosječne dnevne temperature u ljetnim mjesecima u Zagrebu iznosile su redom 20,6 stupnjeva u lipnju, 22,2 stupnja u srpnju i 21,8 Celzija u kolovozu. To je osjetno toplije u odnosu na ranije razdoblje (1961.-1990.), kada su temperature iznosile 18,5 stupnjeva, 20,1 stupanj i 19,3 stupnjeva.

Trend zatopljenja potvrđuju i najnoviji podaci za prošlu godinu. Prosječna mjesečna temperatura dosegnula je 24,1 stupanj Celzijev u lipnju, potom 23,2 stupnja u srpnju i 22,3 Celzija u kolovozu.

Isti tren uočen je i u Splitu. Ako usporedimo prosječne dnevne temperature iz lipnja 1961. i 2025., vidi se velika razlika - čak pet Celzijevih stupnjeva.

Lipanj je danas čak pet stupnjeva topliji nego 1961. i tropske noći

Statistike potvrđuju da da su i noći sve toplije. Sve su češće tropske noći, kada temperature ne padaju ispod 20 stupnjeva. U razdoblju od 1960-ih do 1990-ih godina, taj je fenomen bio rijetkost u kopnenoj Hrvatskoj. U Maksimiru je zabilježen približno jednom u tri godine, dok se od 1990-ih nadalje pojavljuju u prosjeku pet puta godišnje.

U Splitu su visoke noćne temperature uobičajene već u svibnju, kada je u prosijeku oko tri tropske noći, odnosno čak 83 tijekom godine.

Porast je očit. U razdoblju od 1960. do 2020., bilo ih je 64.

"Tople noći upravo su taj često podcijenjeni dio priče. Nije problem samo dan s 35 ili 38 Celzijevih stupnjeva. Problem je i noć u kojoj se gradovi i stanovi ne uspiju ohladiti, a naše tijelo odmoriti. Kada se minimalna temperatura tijekom noći ne spušta ispod 20 stupnjeva, govorimo o toploj ili tropskoj noći. One su nekad bile uglavnom obilježje obale, a danas ih sve češće bilježimo i u unutrašnjosti, osobito u gradovima", napominje Ribarić.

Kao primjer izdvaja Zagreb, gdje se klimatskom zagrijavanju dodatno pridružuje učinak urbanog toplinskog otoka. Asfalt, beton i zgrade danju akumuliraju toplinu, a noću je sporo otpuštaju.

Rasle su i minimalne temperature u ranim jutarnjim satima prije svitanja.

U Zagrebu su prosječne minimalne ljetne temperature u razdoblju od 1991. do 2020. bile za oko dva stupnja više nego u razdoblju od 1961. do 1990. Sličan trend zabilježen je i u Splitu, gdje su minimalne ljetne temperature također porasle u odnosu na ranije klimatsko razdoblje.

TOTALNI RETRO /

Pamtite li ove predmete iz vremena Juge? Bez njih su ljetovanja na Jadranu bila gotovo nezamisliva

Zašto su ljeta toplija?

Odgovor na to zašto su nam ljeta toplija nije jednostavan, a meteorolog navodi niz "krivaca":

"Ulogu, dakako, igraju prirodne oscilacije klimatskog sustava. Klima Zemlje nikada nije bila potpuno statična: postoje toplije i hladnije faze, promjene povezane s oceanima i atmosferom, El Niño i La Niña, vulkanske erupcije, promjene Sunčeve aktivnosti i druga prirodna kolebanja. Zato ni jedno pojedinačno vruće ljeto ne možemo automatski pripisati isključivo klimatskim promjenama".

No, oni nisu svemogući. Mogu pojačati ili ublažiti pojedinu godinu ili sezonu, ali ne objašnjavaju sustavan porast temperature koji traje desetljećima od predindustrijskog razdoblja. Ribarić kao glavni razlog izdvaja globalno zagrijavanje uzrokovano porastom koncentracije stakleničkih plinova, ponajprije zbog izgaranja fosilnih goriva. Atmosfera zadržava više topline, oceani su topliji, a Sredozemlje je jedno od područja koja se zagrijavaju brže i snažnije od globalnog prosjeka, napominje.

Toplija atmosfera ima više energije i može sadržavati više vodene pare. Zato istodobno možemo imati i suše i bujične oborine, kao i toplinske valove i snažna grmljavinska nevremena. To nije kontradikcija, nego upravo jedna od značajki klimatskih promjena.

Još jedno iznadprosječno ljeto

Prema sezonskoj prognozi DHMZ-a, ovo ljeto bi moglo biti još jedno iznadprosječno toplo. RTL-ov meteorolog navodi da za sva tri ljetna mjeseca postoji velika vjerojatnost za temperature viših od prosjeka, naročito u srpnju.

Ipak, to ne znači da već sad možemo predvidjeti koliko će toplinskih valova biti, koliko će trajati ili koji će grad imati najvišu temperaturu.

"Gledajući još dalje u budućnost, poruka je prilično jasna: ljeta će sve češće biti dulja, toplija i za mnoge zahtjevnija. To ne znači da svako sljedeće ljeto mora biti rekordno, ali znači da živimo u novoj klimi u kojoj je 'normalno ljeto' već drukčije od onoga što je bilo normalno prije 25 godina, a kamoli 50", zaključuje Ribarić.

