Tko bi pomislio da će ovo biti bojno polje? 'Mogle bi doživjeti veliki strateški šok'

Rat između SAD-a i Irana paralizirao je međunarodnu trgovinu naftom i plinom, a posljedice će se vjerojatno osjećati i ako sukobljene strane uspiju postići dogovor o izvozu energenata kroz Hormuški tjesnac.

Rat je također potaknuo na razmišljanje i američke saveznike u Aziji, piše Deutsche Welle. Japan je do sada pokrivao 93 posto svojih potreba sirovom naftom koja stiže ovim blokiranim plovnim putem, a Južna Koreja je kroz Hormuz dobivala 70 % nafte i 20 % prirodnog plina.

Osim toga, obje zemlje su shvatile da bi slična kriza bliža njihovoj regiji - u Južnom kineskom moru ili oko Tajvana - bila još katastrofalnija za njih.

OD REAGANA DO TRUMPA /

Ovo je 45 godina političkog nasilja kojem se ne nazire kraj: 'Ne bih trebao biti ovdje'

Ruta za robu vrijednu trilijune dolara

"Pomorske rute su apsolutno ključne i za Japan i za Južnu Koreju, jer ovise o pomorskoj trgovini za izvoz i uvoz ključne robe poput energenata, sirovina i hrane", rekao je Joseph Kristanto, analitičar pomorske sigurnosti na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru.

"Ako bi ove pomorske rute bile blokirane na duži period, posljedice bi bile mnogo veće od pukih kašnjenja u transportu", kaže on za DW. "Cijene energije bi porasle, tvornice bi imale poteškoće u održavanju proizvodnje, troškovi hrane i inputa bi se povećali, a oba gospodarstva bi mogla doživjeti veliki strateški šok", dodaje.

Južno kinesko more je označeno kao glavna krizna točka otkako je Kina 2012. počela raspoređivati trupe na spornim otocima. Procjenjuje se da se kroz ove vode svake godine odvija oko 3,36 trilijuna dolara (2,86 trilijuna eura) globalne trgovine.

'TRUMP SVE NERVOZNIJI' /

Što ako pregovori propadnu? Profesor Kurelić: 'Možemo očekivati potpuni užas'

Azijske pomorske rute kao bojno polje

Kristanto upozorava da "ranjivost ne završava na jednoj lokaciji". "Pomorske rute koje opslužuju Japan i Južnu Koreju čine kontinuirani koridor, pri čemu su Južno kinesko more i Tajvanski tjesnac usko povezani", rekao je. "Čak i ako brodovi prođu Južno kinesko more, i dalje moraju ploviti kroz Luzonski prolaz da bi stigli do sjeveroistočne Azije", dodao je.

U krizi, posebno onoj koja bi uključivala Tajvan, ove sjeverne rute mogle bi postati jednako važne, ako ne i važnije od Južnog kineskog mora, kaže Kristanto i dodaje: "Ispravnije je promatrati regiju kao povezano pomorsko bojno polje, koje se proteže od jugoistočne Azije do Tajvanskog tjesnaca, umjesto fokusiranja na jednu točku sukoba."

Nema sumnje da Kina pokušava uspostaviti veću kontrolu nad širim područjima zapadnog Pacifika. Nedavno je Peking uputio službeni prosvjed nakon što je japanski razarač prošao kroz Tajvanski tjesnac. Tokio je priopćio da je prolazak imao za cilj demonstriranje "nepokolebljive posvećenosti načelu slobode plovidbe prema međunarodnom pravu".

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova odgovorio je da raspoređivanje japanske mornarice "ozbiljno podriva političke temelje u odnosima Kine i Japana i ugrožava suverenitet i sigurnost Kine".

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Krhko primirje na rubu pucanja: Izrael i Libanon ga krše, a Trump poručuje da može čekati