I Hrvatska među europskim državama koje rade zaokret: Ali, koliko će nas to koštati?

Rekordni poremećaji u globalnoj opskrbi energijom, uzrokovani zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, stoje u središtu aktualne krize. Međunarodna agencija za energiju upozorila je da se dnevno gubi oko 13 milijuna barela nafte, dok je Europska unija već u prvih 17 dana iranskog rata bila prisiljena potrošiti dodatnih šest milijardi eura na uvoz fosilnih goriva zbog naglog rasta cijena.

Za Hrvatsku to znači vrlo konkretan pritisak na cijene goriva, grijanja i električne energije, što se brzo prelijeva na rast cijena hrane i usluga. Kao zemlja koja još uvijek značajan dio energije uvozi, posebno je osjetljiva na ovakve globalne šokove.

Kako bi osigurao veću energetsku neovisnost i stabilnost cijena, Bruxelles ponovno okreće fokus prema nuklearnoj energiji. Time pokušava ojačati elektroenergetsku mrežu koju sami obnovljivi izvori, poput vjetra i sunca, ne mogu u potpunosti stabilizirati. Ovaj zaokret označava prelazak na tzv. "energetski miks", u kojem nuklearna energija, kao pouzdan izvor baznog opterećenja, nadopunjuje varijabilne obnovljive izvore.

'NISMO SAMI' /

Štern objasnio kada ćemo točiti po starim cijenama i što će biti s hranom: 'Ovo kaže praksa'

EU smanjila uvoz energije

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ožujku 2026. priznala je da je Europa napravila stratešku pogrešku napuštanjem nuklearne energije, nazvavši je pouzdanim, pristupačnim i niskougljičnim izvorom.

Istodobno, EU je uspjela smanjiti uvoz energije – 2025. bio je manji za 11,1 posto u odnosu na godinu ranije, a ukupna vrijednost pala je s 693,4 milijarde eura u 2022. na 336,7 milijardi eura. Ipak, sukob između SAD-a i Irana razotkrio je i dalje veliku ovisnost Europe o uvoznim fosilnim gorivima. Nakon smanjenja ovisnosti o ruskom plinu, EU se u velikoj mjeri okrenula ukapljenom prirodnom plinu (LNG), pri čemu su SAD 2025. osigurale čak 58 posto ukupnih isporuka.

Stručnjaci upozoravaju da se učinci ovakvih poremećaja ne osjećaju odmah, nego se razvijaju postupno kroz energetske sustave. Europska komisija procjenjuje da je rat između SAD-a i Irana već uzrokovao dodatnih 24 milijarde eura troškova za uvoz energije.

'NEMA UPORIŠTA' /

Novotny objasnio glavno pravilo PDV-a i zašto Vlada griješi: 'To bih radije volio vidjeti'

Novi plan Bruxelles

Kao odgovor, Bruxelles je pokrenuo inicijativu AccelerateEU, plan koji kroz više mjera nastoji povećati energetsku sigurnost i smanjiti ovisnost o uvozu. Plan uključuje koordinaciju skladištenja plina među državama članicama, praćenje tržišta goriva te mjere za zaštitu građana i poduzeća, poput subvencija i energetskih vaučera.

Takve mjere u Hrvatskoj se već reflektiraju kroz državne intervencije u cijene energenata, subvencije za kućanstva i pokušaje ublažavanja inflacije. No dugoročno, to otvara političko pitanje koliko država može financijski izdržati takvu zaštitu građana.

Naglasak je i na povećanju domaće proizvodnje energije. Elektrifikacija industrije, prometa i zgrada trebala bi učiniti električnu energiju glavnim izvorom, dok se paralelno planira modernizacija energetske infrastrukture i poticanje privatnih ulaganja kroz velike investicijske forume.

Ipak, stručnjaci smatraju da EU još uvijek djeluje reaktivno, pod pritiskom geopolitike, umjesto da provodi dugoročnu i stabilnu strategiju. Unatoč tome, pozdravljaju se napori za diverzifikaciju, uključujući povratak nuklearnoj energiji kao niskougljičnom i pouzdanom izvoru.

'IRAN? DA IMAJU BOMBU...' /

Tadić otkrio kada bi Hrvatska mogla imati nuklearku, ali i prijeti li nam scenarij iz Fukushime

Hrvatska dio europske nuklearne strategije

Nuklearna energija funkcionira kroz kontroliranu lančanu reakciju cijepanja atomskih jezgri, pri čemu nastaje toplina koja pokreće turbine za proizvodnju električne energije. No za njezinu širu primjenu potreban je cijeli industrijski lanac – od opskrbe uranom do upravljanja reaktorima i nuklearnim otpadom.