I zato, kaže, više nije samo pitanje samo koliko će biti stupnjeva, nego i kako se prilagođavamo promjenama.

"Riječ je o tome kako gradimo gradove, koliko imamo zelenila i hlada, kako štitimo starije i bolesne te kako upravljamo vodom, poljoprivredom, energetikom i turizmom. Klimatske promjene i sve viša temperatura nisu sad samo neka priča o budućnosti, nego sadašnjost u kojoj sada živimo", upozorava RTL-ov meteorolog.

Ono što se događa u Hrvatskoj nije iznimka. Europu je ovoga svibnja pogodio najraniji i najintenzivniji val vrućina u modernoj povijesti mjerenja, pri čemu su temperature negdje bile i do 15 Celzijevih stupnjeva iznad sezonskog prosjeka.

Copernicusova služba za klimatske promjene upozorila je da takvi valovi vrućina, koji su do nedavno bili rijetkost, postaju sve učestaliji. Ono što se nekada događalo jednom u sto godina, sada se ponavlja svakih 30 - ili češće.

"Krivac" je visokotlačni sustav koji meteorolozi nazivaju toplinskom kupolom. On je "stajao" nepomično nad zapadnom Europom i blokirao dolazak hladnijih atlantskih masa. Zato su se suhi i vrući zrak danima zadržavali na istom mjestu.

Prema podacima abc-a, ovaj je val vrućine odnio je najmanje 11 života diljem Europe.

Europa se najbrže zagrijava

Meteorologe i klimatologe ne zabrinjava samo val vrućina, nego činjenica da je Europa kontinent koji se zagrijava najbrže - dvostruko brže od globalnog prosjeka.

I dok je Zemlja od predindustrijskog doba postala toplija za prosječnih 1,4 stupnja, Europa je toplija za 2,4 stupnja, prema podacima EU-ove klimatske službe Copernicus.

No zagrijavanje nije jednako izraženo u svim dijelovima kontinenta: istočna i jugoistočna Europa te Alpe zagrijavaju se za 0,5 do 1 stupnja po desetljeću, dok zapadna Europa bilježi nešto sporiji rast između 0,2 i 0,5 Celzija po desetljeću.

"Temperature rastu. Sigurno ćemo vidjeti nove rekorde. Nije toliko važno hoće li to biti 2026., 2027. ili 2028. Smjer kretanja je vrlo, vrlo jasan", upozorio je direktor Copernicusove službe za klimatske promjene Carlo Buontempo.

A zašto se Europa najbrže zagrijava? Razloga je nekoliko.

Europa je geografski povezana s Arktikom, koji se zagrijava još brže i već je dosegao temperaturu 3,2 stupnja višu od predindustrijske razine. Kako se arktički led topi, otkrivaju se tamne površine mora i kopna koje apsorbiraju Sunčevu toplinu umjesto da je odbijaju u svemir, proces poznat kao "albedo efekt."

"Kako se morski led topi, dolazi do veće apsorpcije topline, što dodatno zagrijava vode i topi još više leda", objasnio je Ben Clarke, istraživač ekstremnih vremenskih pojava na Imperial Collegeu u Londonu. Isti proces odvija se i u europskim planinskim predjelima i nizinama, gdje je snježni pokrivač zimi sve tanji, izlažući tamno tlo koje upija toplinu umjesto da je reflektira.

Borba protiv klimatskih promjena

Neočekivano, ali porastu temperature pridonosi i poboljšanje kvalitete zraka. Naime, stroži europski propisi od 1980-ih smanjili su emisije aerosola – sitnih čestica koje lebde u atmosferi. Iako aerosol šteti dišnom sustavi čovjeka, on pridonosi hlađenju jer čestice u zraku reflektiraju Sunčevu svjetlost.

"Dok je smanjenje zagađenja zraka iznimno važno za zdravlje, ono također povećava sunčevo zračenje na površini", rekao je Clarke.

BIT ĆE EKSTREMNO /

Čeka nas pakao, stiglo upozorenje: 'On će doliti ulje na vatru u kojoj već gorimo'

Slično je uočeno i na globalnoj razini - međunarodni propisi, koji od 2020. ograničavaju emisije sumpornog dioksida iz brodskog goriva, smanjili su još jedan izvor aerosola u atmosferi, što je prema nekim istraživačima dodatno ubrzalo globalno zagrijavanje u posljednjih nekoliko godina.

Pariški sporazum, koji je 2015. usvojilo 196 zemalja, postavio je cilj zadržati porast prosječne globalne temperature ispod 2 stupnja, a idealno ispod 1,5 u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Suprotno tome, izvješće Globalnih klimatskih događaja iz 2025. pokazalo je da je posljednjih 11 godina redom bilo najtoplije u povijesti mjerenja.

S obzirom na pogoršanje klimatske krize i sve češće klimatske ekstremne, EU postavila je cilj postići klimatski neutralna do 2050. Članice bi trebale prijeći na klimatski neutralno gospodarstvo s nultom emisijom stakleničkih plinova.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.