Što su sada ekstremi, uskoro će biti normala: Klimatologinja otkrila kakva će nam biti ljeta

O apokaliptičnim požarima u Europi, ali i toplinskom valu koji stiže u Hrvatsku razgovaramo s klimatologinjom s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Ivanom Herceg Bulić. 

Zašto su se u Francuskoj i Španjolskoj dogodili ovakvi požari?

Nažalost, ono čemu svjedočimo ovih dana je posljedica dugotrajnog i sušnog perioda. Naime, znamo da nije bilo puno oborine, da je bilo puno toplinskih valova, u takvim uvjetima isuše se tlo i vegetacija, temperature su visoke i to predstavlja jako dobre uvjete za razvoj i širenje požara.

Spominju se pirokumulonimbusi, oblaci koji su kao 'zmajevi koji rigaju vatru', o čemu se radi?

Pirokumulonimbusi su slični kumulonimbusima koji se inače javljaju u atmosferi. Oni se javljaju zbog toga što se, na primjer, što se neko područje jako zagrije, zagrije se zrak, i onda se jednostavno diže. S obzirom da imamo puno topline u atmosferi, u tu još u igru uđe latentna toplina isparavanja, takvi oblaci mogu dosegnuti vrlo velike visine. 

Ovdje se dogodilo da su oni potaknuti - ne toplinom neke površine, nego toplinom požara. I oni slijede isti dinamički proces - uzdizanje zraka, koji može biti vrlo intenzivan. Ono što je problem kod tih oblaka je što oni isto razvijaju svoja strujanja - znači, imamo uzlazna strujanja u sredini, silazna strujanja na rubovima - koja tada dodatno zrak zagrijavaju i kada se ta silazna strujanja spuste prema tlu, ona tada izazivaju dodatne vjetrove koji mogu raspiriti sam požar. 

S obzirom da tamo gdje je topao zrak, gdje je požar, imamo niski tlak zraka, prema njemu struji zrak iz okoline i donosi svježi kisik koji tada podržava i omogućava nastanak takvog požara.  

VRUĆI DANI, TEŠKE NOĆI /

Kreće toplinski val: Meteorolog otkrio gdje već danas počinju tropske vrućine

Jesu li ovi požari posljedica klimatskih promjena?

Ne možemo reći da su izravno posljedica klimatskih promjena. Ali, uvjeti koji pogoduju razvoju požara jesu posljedica klimatskih promjena, to su upravo ta dugotrajna i sušna razdoblja.

Šef UN-ovog odbora kaže: klimatski alarm zvoni sa svih strana. Je li stvarno tako? 

Rekla bih da da. Klimatski alarm već jako dugo zvoni samo je pitanje da li mi čujemo ta zvona. Podsjetila bih da klimatolozi već niz desetljeća upozoravaju na ono što se upravo sada događa, a spomenula bih i da je Nobelova nagrada za klimatologiju dobivena 2021. za istraživanja koja datiraju iz 60-ih godina, a koja su pokazala da visoke koncentracije ugljičnog dioksida mogu dovesti do ovakvih klimatskih promjena kojima sada svjedočimo. 

Hoće li ovakvi mega-požari postati sve češći u Europi? 

Nažalost, možemo očekivati da će biti češći, da će opožarene površine biti veće upravo zbog toga jer dolazimo u jedno razdoblje kada možemo - posebno ljeti - očekivati manjak oborine, dugotrajna sušna razdoblja. Vidimo da temperature nažalost ustrajno rastu i upravo to nas vodi do takvih situacija koje pogoduju razvoju požara. 

Za iduće dane najavljen je dolazak novog toplinskog vala u Hrvatsku. Što možemo očekivati ? Koliko će trajati, kolike temperature nas čekaju? 

Prema onome što sam čula s Državnog hidrometeorološkog zavoda, očekuje nas još jedan toplinski val. On može trajati negdje do sredine kolovoza. Temperature će ustrajno rasti, čini mi se da će istok Hrvatske biti najviše pogođen i da će tamo biti najviše temperature. Izdana su već upozorenja, ja vjerujem da će ta upozorenja ići sve više kako bude odmicalo vrijeme i da će nas upozoravati da se moramo pripaziti ekstremnih vrućina. 

