Ovo je zabranjeno, kazne su i 8000 eura: Istražujemo što vas ne smiju pitati na razgovoru za posao

Cijeli dan si je organizirala oko razgovora za posao. Dogovorila je tko će joj pričuvati bebu i vlakom, za divno čudo, stigla prije vremena. 

Riješila je psihotest (za koji kaže da je nalikovao upitniku za djecu) pa dobila par minuta s potencijalnim poslodavcem. 

Sjela je, a onda kao da joj je netko izvukao tlo pod nogama. "Jeste li udani?", uslijedilo je pitanje s druge strane.

Ni kako se zove, ni gdje radi, kakvo joj je dosadašnje iskustvo. 

"Imala sam tisuću upitnika nad glavom i nije mi bilo jasno u kojem to smjeru ide", govori nam mlada majka koja se nedavno neugodno iznenadila na razgovoru za posao. 

Radi se, kaže, o ne baš tako maloj firmi. Sastanak je krenuo odmah u glavu s privatnim pitanjima. 

Foto: Shutterstock/Ilustracija

Razgovori u kafićima

Od prijateljice, koja se prije nekoliko godina u istoj firmi prijavila za drugu poziciju, čula je da su razgovore znali voditi i u kafiću. 

"Rekla sam da se udajem ove godine i da sam na porodiljnom. Poslodavac me pitao do kada sam na porodiljnom i gdje radi moj budući suprug. Razgovor o poziciji na koju sam se javila uopće se nije spominjao kao ni plaća, više se vodio nekakav 'frendovski razgovor' kao da smo na kavi i znamo se sto godina", dodaje iznenađena djevojka iz Dugog Sela. 

Poslodavac ju je pitao i je li što radila na porodiljnom i tražio da mu pokaže svoje radove.  

I tu je razgovor završio. "Spomenula sam firmu gdje sam zaposlena i uopće ih nije pretjerano zanimalo što sam i kako sam radila. Na kraju razgovora su mi rekli da će se javiti, ali nisu", kaže - po običaju. 

Njezino iskustvo samo je kap u moru neugodnih i diskriminatornih susreta u potrazi za novim radnim mjestom. Mnoge će žene posvjedočiti da ih se, prije detalja o obrazovanju i iskustvu, pitalo kada planiraju roditi i kada se udaju. 

Jer tada su veći trošak za firmu, koji si neki poslodavci ne žele priuštiti. Pa se ovako vole osigurati na početku. To se dogodilo i drugoj našoj sugovornici koja je prije nekoliko godina na razgovoru za posao dobila pitanje od svoje buduće šefice: "Imate li djece i planirate li još rađati?"

"Jako sam se uznemirila, zakuhala, ali sam odlučila hrabro odgovoriti: 'Da, majka sam jednog djeteta i sigurno ću htjeti imati još jedno dijete. Je li to problem?' Očekivala sam da će možda ona biti iznenađena mojom hrabrosti da joj spremno odgovorim, ali ona je odgovorila: 'To je sasvim razumljivo. I ja planiram još djece.'"

Posao je dobila, a nakon više godina naša sugovornica kaže da je prokomentirala to pitanje sa svojom šeficom, 

"Rekla mi je da sam joj tada narasla u očima i da mi je zato dala pozitivno mišljenje. Jer sam bila hrabra na to odgovoriti otvoreno", prepričavala nam je ova Zagrepčanka. 

A neki očito vole zadirati u intimu i to baš jako.

KOMENTIRAO I NOVE MJERE /

Plenković o novom šefu HNB-a i suprugu njegove ministrice: 'Brak ne ograničava'

Najluđa pitanja na intervjuima

"Jel je*eš ti šta osim svoje žene", istaknuo je jedan Redditovac najgluplje pitanje s kojim se susreo: "Inače je čovjek stariji od 50 godina i akademski obrazovan".

"Imaš li dečka i planiraš li ga imati", u glavu je pitao poslodavac drugu djevojku. Kada je rekla da nema, pitao ju je zašto je tako brzo odgovorila. 

U komentarima se nizala lavina drugih, u najmanju ruku, čudnih i neugodnih iskustava. "Mene je žena jednom barem 10 minuta mrcvarila pitanjima u kakvim sam odnosima s bratom, sestrom, ujnom i svom mogućom rodbinom", nadovezala se jedna komentatorica. 

Studenticu su na razgovoru pitali čime joj se roditelji bave. Prijavila se za poziciju na recepciji u frizerskom salonu. 

A drugog kandidata zašto nema curu i s "što ne valja s njim". 

