Trojica osumnjičenih za terorizam iz tzv. "Grupe Reuß" uspjeli su bez problema ući u vojarne njemačke vojske Bundeswehra radi špijunaže. Ministarstvo obrane do danas ne može objasniti kako je to bilo moguće, piše Deutsche Welle.

Tog 12. listopada 2022. u Nellingsheimu na jugu Njemačke, jedan aktivni vojnik njemačke vojske Bundeswehr napušta kuću oko 9 sati ujutro, navodno s ciljem izviđanja vojarni. S njim su jedan bivši policajac i bivši komandant padobranske jedinice, koji je ranije otpušten iz vojske zbog toga što je otuđio razne vrste oružja. Njih trojica ulaze u sivu Škodu i oko 11.43 stižu u vojarnu Hermann-Köhl u Niederstettenu. Tako su barem zabilježili promatrači u izvješću o nadzoru - trojka je, naime u tom trenutku već bila pod prismotrom zbog summnji za terorizam.

Ono što se potom dogodilo, postavlja pitanja o sigurnosti njemačkih vojnih baza. Naime, ova trojca su se mogli nesmetano kretati po prostoru vojarne: najprije su otišli do vojne kuhinje, kasnije su se zadržavali u istočnom dijelu vojarne, a zatim su se uputili prema vojnom aerodromu.

'DOKAZ OČAJA' /

Putin šalje zaražene HIV-om i hepatitisom u Ukrajinu: Detalj ih odaje u borbi

Sve je to zabilježeno u izvješću o nadzoru Vojne kontraobavještajne službe, tajne službe Bundeswehra, u koji su uvid imali i njemački novinari javnog servisa ARD. U vojnoj zračnoj bazi Niederstetten smještena je 30. pukovnija transportnih helikoptera divizije "Brze snage", koja borbenim postrojbama Bundeswehra pruža podršku opskrbnim letovima.

Kako su mogli ući u kasarne?

Poznato je da su osumnjičeni iz takozvane "Grupe Reuß" uspjeli ući u vojarne s namjerom da ih špijuniraju. Njemački istraživački novinari su detaljno rekonstruirali da su špijuni ulazili u više vojarni Bundeswehra, a da Ministarstvo odbrane do danas ne može objasniti kako je to bilo moguće.

Zanimljivo je da je samo jedan od njih – Andreas Meyer – tada bio aktivni vojnik i imao legalne isprave. Međutim, nije bio stacioniran u Niederstettenu, već u specijalnoj jedinici KSK u Calwu. Ostala dvojica nisu bili aktivni vojnici.

Danas se svi trojica nalaze pred sudom zbog optužbi za terorizam. Prema navodima Saveznog tužilaštva, oni su članovi "Grupe Reuß", koja je navodno planirala državni udar. Krajem 2022. godine, u velikoj raciji su uhapšeni brojni članovi grupe, uključujući plemića Heinricha XIII. odnosno Prinza Reußa, jednu bivšu zastupnicu AfD-a i bivšeg komandanta padobranske jedinice Rüdigera von Pescatorea. Andreas Meyer je također uhićen tog dana.

'ŠTO SE MENE TIČE...' /

Milanović se raspištoljio u New Yorku: Oprao šefove Zapada kao nikad dosad

Tijekom uhićenja Pescatorea i Meyera pronađena je lista s 286 jedinica teritorijalne obrane, napunjeni pištolj i registarske tablice sa oznakom "M-Stab" (vojni stožer). Na jednom od zaplijenjenih diskova nalazili su se planovi ruta koje vode ka skladištima municije takozvanog "bivšeg Bundeswehra”, kao i planovi za slijetanje helikoptera. Također je pronađena prezentacija pod nazivom "Vojna domovina M-stožera. Četiri prijedloga".

Protiv Meyera, Pescatorea i još 24 optužena vode se procesi u Frankfurtu, Münchenu i Stuttgartu.

