Institut Ruđer Bošković od 2009. provodi kvalitativne metode koncentracija pojedinih supstanci u zagrebačkim otpadnim vodama. Među pojedinim supstancama nalaze se i metaboliti droga, a potrošnja se može odrediti putem količine supstanci nađenih u uzorcima. No, to vrijedi samo za zagreb, a kvantitativna analiza potrošnje opijata dobiva se množenjem tog rezultata s četiri. Time se dobiva slika potrošnje u cijeloj zemlji, ali i novca kojeg su kriminalci na taj način zaradili.
Najsvježiji podaci o potrošnji droga su iz 2019., a oni pokazuju da je u Hrvatskoj prodano više od 50 tona marihuane i više od četiri tone kokaina, uz promet na crnom tržištu od oko sedam milijardi kuna. Uz to, potrošnja droga je održavana na podnošljivoj razini do 2014., a potom je krenuo streloviti uzlet potrošnje kanabisa (za 300 posto), kokaina (za 500 posto), ecstasyja (za 350 posto) i amfetamina (za 950 posto), upozorio je u svojoj kolumni za Večernji, neuropsihijatar i stručnjak za liječenje ovisnosti, Slavko Sakoman.
Nema odgovora od odgovornih
Prije godinu dana pismeno je o tom problemu informirao Ured premijera, ministra i glavnog ravnatelja policije, kao i vrh sudbene vlasti… Na pitanje uzroka eksplozivnog porasta potrošnje svih droga, doktor Sakoman nije dobio odgovore od inspektora Ž. Petković, koji je godinama bio šef Ureda za droge Vlade RH, a sada Službe pri HZJZ-u, psihijatar Čelića, šefa Povjerenstva za suzbijanje droga Grada Zagreba i inspektor Dražen Rastović, čelnog čovjek službe za kriminalitet droga PNUSKOK-a. Dodaje da su njihovi odgovori bili u stilu "mi tu ništa ne možemo napraviti", "potražnja je uzrok porasta potrošnje", "pa i u EU isto raste ponuda i potrošnja kokaina…"
"Trgovina drogama u ovoj osiromašenoj, demografski opustošenoj državi posljednjih je godina silno povećala koruptivne kapacitete organiziranog kriminala i njihovih sprega s vlasti. Taj sustav moći pohlepnih, bahatih, egocentričnih, nemoralnih, lažljivih i licemjernih ljudi pokrenuo je prodajom droga još jedan val akumulacije kapitala. Organizirani kriminal po svojoj definiciji uključuje sprege s vlasti i osobito s represivnim aparatom i pravosuđem i droge su im samo jedan od modaliteta nezakonitog posla kojim se bavi, kojim izuzetno brzo dolaze do velikih iznosa "crnog novca", piše Sakoman i dodaje statistiku o potrošenoj količini i zarađenom novcu od prodaje marihuane i kokaina u 2019. "da ne bi ispalo da 'doktor govori napamet'".
Kila 'bijelog' i 7 kg 'trave' svakog dana
Istaknuo je kako je u zadnjih 10 godina porast potrošnje marihuane povezan s medijskom promidžbom njene uporabe u medicinske svrhe i izvještajima o legalizaciji u državama diljem svijeta. Dodao je kako je nakon te kampanje konzumacija kanabisa pala za 20 posto, da bi se od 2016. podigla za 300 posto. Istaknuo je kako je u zagrebačkim otpadnim vodama pronađeno 22.000 grama THC-a dnevno, no prihvatio je sugestiju znanstvenika s IRB-a te je umanjio tu količinu za tri puta.
"Dakle, u Zagrebu se svaki dan prosječno popušilo sedam kilograma čistog THC-a, što pomnoženo s pet daje količinu od 35 kilograma marihuane 20-postotne čistoće, a pomnoženo s 365 daje količinu od 12.775 kilograma u toj godini. Uz pola grama trave po cigareti, u Zagrebu se svaki dan prosječno popuši oko 70.000 džointa, za koje je uz prosječnu cijenu od 80 kuna po gramu, plaćeno 1.040.200.000 kuna. Ta količina pomnožena s četiri daje količinu za Hrvatsku, koja iznosi oko 51 tonu, a utrošen novac na ilegalnom tržištu oko 4,1 milijarde kuna u 2019.", izračunao je Sakoman.