Francuska prednjači u EU, proizvodeći 58 posto nuklearne energije, dok ostale zemlje poput Španjolske, Švedske, Finske i Belgije zajedno čine oko četvrtine proizvodnje. Ukupno, nuklearna energija osigurava oko 24 posto električne energije u EU, uz 98 reaktora u 12 država.

Hrvatska se u ovom kontekstu pojavljuje kao dio šire europske nuklearne strategije. Iako nema vlastitu nuklearnu elektranu, sudjeluje u radu Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, koja je ključan izvor električne energije za domaće potrebe.

To u praksi znači da dio stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava ovisi o vanjskom postrojenju, što dodatno otvara pitanje dugoročne energetske suverenosti. Rasprave o eventualnoj izgradnji vlastitih kapaciteta ili jačanju regionalne suradnje sve su prisutnije i politički osjetljive.

PORUKA IZ PARIZA /

Plenković u Parizu pokazao jasan stav o nuklearnoj energiji: 'Europa kasni'

Nuklearna politika EU

Sustav je razvijen, ali zahtijeva velika ulaganja za održavanje i proširenje, uključujući produženje rada postojećih elektrana i izgradnju novih. Nuklearna politika EU ima dugu povijest, ali je nakon razdoblja odustajanja ponovno oživjela 2023., kada je nuklearna energija uključena u EU taksonomiju kao "održiva" investicija.

Dodatni poticaj došao je kroz zakonodavne inicijative i strategije, uključujući razvoj malih modularnih reaktora (SMR) i plan ulaganja od čak 241 milijarde eura. Skupina država predvođena Francuskom zagovara snažnije širenje nuklearne energije, s ciljem dosezanja 150 GW kapaciteta do 2050.

Hrvatska je dio tog bloka država koje podupiru jačanje nuklearne energije u Europi, sudjelujući u tzv. Nuklearnom savezu s Francuskom, Bugarskom, Češkom, Finskom, Mađarskom, Estonijom, Nizozemskom, Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom, Slovenijom, Švedskom, Belgijom i Italijom.

Time se Hrvatska politički pozicionira bliže državama koje zagovaraju snažniju ulogu nuklearne energije, što može utjecati i na buduće investicije, ali i na unutarnje političke rasprave o energetskom smjeru zemlje.

S druge strane, postoji i blok zemalja koji se protivi izjednačavanju nuklearne energije s obnovljivima, upozoravajući na visoke troškove, dugotrajnu izgradnju i problem nuklearnog otpada.

'JA SAM TRUMPOV PREDSTAVNIK' /

Američki ministar stigao u Dubrovnik i odmah pozvao na izgradnju: 'On je jeftin i čist'

Ne odustaje se od obnovljivih izvora

Unatoč povratku nuklearne energije, obnovljivi izvori ostaju ključni za energetsku tranziciju. Oni smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima i pokrivaju većinu kratkoročnih potreba, dok su nuklearni projekti sporiji i skuplji za realizaciju.

Udio obnovljive energije u EU raste – dosegnuo je 25,2 posto u 2024., a cilj je najmanje 42,5 posto do 2030. godine. Već sada obnovljivi izvori čine gotovo polovicu proizvodnje električne energije u EU.

No, veliki izazov ostaje zastarjela elektroenergetska mreža, koja nije prilagođena modernom, decentraliziranom sustavu.

Za Hrvatsku to znači potrebu za velikim ulaganjima u mrežu, osobito zbog rasta solarnih elektrana i potencijala vjetroenergije. Bez modernizacije mreže, dio te energije ne može se učinkovito koristiti, što usporava tranziciju i povećava troškove.

KRAJ ORBANOVE ERE /

Može li 'mađarski scenarij' zahvatiti i druge zemlje? Gjenero: 'U Beogradu su već svjesni...'

Ključna uloga LNG terminala na Krku

Osim nuklearne i obnovljive energije, EU računa i na LNG te zeleni vodik. LNG ostaje ključna zamjena za ruski plin, dok se zeleni vodik razvija kao čista alternativa za industrije koje se ne mogu lako elektrificirati.

U tom kontekstu Hrvatska ima i specifičnu ulogu kroz LNG terminal na Krku, koji predstavlja važnu točku za opskrbu plinom ne samo za domaće tržište nego i za širu regiju.

To Hrvatskoj daje geopolitičku važnost, ali i odgovornost jer stabilnost opskrbe postaje pitanje ne samo ekonomije, nego i vanjske politike i sigurnosti.

Zaključno, stručnjaci ističu da nijedno rješenje samo po sebi nije dovoljno. Europa treba kombinaciju izvora energije, ali i veću energetsku učinkovitost.

Za Hrvatsku to u konačnici znači balansiranje između europskih politika, vlastitih ograničenja i potreba građana, koji sve te promjene najviše osjećaju kroz vlastite račune za energiju i troškove života.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Može li Hrvatska izdržati novi val poskupljenja? Stručnjaci upozoravaju: 'Povratka na staro nema'