Zagreb je prema lanjskom istraživanju Organizacije za epidemiologiju otpadnih voda SCORE i Agencije za droge Europske unije bio četvrti grad u cijeloj Europi po dnevnoj potrošnji kanabisa, 11. po potrošnji kokaina, 12. po potrošnji amfetamina te 14. grad po dnevnoj potrošnji MDMA. Konkretnije, analizom prisutnosti metabolita u otpadnim vodama utvrđeno je da 1000 Zagrepčana u danu potroši 548,62 miligrama bijelog praha. Na isti broj stanovnika troši se 151,41 miligram amfetamina, 132,9 miligrama kanabisa i 28,26 miligrama MDMA. Ako uzmemo u obzir da Zagreb ima oko 770.000 stanovnika, jasno je koliko se droge potroši u metropoli i koliko novca tim putem dobiva organizirani kriminal.
Ništa bolja situacija nije ni u ostatku Europe u kojoj je od početka pandemije koronavirusa zabilježen značajan porast konzumacije droga. Od gotovo 50.000 ljudi iz 21 europske zemlje, koji su sudjelovali u prošlogodišnjem istraživanju, većina je potvrdila konzumaciju droga barem jednom u godini dana. Najčešće je to kanabis (93 posto), MDMA, ecstasy i kokain (35 posto), amfetamini (28 posto), LSD (20 posto), nove psihoaktivne tvari (16 posto) i ketamin (13 posto).
Stoga ne čudi velika međunarodna policijska akcija (jedna od mnogih) kojom je samo u Hrvatskoj uhićeno 10 ljudi, neki od njih otprije poznati policiji, dok je u Beogradu pao poznati narkobos Darko Šarić. Sve uhićene se tereti za krijumčarenje velikih količina kokaina iz Južne Amerike, neke od njih i za pokušaje ubojstva. Nedavno su zabilježene i zapljene velikih količina droge u luci Ploče, u jednoj čak i više od tone kokaina.
Zekanovićev show
A što radi politika po tom pitanju, slikovito je u srijedu dočarao saborski zastupnik Suverenista, Hrvoje Zekanović, koji je s govornice javno optužio predsjednika Zorana Milanovića da konzumira droge, pritom mašući vrećicom s bijelim prahom, za koji se kasnije ispostavilo da se radi o brašnu.
"Jučer sam šetao po Pantovčaku, sasvim slučajno, i tamo negdje posred Pantovčaka pronašao sam ovo. Unutra je upravo ono što vi mislite da je“, poručio je Zekanović i pozvao je ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i Službu za borbu protiv zlouporabe narkotika da se "pozabave s ovim". “Neka naprave izvide na Pantovčaku, jer na Pantovčaku imamo ovo”, ustvrdio je.
Nastavak je to javnog prepucavanja ovog dvojca, uzrokovanog time što Milanović smatra da je Zekanović prešao na stranu HDZ-a. “Ja stvarno ni sa čim ne mogu objasniti njegovo ponašanje, osim da on uzima nekakve aditive, nekakve stimulanse. Nek' se predsjednik testira i neka me demantira. Njegovo ponašanje sugerira da njegovo raspoloženje ovisi o onome što on pije, puši ili konzumira, neka me demantira”, rekao je Zekanović prošlog tjedna na N1 televiziji. Naravno, predsjednik mu nije ostao dužan, ali nećemo ići u detalje.