'Možeš svuda ući, čak i bez isprava'

Prema optužnici, grupa je planirala da nakon "Dana X" vojni stožer premjesti u jednu vojarnu Bundeswehra. Istražitelji to vide kao pokušaj formiranja vlastite vojske. U jednom razgovoru koji se prisluškivao, trojica muškaraca, dvojica u autu i jedan na vezi, govore da su obišli lokacije i da sve izgleda obećavajuće. Jedan kaže: "Možeš svuda ući, čak i bez legitimacije." Drugi dodaje: "Ludilo, zar ne?!" Treći: "Usred rata si, ali nitko te ništa ne pita." U to vrijeme se već vodio ruski rat u Ukrajini.

Ministarstvo obrane ne može potvrditi da su treće osobe ušle u vojne objekte u pratnji Meyera. Na upit novinara, glasnogovornica Ministarstva odbrane Njemačke je odgovorila: "Da li je, kako ste naveli, došlo do ulaska trećih osoba u vojne objekte u pratnji gospodina M., trenutno s naše strane nije moguće utvrditi. Molimo za razumijevanje što se ne možemo izjašnjavati o hipotetičkim pitanjima."

DOLAZI POJAČANJE /

Izravan odgovor na ruske dronove: Pogledajte kakve moćne zvijeri nadziru nebo NATO članice

I sve to unatoč činjenice da je Vojna kontraobavještajna služba (MAD), koja djeluje pri Ministarstvu obrane Njemačke, detaljno protokolirala i dokumentirala posjetu vojarni u Niederstettenu. Suradnici vojne obavještajne službe Bundeswehra napravili su čak fotografije optuženih na prostoru vojarne.

Kritika iz redova ljevice

U Odboru za obranu Bundestaga sigurnosni incidenti su, očigledno, bili tema ali samo nakratko. Ministarstvo je, doduše, odmah nakon uhićenja u prosincu 2022. godine izvijestilo o tome određeni krug zastupnika.

No Sara Nanni, zastupnica Zelenih u Odboru za obranu, ipak kaže da ne može objasniti kako je moguće da su navodni teroristički osumnjičenici dobili pristup vojarnama. Problem je, prema njenim riječima, što i članovi Odbora za obranu tijekom istrage dobijaju samo ograničene informacije.

Oglasio se i predstavnik Ljevice u Odboru za obranu, Ulrich Thoden. "Ako Ministarstvo obrane ne može spriječiti ovakve pokušaje špijuniranja i očigledno do danas ne može dati konkretne informacije o tome šta se tada zaista dogodilo, to kod nas izaziva sumnju da se još uvijek ne postupa odlučno protiv desničarskih ekstremista i desničarskih terorista u okruženju Bundeswehra." Thoden je najavio da će Ljevica zatražiti izvještaj o konkretnim incidentima.

DEMONSTRACIJA MOĆI /

Ruska nuklearna podmornica ispalila krstareću raketu: Pogodila metu udaljenu 200 km

Sumnjivi dronovi i osobe

Predsjednik Odbora za obranu, Thomas Röwekamp, ne smatra da je ovaj konkretan slučaj sistemski problem. Međutim, ako se u obzir uzmu mogući pokušaji špijuniranja njemačkih vojarni ruskim dronovima, on procjenjuje da je sigurnosni rizik "veoma visok". Ni industrija, ni vojska, ni politika se ne mogu trajno i stopostotno zaštititi od špijunaže. "Zato je još važnije da svaki pojedinačni slučaj bude povod za detaljnu provjeru", kaže Röwekamp.

On dodaje kako posebno u svjetlu stalne prijetnje iz Rusije postoji rizik "za kompletnu infrastrukturu koja se u Njemačkoj koristi u vojne svrhe". "To se odnosi na lokacije Bundeswehra, ali i na mnoge civilne objekte koji su očigledno predmet pokušaja špijuniranja, a koje možemo pripisati Rusiji", istkanuo je.

Na mnogim lokacijama vojarni privatne sigurnosne firme su zadužene za kontrolu pristupa. "Sada ćemo u kontekstu rasta Bundeswehra morati ponovo procijeniti da li i na kojim pojedinačnim lokacijama, pored civilnog osiguranja, treba uvesti i više vojnih kapaciteta za nadgledanje", kaže Röwekamp

POGLEDAJTE VIDEO Kaos u europskom zračnom prometu. Stručnjak otkriva je li Hrvatska dovoljno zaštićena