Trumpov obračun s Iranom postaje noćna mora za Europu: 'Prijeti spora agonija'

Američko-izraelski napad na Iran 'starom kontinentu' je donio ekonomski šok koji bi se mogao pretvoriti u političku krizu Europske unije. Kako nema puno toga što bi europske vlade mogle učiniti da zaustave porast cijena energenata i usporavanje gospodarskog rasta, to bi moglo ozbiljno utjecati na već oslabljenu politiku EU-a, piše Politico.

"Troškovi energije prelijevaju se na hranu, prijevoz i stanovanje, najteže pogađajući kućanstva s nižim i srednjim prihodima", rekao je Seamus Boland, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, koji okuplja sindikate iz Europe i savjetuje Europsku komisiju o ekonomskoj i radnoj politici. 

"Politički, to stvara prostor za nepovjerenje - ne samo u nacionalne vlade, već i u sposobnost europskih institucija da zaštite građane od vanjskih šokova. Riskira ubrzanje podrške protekcionističkijim ili introvertnijim pristupima", smatra. 

'POSTAJEMO TVRDA SILA' /

Bivši hrvatski veleposlanik pri NATO-u ekskluzivno odgovara: Je li Savez blizu raspada?

Politički potresi 

Aktualni nepopularni dužnosnici diljem Europe već se suočavaju s negodovanjem javnosti. Sljedeće godine, nezadovoljstvo u Francuskoj bi moglo ojačati dovoljno da na vlast dovede krajnje desni Nacionalni skup. 

Europu je nedavno uznemirio i ishod parlamentarnih izbora u Bugarskoj - pobjeda bivšeg predsjednika Rumena Radeva, naklonjenog Kremlju. U Rumunjskoj, koalicijska kriza uskoro bi mogla s vlasti srušiti proeuropskog premijera Iliea Bolojana. 

U Njemačkoj, krajnje desna Alternativa za Njemačku nada se pobjedi na izborima u Saskoj-Anhaltu u rujnu, a već je prodrla u dijelove zapadne Njemačke, daleko od svoje tradicionalne istočne baze.

Rat u Iranu u ponedjeljak će u Ateni biti glavna tema sastanka zamjenika ministara financija 27 EU vlada. Raspravljat će se o tome kako ublažiti ekonomske posljedice u EU-u bez da se Uniju uvuče u dužničku krizu, kažu za Politico dva diplomata upoznata s pripremama. 

Ministri financija, pak, nastavljaju raspravu sljedećeg tjedna u Bruxellesu, dok ministarstva financija započinju mukotrpan posao izrade nacionalnih proračuna za sljedeću godinu.

Zvona za uzbunu

Kada su europski čelnici prošlog tjedna održali dvodnevni samit na Cipru, istaknuto je sljedeće: europsko gospodarstvo je već slabo, a iranski šok mogao bi ga učiniti politički eksplozivnim.

"Kako blokada Hormuškog tjesnaca i dalje traje, jasno je da njezini utjecaji postaju sve izraženiji i, kako neki kažu, šire se na šire gospodarstvo", rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis na marginama Delphijskog gospodarskog foruma u Grčkoj. 

"Naš je savjet da se ostane pri privremenim i ciljanim mjerama kako bi se ograničio i njihov fiskalni utjecaj, jer je fiskalni prostor ograničeniji već od Covida-19 i prve energetske krize [izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu] 2022. godine", rekao je.

Sukob američkog predsjednika Donalda Trumpa s Iranom najnoviji je i akutni okidač za uzbunu u Europi. Dok traje zastoj u pregovorima između Washingtona i Teherana, Hormuški tjesnac ostaje zatvoren za većinu komercijalnog brodskog prometa.

To cijenu nafte drži iznad 100 dolara po barelu međutim, zvona za uzbunu u Europi zvone već godinama, a Bloku prijeti "spora agonija", osim ako europski čelnici ne poduzmu dalekosežne reforme kako bi sustigli brzorastuću Kinu i SAD, upozorio je još 2024. bivši čelnik Europske središnje banke Mario Draghi.

AVIOKAOS /

Kriza na Bliskom istoku remeti putovanja: Letovi otkazani, turisti strepe - što to znači za Hrvatsku?

'Trenutak da se probudimo'

"Ne bismo smjeli podcijeniti da je ovo jedinstven trenutak u kojem su američki predsjednik, ruski predsjednik i kineski predsjednik oštro protiv Europljana", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak u Ateni gdje je razgovarao s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom nakon samita EU-a. "Dakle, ovo je pravi trenutak da se probudimo", dodao je.

Oba čelnika sastanak su iskoristili kako bi pozvali na raspodjelu otplate plana oporavka EU-a nakon Covid pandemije i na veći dug EU-a za financiranje investicijskih prioriteta bloka.

Ekonomska tromost, koja godinama proganja Europu - u kombinaciji s rastućim cijenama uzrokovanim ratom - pretvara se u potencijalno još veći problem - stagflaciju. Tako kriza, koja je nekad smatrana privremenom, sada prijeti imati dugotrajnije učinke i zahvatiti šire gospodarstvo, rekao je Dombrovskis:

"Suočavamo se sa stagflacijom - usporavanjem gospodarstva i istovremeno povećanom inflacijom. Gotovo je sigurno da ćemo morati revidirati našu [cijelu godinu] ekonomsku prognozu prema dolje u našoj proljetnoj prognozi u drugoj polovici svibnja."

Snižavanje ekonomskih prognoza

Njemačka i Italija, koje zajedno predstavljaju više od trećine ukupnog BDP-a EU-a, posljednjih su dana snizile svoje godišnje ekonomske prognoze.

Čelnici EU-a pregledali su na prošlotjednom samitu prijedloge Komisije za ublažavanje udara energetske krize, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju, socijalne programe za ranjiva kućanstva, smanjenje PDV-a, ciljane subvencije za čiste tehnologije, ulaganja u energetske mreže i koordinirano punjenje skladišta plina.

Bruxelles i nacionalne vlade, međutim, mogu učiniti samo toliko. Mnoge zemlje EU-a još se uvijek bore s visokim dugovima i deficitima koji su ostali od programa ekonomske potpore iz doba pandemije. To ostavlja malo prostora za onu vrstu sveobuhvatne intervencije kakvu je Europa poduzela tijekom Covida ili nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Dombrovskis je rekao da Komisija odgađa mjere "u stilu bazuke" te poziva vlade da se drže "ciljane, privremene" podrške - drugim riječima, da interveniraju samo tamo gdje je bol najakutnija.

'To je idiotski'

Ekonomska kriza otvara i jednu od najstarijih linija rasjeda EU-a: borbu između štedljivih sjevernih zemalja i južnih država koje zahtijevaju veću podršku Bruxellesa.

Pregovori o proračunu EU-a od 1,8 bilijuna eura za razdoblje 2028.-2034. postali su pravo bojno polje. Sjeverne zemlje žele obuzdati potrošnju i preusmjeriti više novca na obranu dok južne zemlje tvrde da im je potrebna ekonomska potpora. 

Uslijed pregovora, na horizontu se polako nazire i jedan zakon: Od 2028. EU bi trebao početi otplaćivati ​​25 milijardi eura godišnje zajedničkog duga koji je izdao kako bi se uhvatio u koštac s ekonomskim posljedicama Covid pandemije.

"Zadužili smo se tijekom Covida. Danas nam neki govore da moramo brzo vratiti dug. To je idiotski", rekao je Macron u petak. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Rat živaca u Hormuškom tjesnacu: Globalna energetska kriza mogla bi eskalirati