"Meni se čini da profil političara koji govori da je svoj, da zagovara svoje stvari, dobiva veliko mjesto u javnom i političkom prostoru i on će uvijek nešto reći i imati odgovor na svako pitanje. Ove fore s brašnom odgovaraju Zekanoviću, da na primitivan način pošalje neku poruku. Bilo je i prije situacija da se neke stvari stavljaju za govornicu, koje su davale dodatnu poruku na određen problem. Nemam osjećaj da je Zekanović zabrinut stanjem vezanim uz uporabu droga, jer je i u svom gradu pokazao da nije zaštitio djecu i natjerao policiju da bolje radi, nego čitavo vrijeme igra na to kako zaustaviti predsjednika i natjerati ga da kontrolira svoj jezik, odnosno kako mu prouzročiti štetu od njegova govora, tako da izgleda da on to radi zato što nešto uzima. Sad govorim za predsjednika, kao i za bilo kojeg drugog čovjeka: ako on to radi pod djelovanjem neke supstance, onda je to pomilovanje, jer je čovjek nešto uzeo, pa mu je netko rekao da nešto radi. Ali, zašto se oni usuđuju to raditi? To je opasnije, nego dati pravu poruku javnosti“, smatra umirovljeni psihijatar i stručnjak za ovisnosti Slavko Sakoman, koji je za Net.hr dao opširno viđenje ove problematike.
Drastično povećanje konzumacije
On je imao uvid u istraživanja otpadnih voda u Zagrebu kroz dulji vremenski period. Tvrdi da je drastično povećanje konzumacije pojedinih vrsta droga primjetno još od 2015., a otada brojke samo skaču i to drastično. Stručnjaci su uvjereni da je pandemija koronavirusa, odnosno život pod restrikcijama utjecao na porast konzumacije droga, koji je izražen i u godišnjim statistikama, no Sakoman smatra da je to nemoguće.
"Nije covid mogao utjecati u tri dana da se dogodi takav nevjerojatan skok od 2019. na 2020., gdje Zagreb postaje prvi grad po potrošnji amfetamina radnima danom i prvi grad po potrošnji kanabisa u radne dane i drugi po potrošnji u dane vikenda. Da ne nabrajam da je bio osmi po potrošnji kokaina i šesti po potrošnji ecstasyja. Postavlja se pitanje što je razlog tome? Po mom sudu, tako nagli porast potrošnje droga, a bavim se time pola stoljeća, ne može biti radi nagle promjene ponašanja ljudi, njihovih navika, rituala, stilova života. To je nemoguće. Jedini tako nagli porast može biti posljedica izuzetno brze i naglo povećane dostupnosti droga. Netko je očito uspostavio novi sustav nadzora unutar MUP-a. Kako rade ostale sastavnice represivnog aparata, od DORH-a do USKOK-a i sudova, znamo svi“, govori Sakoman.
Tvrdi da je o tome pisao premijeru Andreju Plenkoviću, ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini te institucijama iz kojih mu nikad nisu odgovorili. Brine ga i što se o tom problemu ne govori dovoljno u medijima, ali i u Saboru, za koji ističe da je prestao o tome raspravljati nakon što je on napustio Državnu komisiju za suzbijanje zlouporabe droga. Ističe da je u njegovo vrijeme Sabor o tome raspravljao dvaput godišnje.
Vični grijesima
Jasno, to je bilo vrijeme kad se još na mala vrata pokušala progurati legalizacija marihuane u rekreativne svrhe. Takva je ideja došla u dva navrata, od bivše SDP-ove, a potom ORaH-ove zastupnice Mirele Holy te od Živog zida, u vrijeme dok su njime zajednički upravljali Ivan Pernar i Ivan Vilibor Sinčić.
"Predsjednik Državne komisije za suzbijanje zlouporabe droga je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Dok sam ja bio predsjednik Komisije, dakle stručna osoba i politički potpuno neovisan, Sabor je svake godine dva puta raspravljao o problemu zlouporabe droga. Tada je bilo dosta djece političara koji su završili na heroinu koji je nesnošljivo teška droga i stvara veliku krizu. U jednom trenutku sam pomagao i na neki način liječio osmero sinova i kćeri saborskih zastupnika. Država je nakon mog odlaska formirala Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga. Taj je ured na kraju ukinut, deset ljudi je na kraju tamo radilo. Čitavu godinu pišu strategije, onda potroše godinu da vide tko će što unutar te strategije. Dok to naprave, već pišu novu strategiju. To je administrativno, birokratsko tijelo koje nije imalo nikakav učinak na događanja na terenu“, ustvrdio je Sakoman.
