Veliki zaokret EU-a prema migrantima: Strože kontrole na granicama i vraćanje tražitelja azila

Nakon višegodišnjih priprema, ovog petka na snagu stupa jedna od najvećih reformi azilskog prava u Njemačkoj i cijeloj Europskoj uniji. Veću kontrolu na vanjskim granicama EU-a obećava nadležni povjerenik za migracije Magnus Brunner, prenosi DW.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt govori o promjeni kursa: "Zaokret u migracijskoj politici daje rezultate u Njemačkoj, ali i na europskoj razini. Čvrsto smo odlučni nastaviti tim putem zajedno s našim susjedima i partnerskim zemljama", rekao je Dobrindt (CSU) na sastanku ministara unutarnjih poslova Europske unije početkom lipnja.

Pod zaokretom u migracijskoj politici njemački ministar podrazumijeva kontrole na unutarnjim granicama između država članica EU-a i vraćanje tražitelja azila s njemačkih granica bez provođenja azilskog postupka. Prema njegovim riječima, to je dovelo do smanjenja broja podnesenih zahtjeva za azil.

Granični postupci trebali bi djelovati kao filter

Novi "Zajednički europski sustav azila" (Common European Asylum System – CEAS) uvodi prethodnu provjeru tražitelja azila na vanjskim granicama EU-a i ubrzane postupke u blizini granice za osobe koje dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila.

'SIGURNOST NEĆE BITI MANJA' /

Slovenska policija povlači se s graničnih prijelaza prema Hrvatskoj i Mađarskoj

To znači da će tražitelji azila iz Pakistana, Irana, Rusije, Turske, Venezuele, Nigerije ili Demokratske Republike Kongo ubuduće prolaziti kroz ubrzane granične procedure te tijekom tog razdoblja boraviti u više ili manje zatvorenim centrima.

Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostat, stopa odobravanja azila za podnositelje zahtjeva iz tih i brojnih drugih država iznosi manje od 20 posto. Najkasnije nakon 12 tjedana osobe kojima zahtjev bude odbijen trebale bi biti vraćene u zemlje podrijetla.

Također je planirano proširenje popisa sigurnih zemalja podrijetla kako bi se zahtjevi za azil mogli odbijati kao očito neutemeljeni.

Odbije se zahtjev za azil – i što i kamo onda?

Hoće li to doista funkcionirati? Stručnjak za migracije Gerald Knaus, osnivač istraživačkog centra Europska inicijativa za stabilnost (ESI), u to sumnja. „Ti takozvani granični postupci mogli su se provoditi i prethodnih godina. Sada postaju obvezni i u najboljem slučaju će se za dvanaest tjedana znati da toj osobi iz Bangladeša u Italiji ili toj osobi iz Pakistana u Grčkoj nije potrebna zaštita. Dobro, ali onda nema odgovora na pitanje što se događa nakon toga“, kaže Knaus.

Vraćanje osoba u zemlje podrijetla i dalje je složeno, a odbijeni tražitelji azila vjerojatno će nastaviti put prema drugim državama EU-a, iako bi za njih formalno trebale biti nadležne zemlje prvog ulaska, poput Italije, Grčke ili Španjolske. "Države u koje migranti prvo stignu oduvijek su bile obvezne provoditi postupke za osobe koje dolaze na njihov teritorij. To jednostavno nije funkcioniralo. Zašto bi sada funkcioniralo? Vidjet ćemo za nekoliko dana", kaže Knaus.

STIGAO EKSPRESAN ODGOVOR /

HDZ: 'Nazvala je Malenicu 'stokom'! Benčić: 'Jesam. Rekla sam to. I odnosilo se na HDZ'

Većina tražitelja azila ne prolazi kroz granične postupke

Najveće skupine tražitelja azila u 2025. godini, prema podacima Europske komisije, dolazile su iz Afganistana i Sirije. Za njih je stopa odobravanja azila viša od 20 posto. Ti ljudi stoga ne prolaze kroz granične postupke, nego kroz redovite azilske procedure. No i za njih su nadležne države prvog ulaska, objašnjava DW.

Istraživač migracija Gerald Knaus očekuje da će ti ljudi "kao i dosad prolaziti kroz redoviti postupak i vjerojatno nastaviti odlaziti u zemlje koje su tijekom posljednjih deset godina donijele više od polovice svih pozitivnih odluka o azilu u EU-u. To su Njemačka i Austrija, koje se ne nalaze na vanjskim granicama. Dakle, tu se ništa ne bi promijenilo".

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt procjenjuje da će nova pravila CEAS-a omogućiti učinkovitije vraćanje tražitelja azila iz Njemačke u druge države koje su nadležne za njihove zahtjeve kao zemlje prvog ulaska. Dobrindt je naveo da je o tome dobio odgovarajuća jamstva od Italije, Grčke i drugih država.

