Prije 102 godine, 1. rujna 1923. godine, u 11.58 sati po lokalnom vremenu, potres magnitude između 7,9 i 8,2 stupnja po Richteru pogodio je Yokohamu i Tokio. Epicentar potresa bio je manje od 50 kilometara južno od Tokija.

Nakon početnog udara, samo nekoliko minuta kasnije, uslijedio je cunami visok oko 12 metara.  Budući da je potres izbio u vrijeme dok se u Japanu tradicionalno spremao ručak to je pogodovalo razvoju niza požara koji su uslijedili. Neki od njih su se pretvorili u velike vatrene stihije.

Vatra se proširila i na skladište vojne odjeće u središtu Tokija gdje se nakon potresa sklonilo oko 40 tisuća ljudi. Spasilo se samo njih 300-tinjak.

SVI SE PITAJU SAMO JEDNO /

Ovako će izgledati erupcija uspavanog giganta: Pepeo će zakopati grad od 14 milijuna ljudi

Car i carica bili na sigurnom

Dodatan je problem bio što je potres prekinuo dovod vode, zbog čega je gašenje požara potrajalo sve do jutarnjih sati 3. rujna 1923. Car i carica boravili su u to vrijeme u gradu Nikkō te nisu bili u životnoj opasnosti.

Brojne građevine srušene su u potresu koji je navodno trajao čak osam minuta, a o njegovoj jačini govori i činjenica da se kip bude, težak 90 tona, pomaknuo za pola metra.

Nakon potresa proširile su se glasine da doseljenici pljačkaju preživjele što je dovelo do nasilja prema etničkim manjinama, posebno Korejcima koje je u konačnici morala štititi japanska vojska. 

U ovom je razornom potresu uništeno više od pola milijuna domova, a oko 2 milijuna ljudi u jednom je trenutku izgubilo krov nad glavom. Potres je, zajedno u kombinaciji s cunamijem i požarom, odnio više od 142.800 života, od čega je više žrtava bilo na području Yokohame nego u Tokiju.

Japanci su nakon razornog potresa doslovno naučili lekciju. Obnovili su grad i napravili prvi moderni centar s naglaskom na urbanističkom planiranju i sustavima za zaštitu od katastrofa. U Japanu se na današnji dan obilježava kao Dan zaštite od katastrofa.