Potaknuti ovim ispovijestima, zapitali smo se gdje je granica dobrog ukusa? Gdje se podvlači crta između onoga što bi poslodavac trebao pitati zbog buduće suradnje, i pukog zabadanja nosa u tuđi život i diskriminacije? I postoje li kazne za one koji zabadaju nos previše.

U RTL Detektoru provjerili smo što vas budući poslodavac ne smije pitati na razgovoru za posao i što možete učiniti ako se nađete u sličnoj situaciji. 

NEOČEKIVANI ZAOKRET /

Od skupljanja psećeg izmeta do vlastite kuće: Napustila ured i danas zarađuje četiri puta više

Što vas (ne) smiju pitati?

Provjerili smo - Zakon o radu, Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova jasno kažu da poslodavac na razgovoru za posao ne smije postavljati pitanja koja zadiru u privatni život kandidata, kao ni diskriminatorna pitanja. 

Pitanja poput imate li djecu ili planirate li ih imati, jeste li u braku, te pitanja o vjeri, zdravlju, nacionalnosti i godinama su pravno problematična, odnosno - zabranjena, pojašnjavaju nam iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). 

Foto: Zakon.hr

"Sva pitanja koja nisu povezana s radnim sposobnostima nego s osobnim karakteristikama ili privatnim životom osobe koja je došla na razgovor za posao smatraju se diskriminatornima. Postoje iznimke kada su pitanja vezana uz određene osobne karakteristike poput straha od visine ili zdravstvenih sposobnosti opravdana i to zbog prirode samog posla za koji se razgovor provodi", ističu za Detektor. 

Isto poručuje i managerica zadužena za upravljanje ljudskim potencijalima u tvrtki Alma Career Croatia Gabrijela Cvetnić. Naglašava da bi na intervjuima naglasak trebao biti na vještinama, iskustvu i motivaciji kandidata i može li uspješno raditi posao za koji se prijavljuje. Kandidati ne bi trebali imati osjećaj da moraju objašnjavati svoj privatni život. 

Jer sve što zadire u intimu, nije primjereno.

Foto: Alma Career

Kazne skoro do 8.000 eura

Doduše, hrvatski propisi štite kandidate od diskriminacije kod zapošljavanja prema spolu, dobi, bračnom i obiteljskom statusu, trudnoći, vjeri, političkom uvjerenju, zdravstvenom stanju, invaliditetu i nacionalnosti. Pitanje je koliko poslodavci mare za njih. 

Prema Zakonu o radu, poslodavac kod zapošljavanja ne smije tražiti podatke koji nisu povezani s radnim mjestom, poput pitanja o privatnom životu, obiteljskom statusu, trudnoći, zdravstvenom stanju ili političkom i vjerskom opredjeljenju. Tako se želi zaštititi privatnost, dostojanstvo i osobna prava radnika. 

Kazne za taj prekršaj idu od 4.110 do 7.960 eura, kažu nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Zakonom o suzbijanju diskriminacije građane se štiti od diskriminacije na osnovi bračnog i obiteljskog statusa, osobito kod uvjeta zapošljavanja i stručnog osposobljavanja.

Ako poslodavac postavi pitanje koje se odnosi na privatni život, to se može shvatiti kao diskriminacija. U slučaju povrede prava, radnik može tražiti sudsku zaštitu i naknadu štete. 

I sami će kandidati ponekad "zažmiriti" na neugodna pitanja i odgovoriti, iako znaju da uopće nisu trebala biti postavljena.

Potvrđuje to i korisnica Reddita. "Imate li djece i planirate li ih imati u budućnosti", pitali su je. Svjesna je, kaže, da ih je mogla prijaviti, ali bila je mlada i prestrašena. 

ODVAŽNA ODLUKA /

Putuje 5000 kilometara na posao koji nitko ne želi raditi: 'Život mi je puno bolji'

Dobar intervju ne bi trebao služiti tome da poslodavac procjenjuje nečiji privatni život, nego profesionalni potencijal, uklapanje u posao i organizaciju, naglašava voditeljica ljudskih potencijala.

Dakle, sasvim normalno je da vas se pita ono što je povezano s poslom, a nikako jeste li trudni, planirate li imati djecu  ili koje ste vjere. 

"Vrlo lako kandidata dovode u neugodnu situaciju. Posebno su osjetljiva jer se najčešće postavljaju ženama i daju dojam da će obiteljski status ili planiranje obitelji utjecati na odluku o zapošljavanju", navodi Cvetnić. 

Takva pitanja ugrožavaju i reputaciju poslodavca. Ako ga zanima dostupnost kandidata, rad u smjenama ili prekovremeni sati, može to ispitati puno profesionalnije. 

"Umjesto da pita 'imate li djecu', primjerenije je: 'Radno vrijeme uključuje povremene popodnevne smjene... Odgovara li vam to' ili 'Ova pozicija uključuje povremena putovanja, je li vam to prihvatljivo'", ističe stručnjakinja. 

