Ispod Hrvatske krije se veliki potencijal, ali put do njega je skup i spor: Što radi država?

Najavljeno ponovno pokretanje geotermalne elektrane Velika pokraj Bjelovara, inače zasad jedine takve u Hrvatskoj, opet je u javnosti potaknulo optimizam prema toj vrsti energije. Posrijedi je ipak najmanje poznat izvor ekološki neškodljive energije. No, to bi se uskoro moglo promijeniti, piše Deutsche Welle.

Država pomalo preuzima teret najzahtjevnijeg dijela priprema za eksploataciju potencijala vruće vode iz dubokog podzemlja. Posrijedi su preliminarna istražna bušenja na više kilometara dubine, skupa koliko i neizvjesna, odnosno poslovno vrlo rizična.

S druge strane, ni elektrana u Velikoj nije dosad imala mnogo prilike za promociju tog tipa energetike.

Pogon kod Bjelovara bio je, naime, u zastoju pune tri godine zbog spora između njegovih privatnih suvlasnika, a prethodno nije radio puno duže od toga. Na neki način time su potvrđene i bojazni da će taj segment energetike privući više hazarderski raspoložene ulagače nego one stabilnije i pouzdanije.

PRVI U HRVATSKOJ /

U Špičkovini na vatrogasnom domu napravili elektranu: Prepolovit će račune?

Država ulazi u istraživanje novih lokacija

U međuvremenu država se odlučila snažnije uključiti u razvoj geotermalne energetike. Javni sektor počeo je istraživati obećavajuće lokacije, osobito u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj, gdje se geotermalni gradijent pokazao 60 posto višim od europskog prosjeka.

Više pažnje geotermalnim mogućnostima u novije je doba posvetila i Europska unija, odnosno Europska komisija.

Hrvatska trenutačno provodi istraživanja na četiri lokacije, a kod nekih je već potvrđen zadovoljavajući potencijal. Zaprešić, Virovitica, Vinkovci i Velika Gorica među najozbiljnijim su kandidatima.

Križevci su svojevrsni veteran planiranja takve eksploatacije, gdje je geotermalni potencijal potvrđen još 80-ih godina prošlog stoljeća.

Pritom valja napomenuti da se toplina podzemne vode u pravilu koristi za dobivanje električne energije ako prelazi 100 stupnjeva Celzija, dok se voda nižih temperatura uglavnom koristi za grijanje.

BIT ĆE 'VESELO' /

Zagreb uvodi veliku promjenu, a neke stvari će potpuno ukinuti: 'Najkasnije do 1. siječnja'

Kapaciteti kao i NE Krško

"Kao i u primjeru sunca i vjetra, Hrvatska ima sreće s natprosječnim geotermalnim potencijalom u europskim okvirima", rekao je Zoran Tomić iz organizacije Greenpeace Hrvatska.

Napomenuo je da elektroenergetski geotermalni potencijal, prema podacima Agencije za ugljikovodike, iznosi do 1000 megavata. Neke druge procjene ipak su suzdržanije i kreću se oko 500 megavata.

Tomić ističe da bi se tolikim kapacitetom mogla nadomjestiti sva električna energija koju Hrvatska dobiva iz Nuklearne elektrane Krško.

"Znatno veći je potencijal za iskorištavanje geotermalne topline niže temperature, posebno pogodne za grijanje gradova i naselja, a može imati i široku primjenu u poljoprivredi, industriji i slično. Noviji projekti predstavljaju pomak prema konkretnoj primjeni, pogotovo u toplinarstvu, što je dobro jer se i tako otklanjamo od fosilnih goriva", rekao je Tomić.

KRIZA MIJENJA SVE /

I Hrvatska među europskim državama koje rade zaokret: Ali, koliko će nas to koštati?

Visoki troškovi i spora administracija koče razvoj

Dva su glavna razloga zbog kojih je ovo područje u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno razvijeno: spora administracija i visok rizik ulaganja u istražna bušenja.

U pripremi je Akcijski plan Europske unije koji bi trebao pomoći u uklanjanju tih prepreka.

Greenpeace Hrvatska u svom planu za potpuno obnovljivu hrvatsku energetiku do 2030. godine, premda ističe važnost geotermalne energije, naglasak ipak stavlja na sunce i vjetar.

"To bi ipak trebao biti temelj našeg budućeg sustava. Ti su izvori postali financijski najpovoljniji, brzo se implementiraju, što je dobro za rješavanje klimatske krize, pogotovo solari koji ujedno doprinose decentralizaciji energije u korist građana", rekao je Tomić.

'MORAMO SE PRIPREMITI' /

Što su sada ekstremi, uskoro će biti normala: Klimatologinja otkrila kakva će nam biti ljeta

Stručnjaci upozoravaju na ekonomsku isplativost

Geotermalna energija smanjuje uvoz fosilnih goriva, a time i ovisnost o svjetskim krizama, te dugoročno može pridonijeti stabilnijim cijenama grijanja, čišćem zraku i zaštiti okoliša.

Ipak, relativno dugo oklijevanje Europske unije i Hrvatske pokazuje da je taj oblik energetike još uvijek u svojevrsnoj "sivoj zoni". Toplinarski se koristi već desetljećima, primjerice u toplicama i sličnim objektima, ali znatno manje u proizvodnji električne energije.

Zdeslav Matić, neovisni energetski konzultant i bivši pomoćnik ministra gospodarstva i energetike, skeptičan je prema većem razvoju geotermalne proizvodnje električne energije.

"Država će se sada isprsiti jer je trošak pripreme evidentno previsok i prerizičan, ali ne vidim da će se to isplatiti na duže staze. Teško da bi jako visoka otkupna cijena struje, kao što su ponudili investitorima kod Bjelovara, imala smisla na duži rok", rekao je Matić.

Podsjetio je da je elektrana kod Bjelovara, unatoč poticajnoj cijeni, bila ugašena tri godine zbog spora među suvlasnicima.

Matić smatra da bi geotermalna energija u najboljem slučaju mogla biti tek manji dodatak energetskom portfelju, i to prije svega kroz korištenje topline, a manje za proizvodnju električne energije.

"To se može tamo gdje je zaista sve idealno, ali u protivnom država otkupljuje struju od geotermalne elektrane za cijenu dva ili tri puta višu od one iz, primjerice, vjetroelektrana. A mi nismo ni blizu iskoristili sav potencijal vjetra i sunca u Hrvatskoj", zaključio je Matić.

Dodatni problem jest i činjenica da Hrvatska ne proizvodi opremu za geotermalne elektrane, nego je svu potrebnu tehnologiju prisiljena uvoziti.