Istraživanje europskog centra za monitoring droga pokazalo je da je u pandemiji u Europi eksplodirala upotreba marihuane, ali se istovremeno smanjila konzumacija tzv. "party droga" - ecstasyja i MDMA. U istraživanju je sudjelovalo 50 000 osoba, a 91 posto ispitanika je odgovorilo da konzumira marihuanu. Iako navode da uzorak možda nije reprezentativan, on svakako ukazuje na trendove.
Psihijatar iz psihijatrijske bolnice Vrapče i HDZ-ov saborski zastupnika Ivan Čelić za RTL Direkt je komentirao rezultate istraživanja, ali i činjenicu da je Zagreb ponio titulu grada u kojem se puši najviše trave preko tjedna, kao i porat upotrebe kokaina za 500 posto u posljednjih nekoliko godina.
"Hrvatska je jedna od dviju zemalja članica EU koja je sudjelovala u tom velikom istraživanju. Internetske ankete i analiza otpadnih voda jedan su od dva ključna sastojka na osnovu kojih Europska agencija za droge prati kretanje droge, i da, možemo povući analogiju ovih podataka.
Treba uzeti u obzir da su istraživanja provedena u ožujku i travnju 2021. kada je bio pravi lockdown. Kako su išli novi valovi, situacija se mijenjala, ali definitivno porast marihuane je bio nešto što je bilo značajno. Klupske droge, stimulansi su bili u padu, ali kako je došlo do ublažavanja mjera lockdowna, krajem ljeta i prema jeseni, to su konzumenti nadoknadili nekako kada je došlo do mjera popuštanja i ponovo je došlo do veće potražnje i potrošnje stimulansa", kazao je Čelić.
Porast potrošnje kokaina
Komentirao je i činjenicu da je u Zagrebu porasla potrošnja kokaina za 500 posto. Također, porasla je i potrošnja trave.
"Radi se o podacima analize otpadnih voda, gdje je Zagreb kao jedini grad iz Hrvatske sudjelovao u istraživanju. Tu su uistinu dramatični podaci, ali rekao bih da je na europskoj razini sve veća potražnja ovih neopijatskih droga. Srećom heroin je u padu, ali što se tiče marihuane i stimulansa, Hrvatska ne zaostaje za Zapadnim metropolama kao što su primjerice Amsterdam, Roterdam i Hamburg", rekao je.
Čelić smatra da su razlozi ovog "narko-booma" to što je droga postala sve dostupnija i cjenovno prihvatljivija. Dodatno je pojasnio da je američko tržište postalo saturirano te je europsko tržište postalo cjenovno najmoćnije i ide prema velikoj saturaciji.
"Oko 2000. godine na europskoj razini bilježili smo pad sintetskih stimulansa, a sada to raste, oblici tih tableta su sve atraktivniji. I ono što je loše: čistoća tih droga je sve veća i veća, što automatski povećava vjerojatnost nekih neželjenih posljedica i smrtnih ishoda", kaže psihijatar, dodajući da je s tim povezan i fenomen "uberizacija tržišta" - drogu možete dobiti taksi uslugom.
Dostava 'od polja do stola'
"Mi smo dio Balkanske rute. Imamo situaciju što se tiče kokaina - dostava od polja do stola. Vlasnici iz našeg susjedstva su vlasnici plantaža koke u Latinskoj Americi i oni dostavljaju od polja do stola. Ono što je izuzetno bitno je da su laboratoriji za sintetsku drogu uglavnom bili na dalekom istoku i tamo su nabavljani, a danas se sve više i više bilježi zapljena sintetske droge i otkrivanje laboratorija na području EU zemalja", kazao je Čelić.
"Droga je poput vode. Vi ako spriječite, nabavite neku branu, ona će proći ispred, iznad, lijevo ili desno. Ona ima svoj put i pandemija covida je poremetila tektonski mnoštvo stvari pa i tržište drogama", poručio je.
O legalizaciji marihuane
Dodao je da su Malta i Luksemburg otvorile put legalizaciji marihuane u mnogim EU zemljama te da je Hrvatska slijedila put Portugala u smislu da ako imate manju količinu određenih droga to nije kazneno, već prekršajno djelo.
"Tu treba kažnjavati i procesuirati dilere, a ne konzumente, osobito ako se radi o mlađoj populaciji koju treba uputiti na određena savjetovanja.
Što se tiče legalizacije u rekreativne svrhe, ako pogledamo pojedine savezne države SAD-a, gdje se bilježi recimo porast onih koji imaju poremećaj uzimanja kanabisa u dobi od 12 do 17 godina, gdje je značajan statistički porast prometnih nezgoda pod utjecajem kanabisa, postoje i neke negativne reperkusije legalizacije u rekreativne svrhe. Potrebna je javna rasprava i mislim da ne bilo dobro da Hrvatska bude predvodnik, unatoč visokim brojkama koje nisu baš dobre ako gledamo iz medicinske perspektive", poručio je psihijatar.
Iako potvrđuje da bi legalizacija imala neke koristi, napose one ekonomske i turističke, kaže da je to pitanje koje su mnoge razvijene zemlje ipak odbacile te da smatra da to trenutno ima "puno više štete nego koristi".
Porast korištenja narkotika u bolnicama
Upitan kada će se razriješiti pravilnik o upotrebi medicinskog kanabisa, u čijem je pisanju i sam sudjelovao, Čelić je rekao da žali ga Ministarstvo zdravstva još nije donijelo.
"Svaki put kad pitam kažu – samo što nije. Ukoliko pripravci medicinskog kanabisa ublažavaju bolove, ublažavaju spazam kod osoba s multiplom sklerozom i koje pate od zloćudnih bolesti, onda to treba omogućiti i ukoliko je to temeljeno na dokazima treba biti besplatno za ljude kojima je to potrebno", poručio je.
Na kraju je kazao da je primjetan porast korištenja narkotika u psihijatrijskim bolnicama.
"Čekamo službene podatke. Bilježimo značajan porast korištenja marihuane i stimulansa, dakle 25 posto je veći broj hospitalizacija, posebno kod mlađih ljudi koji imaju taj problem i koji završavaju dramatično s određenim psihotičnim kliničkim slikama", zaključio je Čelić.