Foto: Screenshot/RTL Direkt

Tropske noći također stižu? 

Tropske noći su jedan pojam koji nam pokazuje da minimalna temperatura tijekom noći ne pada ispod 20 stupnjeva i to znači da su i noći jako tople. To je jedan vrlo važan pokazatelj zbog toga što je ljudski organizam, pokazalo se, jako osjetljiv na takve temperature da se niti noću ne može ohladiti pa onda niti odmoriti i nažalost, takvi uvjeti su povezani s povećanim rizikom za ljudsko zdravlje. Bude češće i zdravstvenih problema nažalost i smrtnih slučajeva koji su posljedica takvih velikih vrućina. 

Često puta smo mogli čuti prognoze da će temperatura na Mediteranu za 20-30 godina biti još puno veća, dostizati 50 stupnjeva. Vi ste radili razna istraživanja o tome što nas čeka u budućnosti, konkretno, na primjeru Dubrovnika. Što ste otkrili? 

Nažalost, cijeli Mediteran je prepoznat kao jedna 'vruća točka' i pokazano je da se to područje zagrijava bitno brže nego ostatak Europe. Mi smo u sklopu doktorske disertacije koju je radila moja doktorantica Marijana Boras napravili jedno istraživanje Dubrovnika gdje smo usporedili toplinsko opterećenje u tom gradu u sadašnjim uvjetima, u budućim uvjetima koje možemo očekivati u razdoblju od 2041. do 2070. I to smo usporedili sa jednom hipotetskom ekstremnom klimom i tu ekstremnu klimu smo konstruirali od 10 najtoplijih ikada izmjerenih ljeta u Dubrovniku. 

Nažalost, ono što se pokazalo je da će srednja temperatura ljetne sezone u budućnosti biti približno slična ovoj u ekstremnim uvjetima...

I DO 40 STUPNJEVA /

Pred Hrvatskom je novi toplinski val! Meteorolog otkriva koliko dugo će 'prženje' potrajati

Normala će biti ovo što je sada ekstrem? 

Ovo što je sada ekstrem. A ako na to još dodamo toplinske valove, ekstremne događaje koji nas čekaju u budućnosti, možemo očekivati da će nam zaista biti jako jako vruće u Dubrovniku.

Međutim, mi smo napravili istraživanje za Dubrovnik, ali vrlo slični zaključci vrijede i za druge mediteranske gradove. Znači, ljeta će nam zaista biti pakleno vruća u budućnosti.

Od početka ovoga ljeta imamo ekstremno vrijeme, ogromne tuče, grmljavinska nevremena, meteocunamije - trebalo li se navikavati da će nam ljeta izgledati tako nestabilno? 

Nažalost da. Sva naša istraživanja i klimatske projekcije budućih uvjeta pokazuju da smo u klimatski pobuđenom stanju kada možemo očekivati više ekstremnih događaja, nagle promjene vremena, i to možemo jednostavnom fizikom objasniti: Znamo da je sve toplije, sve su više temperature. Toplina je zapravo energija, energija je pohranjeni rad. Rad je ništa drugo nego djelovanje sile na putu i ono što možemo očekivati je da će procesi u atmosferi biti sve burniji i mogu izazvati puno veće učinke na okoliš, ljude, izgrađene dijelove i moramo se na to pripremiti.    

Jedva da smo znali za meteocunami do prije koji tjedan. Sad, svaki drugi dan je izvještaj, u Starom Gradu, na više mjesta u Hrvatskoj. Je li to novo normalno? 

Meteocunami je i prije postojao. Znamo da je to jednostavno sprega atmosferskog forsiranja oceana odnosno, mora i da dođe do određene pobude i rezonanci između atmosferskih poremećaja i gibanja u moru. Kada nažalost dođu takve posebno ljevkaste strukture kao što znaju biti te uvale, tada jednostavno dolazi do podizanja morske razine odnosno, do meteocunamija - isto takvog jednog vala. 

Ono što se pokazuje da izgleda možemo očekivati u budućnosti je više takvih atmosferskih poremećaja koji mogu izazvati meteocunami i to je upravo jedan od pravaca u kojem idu istraživanja oceanografa i klimatologa - da predvide koliko u budućnosti možemo očekivati učestalost takvih događaja.