Kad je Hrvatska 25. lipnja 1991. proglasila razdruživanje od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, "Velika narodna skupština Srba iz Slavonije, Baranje i zapadnog Srema" je na sjednici održanoj u Borovu Selu odgovorila odlukom kojom danom odcjepljenja, odnosno razdruživanja Hrvatske, "srpski narod i dijelovi drugih naroda i nacionalnih manjina koje žive na teritoriju Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema ostaju u zajedničkoj državi srpskog i drugih jugoslavenskih naroda koji se opredijele za takvu državnu zajednicu". Hrvatski i slovenski izlazak iz jugoslavenske zajednice pokušao se svim načinima spriječiti, piše Hrvatski vojnik.

Osječani su toga dana na ulicama svoga grada proživljavali agresiju i demonstraciju sile JNA – vojske koja je tad još bila razmještena po osječkim vojarnama i otvoreno branila interese pobunjenih Srba. Tog dana JNA je izvela tenkove na ulice grada kako bi demonstrirali snagu i silu. I Osječani su tog četvrtka bili na ulicama svoga grada, odlazili ili dolazili s posla, vozili se automobilima ili u gradskim autobusima, s djetetom liječniku ili s fakulteta kući, u kratkim hlačama i sandalama. Bilo je to vruće ljetno predvečerje, a u zraku se osjećao vonj tenkovskih ispuha i nadiruća tutnjava.

U mahnitom divljanju kroz grad, gurajući se i jureći među kolonama automobila na cestama i civilima, tenkovi i transporteri pregazili su četiri automobila i pucali prema ljudima u gradu. Iz vojarne su pucali po koloni osobnih vozila i ranili 16 civila, pucali su po gradskom autobusu i bolnici. Još sedam civila je ranjeno, a tri automobila smljevena pod gusjenicama tenka pred semaforima, kućama i na križanjima. U daljnjoj pucnjavi iz vojarne ranjeno je još 17 ljudi, a Osječani zatečeni na cesti, gađaju tenkove kamenjem, bocama, granama.

U tom kaosu, na uglu Vukovarske i ondašnje Klajnove ulice, crveni fićo u brzini skreće, naglo koči i staje na križanje kojem se brzo približavaju tenkovi u koloni gazeći sve pred sobom. Tren kasnije iz fiće izlazi Branko Breškić, mlad i visok, kuštravi brko u kratkim bijelim hlačama, tren zastaje, pa se polako odmakne. Par sekundi kasnije tenk se u punoj brzini zabija u sitnog fiću, gura ga pred sobom i nakon desetak metara smrskava ga i drobi.

U tom trenutku nastaje jedna od najupečatljivijih snimki iz Domovinskog rata, autora Žarka Plevnika, koja je brzo obišla svijet otkrivajući bit ratne agresije kojoj je Hrvatska bila izložena. Sraz tog sitnog fiće i golemog oklopa postaje dio kolektivne svijesti, sjećanja na Domovinski rat, priče o Osijeku nepokorenom gradu i simbol puta koji je Hrvatska u ratu prolazila.

U prvom činu tenk je zdrobio fiću. Pobijedio ga je brutalnošću, svojim nadmoćnim tonama i silom. Ali u zadnjem činu taj je fićo pobijedio tenk. Pregazio je on njega i u zemlju ga zabio. U spomen na to, crveni fićo je 2011. godine dobio spomenik u Osijeku koji trajno podsjeća na taj događaj koji simbolizira odlučnost i otpor malog hrvatskog čovjeka prema sili i agresiji. Branko Breškić, hrabri vlasnik "crvenog fiće", postao je ubrzo hrvatski branitelj, preživio rat i umro 2001.