Kako bi se rasteretile zemlje prvog ulaska, CEAS predviđa "obveznu solidarnost" ostalih država članica EU-a, koje bi trebale preuzimati postupke tražitelja azila. Za sada nije jasno kako će to funkcionirati u praksi. Europska komisija trebala bi koordinirati taj proces.

'DOLAZI DO ZAOKRETA' /

Bruxelles povećava budžet za granice: Traži se više od 17 milijardi eura za sigurnost

Poljska i Mađarska načelno ne žele sudjelovati. Iz njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova poručuju da Njemačka ove godine neće preuzimati tražitelje azila jer je preopterećena.

Donose li rezultate granične kontrole ili promjena vlasti u Siriji?

Kako prenosi DW, broj novih zahtjeva za azil, odnosno prvih prijava, u Europi i Njemačkoj već dvije godine značajno opada. Prema riječima njemačkog ministra unutarnjih poslova Alexandera Dobrindta, razlog su sustavne granične kontrole koje provode Njemačka i još devet država članica EU-a.

"Trenutačna situacija je sljedeća: kontrole na unutarnjim granicama daju rezultate. One se fleksibilno prilagođavaju, ovisno o tome koliko dobro funkcioniraju druge mjere, ali i dalje predstavljaju važan instrument za suzbijanje nezakonitih migracija", rekao je Dobrindt. Zbog toga bi, smatra, trebalo nastaviti s kontrolama unutar šengenskog prostora, iako su one pravno sporne jer Schengen u načelu predviđa slobodno kretanje bez graničnih provjera.

Europska komisija pozvala je Njemačku da postupno ukine kontrole sada kada nova pravila stupaju na snagu. Na pitanje DW-a ministar Dobrindt odgovorio je: "Jasno sam dao do znanja koliko je nužno zadržati granične kontrole i sada, kako ne bismo slali pogrešne signale svijetu. Uspješno smo suzbili nezakonite migracije, ali s tim moramo nastaviti kako ponovno ne bi došlo do situacija preopterećenosti."

Stručnjaci za migracije poput Geralda Knausa iz Europske inicijative za stabilnost sumnjaju da su kontrole i izravna vraćanja tražitelja azila na unutarnjim granicama EU-a značajnije utjecali na pad broja zahtjeva u Njemačkoj. "Ako nakon pada Asadova režima više nijedan Sirijac ne dolazi u EU, ni u Njemačku, ni u Austriju, ni u Grčku, tada broj zahtjeva za azil u Njemačkoj i Austriji drastično pada. Upravo se to dogodilo. To nema nikakve veze s ministrom unutarnjih poslova, ni sa sustavom CEAS, ni s graničnim kontrolama", kaže Knaus za DW.

Od promjene vlasti u Siriji krajem 2024. broj ljudi koji napuštaju tu zemlju znatno se smanjio.

PRVA U HRVATSKOJ /

Ovo je prva županija u kojoj će sve osnovne škole biti u jednoj smjeni

Pripreme za reformu azila nisu 'savršene'

Za njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) reforma znači dosta posla, naglasio je još u veljači Volker Meulen, voditelj projektne skupine CEAS-a u BAMF-u. Obrada podataka i radni procesi moraju se prilagoditi složenijim propisima, a velik broj zaposlenika mora proći dodatnu obuku.

Europska komisija u Bruxellesu nedavno je u jednom izvješću upozorila da Njemačka, kao i zemlje prvog ulaska poput Grčke i Italije, u pojedinim područjima još ne ispunjavaju zahtjeve CEAS-a. Na upit DW-a upućen službi za odnose s javnošću BAMF-a o tome jesu li pripreme u međuvremenu završene, do zaključenja ovog teksta nije stigao odgovor.

Europski povjerenik Magnus Brunner izjavio je povodom izvješća svoje institucije da reforma CEAS-a, koja stupa na snagu ovog petka, 12. lipnja, predstavlja početak puta, a ne njegov kraj. "Na početku ne može sve biti savršeno."

Centri za povratak tražitelja azila?

Za vraćanje tražitelja azila iz Njemačke u druge nadležne države EU-a njemačke savezne pokrajine trebale bi uspostaviti takozvane "centre za povratak". Za sada postoje samo dva takva centra – jedan u Hamburgu na sjeveru zemlje i drugi u Eisenhüttenstadtu na istoku.

Vraćanje odbijenih tražitelja azila iz Europske unije trebalo bi, prema dogovoru država članica EU-a i Europskog parlamenta, ubuduće biti moguće i u treće zemlje. Tamo bi trebali biti uspostavljeni takozvani "return hubs" – centri za povratak. Za sada oni postoje samo na papiru.

Ministar unutarnjih poslova Dobrindt najavio je da bi partnerske zemlje spremne za suradnju trebale biti identificirane do kraja godine. Na pitanje kada bi takvi centri za povratak mogli biti uspostavljeni, ministar je odgovorio: "To je još jedan zahtjevan posao koji tek treba obaviti."