Znanstvenici kažu da je dugotrajni nordijski toplinski val u srpnju bio dodatno pojačan klimatskom krizom i pokazuje da "nijedna zemlja nije sigurna od klimatskih promjena".

Norveška, Švedska i Finska imaju povijesno hladne klime, ali su ih pogodile vrtoglave temperature, uključujući rekordnih 22 dana iznad 30°C (86°C) u Finskoj. Švedska je izdržala 10 uzastopnih dana "tropskih noći", kada temperature nisu padale ispod 20°C (68°F), objavio je The Guardian.

Globalno zagrijavanje, uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva, učinilo je toplinski val barem 10 puta vjerojatnijim i 2°C toplijim, rekli su znanstvenici. Neki od vremenskih podataka i klimatskih modela korištenih u njihovoj analizi pokazali su da toplinski val ne bi bio moguć bez klimatskog sloma uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Posljedice su goleme - bolnice zaprimaju sve više ljudi zbog posljedica vrućina, povećava se broj umrlih, a pate i divlje životinje. 

Toplinski valovi, zahvaćena i Hrvatska

Velik dio sjeverne zemljine polutke posljednjih je tjedana doživio toplinske valove. To uključuje Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku i Hrvatsku, gdje je šteta od šumskih požara gotovo dvostruko veća od 20-godišnjeg prosjeka, te SAD, Japan i Južnu Koreju. Znanstvenici su sigurni da je klimatska kriza pojačala ovo ekstremno vrijeme.

SUNČANO I VRUĆE /

Hrvatska se prži na +38°, evo kad možemo očekivati osjetniji pad temperature

Profesorica Friederike Otto, klimatologinja na Imperial Collegeu u Londonu koja vodi suradnju World Weather Attribution (WWA), koja je provela nordijsku analizu, rekla je: "Čak se i relativno hladne skandinavske zemlje danas suočavaju s opasnim toplinskim valovima s porastom temperature od 1,3 °C – nijedna zemlja nije sigurna od klimatskih promjena."

Nastavila je: "Izgaranje nafte, plina i ugljena danas ubija ljude. Fosilna goriva pojačavaju ekstremne vremenske uvjete i kako bismo spriječili da klima postane opasnija, moramo prestati spaljivati ih i prijeći na obnovljive izvore energije."

Toplinski valovi poput onog u Skandinaviji postat će još pet puta češći do 2100. godine ako globalno zagrijavanje dosegne 2,6 °C, što je današnja putanja.

Maja Vahlberg, švedska stručnjakinja u Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, rekla je: "Ovaj srpanj podsjetio nas je da na sjeveru vrućina nije udaljena prijetnja, već prodire u bolnice, ustanove za njegu i domove. Naša infrastruktura nije izgrađena da izdrži ove ekstremne temperature, a naše starije stanovništvo sve je osjetljivije na opasne vrućine."

Tihi znak iz prirode

"Gledala sam soba kako tri dana zaredom ostaje u istoj sjeni bez ispaše, što je bio tihi znak napora koji je uzrokovala vrućina", rekla je.

EKSTREMNE VRUĆINE /

Klimatski 'Molotovljev koktel' pogodio Europu: 'Bit će još samo gore!'

Znanstvenici su otkrili da je čak i relativno mali porast globalne temperature od 0,2 °C od 2018. udvostručio vjerojatnost  toplinskih valova, pokazujući da je svaki djelić stupnja važan. "Klimatske promjene temeljno mijenjaju svijet u kojem živimo", rekla je dr. Clair Barnes s Imperial Collegea u Londonu.

Upečatljiv aspekt toplinskih valova bio je broj tropskih noći. "Na jednoj postaji u sjevernoj Švedskoj imali smo 10 takvih dana krajem srpnja, što je izvanredno", rekao je profesor Erik Kjellström iz Švedskog meteorološkog instituta.

POGLEDAJTE VIDEO Klimatske promjene i veliki uvoz udarili na voćare: 'Ili nam stoje ili propadaju...'