"Nadalje, u Zagrebu se u 2019. prosječno svaki dan konzumiralo 1000 grama 100 posto čistog kokaina, u godini 365 kilograma, što je količina 500 posto veća nego 2014. godine. S obzirom na to da se konzumentima prodaje smjesa 30-35 posto čistoće, dnevno se trošilo oko tri kilograma smjese ili oko 1100 kilograma u godini, što uz cijenu od 600 kuna po gramu znači da su građani Zagreba te godine potrošili na kokain oko 660 milijuna kuna. Taj iznos pomnožen s četiri daje potrošnju u državi od 4,4 tone i odljev od 2,6 milijardi kuna. Taj enormni, skokoviti porast, (540 posto veća potrošnja 2019. nego 2014.) prije svega je uzrokovan naglim i nekontroliranim porastom ponude, a time i dostupnosti te droge od strane organiziranog kriminala. Represivni aparat snosi najveću odgovornost da se na tisuće građana 'zarazilo' tom drogom", drži Sakoman.
Poremećen sustav društvenih vrijednosti
Psihijatar ističe da podaci ukazuju na to da su preventivne mjere smanjenja potražnje droga zakazale, da je odgoj djece nefuncionalan, da je poremećen sustav društvenih vrijednosti te da najveći utjecaj na stvaranje društvene zbilje imaju ljudi kojima je na pameti samo moć, slava i novac.
"Ljudi 'takvog morala' imaju više novca, obiteljski život im je narušen i mnogi nedužni, osobito djeca i njihove majke za to plaćaju 'ceh'. Njima je uzimanje 'čistog' kokaina čak znak prestiža. Zanimljivo je da visoko rangirani dileri droga ne konzumiraju kokain. Kada novac i gomila materijalnih vrijednosti i 'šminkeraja' više ne zrače smislom postojanja, tada na scenu stupa kemijska stimulacija mozga naglo obogaćenih poduzetnika, financijaša, pokvarenih odvjetnika, s etikom 'posvađanih', korumpiranih liječnika. Tu je i svijet estrade, ali i puno nesretnika kojima treba stimulacija da bi mogli funkcionirati u dinamici života. Droga je skupa i što se više drogira i troši, to se ima manje pameti, pa je logično da će mnogi mentalno i poslovno propadati", upozorava Sakoman, prije svega misleći na maloljetnike, koji su, uz marihuanu, počeli konzumirati i kokain, jer je toliko dostupan.
Povećana 'želja' za drogiranjem
Ističe kako je zapljena droga u četiri godine, do 2019., bila minorna u odnosu na potrošenu količinu. Sakoman ističe da je to pitanje marginalizirano i skinuto s liste političkih prioriteta, dodajući kako su koronavirus i potresi u tome prpomogli te kako je u 2019. organizirani kriminal uprihodio osam milijardi kuna na drogama. Uz to, upozorava na još jedan neobičan fenomen.
"Podaci Registra liječenih ovisnika u Republici Hrvatskoj, koji vodi HZJZ, pokazuju gotovo neshvatljive razlike u stopama liječenih „teških“ ovisnika u našim županijama. Hrvatska je mala zemlja s vrlo malo stanovnika, distance među gradovima su neznatne, kvaliteta života, školske prevencije kao i zdravstvene zaštite malo se razlikuje, a razlike u broju ovisnika su enormne. Tako je stopa liječenih heroinskih ovisnika na sto tisuća stanovnika u 2013. u Istarskoj županiji godinama bila najviša, više od 500, a u Bjelovarskoj županiji samo sedam, Osječkoj 128, Varaždinskoj 173, u Krapinskoj svega 31, Zagrebu 318, Splitu 346…", obznanio je Sakoman.
"Uspješnim se ocjenjuje rad na suzbijanju kriminaliteta droga ako na lokalnoj razni policija zaplijeni barem deset posto od procijenjene količine potrošene droge na toj razini. To bi značilo da je u 2019. hrvatska policija trebala zaplijeniti oko pet tona marihuane i više od 400 kilograma kokaina. Kada krim-inspektor Rastović izjavi da MUP sjajno radi svoj posao, te da je nagli skok potrošnje droga posljednjih nekoliko godina uzrokovan velikim porastom potražnje, dakle 'želje' ljudi da se drogiraju, kako objasniti da se u samo godinu dana, u 2015., ta želja građana povećala za pet puta i da je 'mafiji' dopušteno da im tu želju ispuni? Ne treba biti psiholog, sociolog, adiktolog ili antropolog s doktoratom znanosti da bi se znalo da se navike ljudi po bilo kojem pitanju ne mijenjaju tako naglo, ali i da malo ljudi kupuje robu koja je teško dostupna", zaključuje svoju kolumnu psihijatar Sakoman.