Osim djece saborskih zastupnika koje je psihijatar liječio od ovisnosti o teškim drogama, poznata imena iz saborskih klupa priznala su da su trošila lake droge, odnosno marihuanu. Tako su na popisu uživatelja u lakim drogama predsjednik HSS-a Krešimir Beljak, prvi predsjednik SDP-a pokojni Ivica Račan, bivši predsjednik SDP-a Davor Bernardić, predsjednik Reformista Radimir Čačić, predsjednica Glasa Anka Mrak Taritaš, bivši SDP-ov ministar Siniša Hajdaš Dončić, bivši gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok, a na popisu je i bivši premijer, sada predsjednik države Zoran Milanović, koji je probao marihuanu na maturalnoj večeri. Iako je priznao da je to bilo "grbavo iskustvo“, očito mu mnogi to "pamte“, pa ga zbog gotovo svakodnevnih upečatljivih izjava prozivaju da "uzima nekakve stimulanse“.
Doduše i Milanović je spominjao droge. Prije nekoliko dana, uoči rekonstrukcije Vlade, kad se još nije znao tko će ostati, a tko otići, predsjednik je ustvrdio da su "ministri na drogama“, misleći zapravo na apaurine, odnosno sredstva za smirenje. Na popisu je i jedan HDZ-ovac, bivši šibensko-kninski župan Goran Pauk koji je svojedobno priznao da je zapalio džoint 'jednom i nikad više'.
"‘Probao sam jednom marihuanu i satrala me. Bila je prejaka i ubila me. Bacilo me na paranoju, u strah, i bilo je to prvi i zadnji put da sam popušio džoint", ispričao je svojedobno Pauk svoje iskustvo s marihuanom.
Još političara, koji u slobodno vrijeme konzumiraju droge, moglo bi popuniti tu neslavnu listu. Dovoljno se prisjetiti proslave Nove godine 2009., kad je na imanju bivšeg HDZ-ovog načelnika općine Saborsko i samoprozvanog šamana, Luke Hodaka, čovjek preminuo nakon što je pojeo kompot od bunike, dok su još trojica završila u bolnici sa simptomima trovanja.
Nisu samo naši političari vični nelegalnim supstratima za opuštanje. George Washington se opijatima borio protiv bolova, Bill Clinton je u predsjedničkoj kampanji 1992. priznao da je pušio marihuanu, ali "nije udahnuo“, dok se Barack Obama u školskom leksikonu zahvalio svom dileru. Prije tri godine je tadašnji britanski ministar okoliša i jedan od potencijalnih kandidata za budućeg premijera Michael Gove priznao da je u mladosti "uzimao drogu više puta“, čime se zapravo diskvalificirao iz utrke za premijera. No, grijesi iz mladosti nisu naštetili bivšim mu kolegama iz Downing Streeta, Jeremyju Huntu i Dominicu Raabu. Sadašnji britanski premijer Boris Johnson je prvo rekao da je šmrkao kokain, da bi kasnije to porekao. Kokain je nedavno koštao torijevskog zastupnika Davida Warburtona koji se "našmrkao“, a zatim seksualno napastovao jednu ženu. Završio je na psihijatriji, a stranka ga je suspendirala.