Foto: Shutterstock/Ilustracija

Postavljanje granica

Ako vam kao bumerang na intervjuu doleti neugodno pitanje ili ono koje nema veze s poslom, na njega ne morate odgovoriti. Važno je, dodaje stručnjakinja, da kandidat zna da ima pravo postaviti granicu. 

U tom slučaju Cvetnić savjetuje kandidatima da ostanu smireni i pokušaju vratiti razgovor na profesionalni dio.  

"Osoba može reći: 'Radije ne bih ulazila u privatne obiteljske planove, ali mogu potvrditi da sam dostupna za zahtjeve ove pozicije' ili 'Možete li mi pojasniti kako je to povezano s radnim mjestom?'", govori nam Cvetnić. 

Ako kandidat osjeti diskriminaciju, iz Zavoda dodaju da se može javiti Pučkoj pravobraniteljici ili Državnom inspektoratu. 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe važnost većeg informiranja građana o ljudskim pravima kako bi stvorili društvo u kojem se poslodavci ne usuđuju pitati diskriminatorna pitanja. Ipak, kaže da su i građani i poslodavci u zadnje vrijeme više osviješteni o tome što se smije, a što ne smije pitati pa dobiva sve manje pritužbi. 

A one koje dođu, uglavnom se odnose na usmene razgovore. Ljubičić skreće pažnju da poslodavci neprimjerena pitanja ne postavljaju pisanim putem, kako ne bi ostao "pisani trag" i dokaz. 

"Povremeno zaprimamo pritužbe žena, rijetko muškaraca, o tome jesu li u braku, imaju li djece i koji su im planovi za budućnost. One su posebno ranjiva skupina zbog tradicionalne percepcije o većoj odgovornosti obiteljskih i roditeljskih odgovornosti, odnosno nerazmjerno većeg opterećenja privatnim obvezama", navodi pravobraniteljica. 

Jedna joj se kandidatkinja požalila da je tijekom javnog natječaja za službenicu u državnoj službi, komisija na Općinskom sudu u Makarskoj na razgovoru koristila obrazac gdje je postojala i rubrika "socijalni status (nezaposlena, samohrani roditelj i slično). Odgovori su se bodovali s nula do dva boda. 

Drugi se kandidat požalio da su mu na razgovoru za posao za mjesto komercijalnog grupnog voditelja postavili pitanja je li u braku i "ima li barem djece". Budući da nije dobio posao, sumnjao je da je upravo zato što nije u braku i nema djece.

A pritužbe, po svemu sudeći, služe svrsi. "Do sada nismo dobili više od jedne pritužbe na istog poslodavca, što pokazuje da je podnošenje jedne pritužbe uglavnom dovoljno za prevenciju drugih slučajeva", navodi za RTL Detektor. 

PRIJETI MU KAZNA /

Prijavljen poslodavac Luke Milovca iz Drniša: Maturant nije smio raditi

Što može inspekcija?

Državni inspektorat pojasnio nam je da inspektor može provesti inspekcijski nadzor i pokrenuti postupak po službenoj dužnosti te iznimno na zahtjev stranke kada je to propisano posebnim zakonom. Osim toga, građani se mogu potužiti inspektoratu na nepravilnosti tijekom razgovora, koji na temelju toga može obaviti inspekcijski nadzor u određenoj firmi. 

Prema službenoj evidenciji, od 2020. do danas inspekcija nije utvrdila sumnju u počinjenje prekršaja iz Zakona o radu koji se tiče zabranjenih pitanja tijekom selekcijskog postupka. 

Mnogi se radnici žale i što na razgovorima za posao često ne dobiju sve potrebne informacije o novom radnom mjestu. Posebno se to odnosi na plaću, koja se uglavnom spominje u oglasima, a nekada ni nakon više krugova razgovora. 

Na iznenađenje ili žalost, sve je u skladu s propisima. Prema Direktivi Europske unije o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima, poslodavac je dužan pojasniti sve detalje o, primjerice, plaći, radnom vremenu i drugim uvjetima prvog radnog dana, odnosno najkasnije sedmog kalendarskog dana. 

Naravno, može ih dostaviti i ranije, ali vrlo često se to ne događa. 

Tome bi trebala doskočiti nova EU direktiva o transparentnosti plaća. Prema novim pravilima, poslodavci će u oglasima ili prije razgovora za posao kandidate morati obavijestiti o početnoj plaći ili rasponu plaća za tražena radna mjesta. 

Istovremeno, neće se smjeti raspitivati za ranije plaće kandidata. 

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora". 

Foto: RTL