Egocentrični hedonizam
Sakoman tvrdi da je uvijek bilo i da će i ubuduće biti političara koji će pokleknuti pred drogom. "Mnogi ljudi koji su poduzetnici, sigurno i ljudi koji su iz svijeta politike, imaju novac, vole užitak, moral im je po nekim tradicionalnim kriterijima slab, što je simbol egocentričnog hedonizma. Uz to što se druže, piju, sigurno velik dio ljudi koji ima novca konzumira i drogu. Opća je klima u ovoj civilizaciji depresivna, strahovi su veliki. Postoje brojni razlozi zbog čega je mentalno zdravlje ljudi narušeno, koji su sve više preplašeni zbog loše perspektive, ima i onih koji nemaju nikakve duhovne perspektive… To ljude vraća u neku psihologiju života za trenutak, gdje će to biti jedna 'lajna' subotom, ako ne mogu svaki dan. Smisao života se vrti u glavi i kad nisu drogirani, jer je serotonin, kemija za bolje raspoloženje, povišen u glavi čim pomisle da ih čeka nešto lijepo i krasno, a to je kuraža s kokainom, često puta aranžiranim s nekim dodacima. Neću govoriti ništa konkretno, ali ako je kokain toliko dostupan, a mnogi od njih su hedonisti i ljudi upitnog morala koji se vole zabaviti…“, rekao je dodavši da su mnogi ljudi pod utjecajem droga donosili loše poslovne odluke zbog čega su upali u dugove, a potom izgubili i vlastite domove.
Isto bi se objašnjenje moglo odnositi i na slučajeve "sloma“ pojedinih vojnika i časnika Hrvatske vojske kod kojih su raznim testovima i pregledima pronađene supstance marihuane i kokaina. Kod nekih su čak pronađeni i paketići droge. Jasno, iz MORH-a nije stiglo službeno objašnjenje, ali je rečeno da će se više pažnje posvetiti psihološkom stanju vojnika.
Stručnjak za suzbijanje ovisnosti smatra da već ranije spomenuta legalizacija marihuane u Hrvatskoj ne bi donijela neke koristi. "Vi možete, ako je riječ o legalizaciji marihuane u rekreativne svrhe, zaštititi ili kontrolirati prodaju droge punoljetnima i maloljetnicima. U državama gdje pravni sustavi ne rade i ne funkcioniraju sustavi zaštite mladih, povući potez da marihuana postane dostupna starijima od 18 godina na jedan dan, znači transfer droge prema djeci i maloljetnicima. Prije su klinci počeli uzimati drogu u prvom ili drugom razredu srednje škole. Sada se događa, kad je riječ o marihuani, u sedmom ili osmom razredu osnovne škole i to bez legalizacije. Marihuana po znanstvenim istraživanjima enormno škodi razvoju osobnosti, otežava memorijske funkcije, ubija volju za odgovornošću, pada inteligencija i puno će više prelaziti na teške droge. Bilo koja priča o legalizaciji u našim prostorima ne dolazi u obzir“, ustvrdio je.
Pojedine policijske akcije, sporadična uhićenja i zapljene droga očito nisu dovoljne, čim su statistike o trošenju droga svake godine sve poraznije. Sakoman je kritičan prema domaćim vlastima, za koje smatra da ne čine mnogo kako bi suzbili tu pošast modernog vremena, nelegalnu industriju u kojoj se na globalnoj razini godišnje obrnu deseci milijardi dolara i unište na tisuće života. Službene strategije o sprječavanju zlouporabe droga nema, edukacija mladih je na rudimentarnoj razini, a kazne za kriminalne skupine i dilere su male.
"U Bijeloj kući svakodnevno pri ulasku na radno mjesto, postoji uređaj koji će odabrati osobe koje se moraju podvrgnuti testiranju na droge. Toliko se smatra bitnim da su ljudi koji rade svjetski odgovorne poslove čistog uma. Koliko je to daleko došlo u politici, da naši političari nemaju tu dubinu da promatraju svijet kroz sliku javnog dobra. Oni su dominantno orijentirani na vlastite interese. Kompletna politička zajednica je relativno ugodno radno mjesto, što se tiče napora i broja radnih sati. Ako se u svijetu takvo ponašanje može osuditi i proglasiti štetnim, kao u Bijeloj kući, onda ne znam zašto ovdje mogu ovako optuživati jedan drugog da je bio pijan, ovakav, onakav. Svi oni rade što ih volja, a kog briga za narod“, rezignirano je zaključio psihijatar Sakoman.
