Argentinski Senat u ranim jutarnjim satima u četvrtak dao je opće odobrenje reformi radnog zakonodavstva koju predsjednik Javier Milei smatra ključnom za svoj program "šok-terapije", nakon višesatne rasprave koja se odvijala u sjeni masovnog prosvjeda ispred Kongresa.

Tisuće radnika, mobiliziranih od strane moćnih sindikata, okupile su se ranije u srijedu na središnjem trgu u centru Buenos Airesa, blokirajući promet i sukobljavajući se s policijom dok je započinjala maratonska sjednica.

Vatreni sukob naglasio je koliko su radnička prava osjetljivo pitanje u zemlji kojom od 1940-ih dominira peronizam, populistički pokret koji je ideološki oscilirao između desnice i ljevice, ali je uvijek tvrdio da štiti radnike, piše AP.

Oko 1.30 ujutro senatori su s 42 glasa za i 30 protiv načelno podržali zakon o radu nakon 13 sati rasprave, čime je Milei ostvario početnu pobjedu koja pokazuje novostečeni utjecaj radikalnog libertarijanca u Kongresu i njegov pragmatičniji pristup zakonodavstvu. Nakon općeg odobrenja, zastupnici su započeli dugotrajno glasovanje o pojedinim člancima.

Zakon sljedeći mjesec čeka test u Donjem domu, gdje bi se neke izmjene Senata mogle promijeniti ili poništiti. Podupiratelji Mileijeve reforme tvrde da visoke otpremnine i porezi gotovo onemogućuju otpuštanje zaposlenika, ograničavaju produktivnost i odvraćaju poslodavce od formalnog zapošljavanja. Gotovo polovica Argentinaca radi na crno, a rast zaposlenosti u privatnom sektoru stagnira već 14 godina.

"Modernizacijom radnog sustava više će ljudi imati pristup formalnom, zakonitom zaposlenju“, poručila je Mileijeva stranka La Libertad Avanza u priopćenju na početku rasprave: "Obnavljamo Argentinu iz temelja, počevši od zapošljavanja".

NAPETOSTI U EP /

Rasprava o ICE-u otkrila kako europska krajnja desnica brani Trumpove metode: 'Oni ubijaju demokraciju'

Slabljene zaštite radnika

Zakon je izazvao žestoko protivljenje sindikata i njihovih peronističkih saveznika, koji upozoravaju da bi reforma oslabila zaštitu radnika od zlouporaba i čestih gospodarskih šokova.

"Ako su otpremnine, prekovremeni rad i godišnji odmor, drugim riječima, sva prava koja su radnici tijekom vremena izborili – dovedeni u pitanje, to nikome neće donijeti poboljšanje", izjavio je Axel Kicillof, guverner pokrajine Buenos Aires i najmoćniji izabrani dužnosnik peronističke oporbe.

Milei se nada da će prekinuti niz neuspjelih pokušaja

Uzastopne vlade, kao i vojna diktatura, obećavale su reformu argentinskog radnog zakonodavstva i nisu uspjele.

"Ovo je najvažnija reforma u posljednjih 50 godina“, rekla je senatorica Patricia Bullrich, čelnica kluba La Libertad Avanza u Kongresu: "Nijedna vlada to nije uspjela postići, a vjerujem da ćemo mi".

Jedna dalekosežna reforma 1984. godine propala je u Senatu za samo jedan glas.

Druga je 2000. prošla u Kongresu kojim su dominirali peronisti, ali je ubrzo kompromitirana skandalom s kupovanjem glasova i potom poništena. Još jedan pokušaj 2017. nije ni došao na glasovanje zbog sindikalnog otpora.

USTAVNI STRUČNJACI ZA NET.HR /

Možete prosvjedovati bez dozvole u Zagrebu: Mogli biste i u Splitu i Rijeci, ali ima jedna kvaka

Ograničenje prava na štrajk, dulji probni rokovi...

Milei je po stupanju na dužnost 2023. pokušao reformu progurati izvršnom uredbom, no ona je zapela na sudu nakon što su sindikati zatražili privremene mjere. No nakon uvjerljive pobjede na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, uz pomoć svog saveznika, američkog predsjednika Donalda Trumpa, Milei ima novi mandat za provedbu reformi koje poslovna zajednica desetljećima priželjkuje, a međunarodne financijske institucije zahtijevaju.

Zakon o kojem se raspravlja ograničio bi pravo na štrajk, produljio probne rokove tijekom kojih tvrtke mogu otpustiti neproduktivne nove zaposlenike, oslabio nacionalne sindikate omogućavanjem kolektivnog pregovaranja na razini poduzeća te pojednostavio složen sustav otpremnina sužavanjem osnova za nezakoniti otkaz.

Stručnjaci ističu da bi, čak i ako vlada bude prisiljena na ustupke u Kongresu, usvajanje bilo kakvog zakona nazvanog "reforma rada" predstavljalo velik uspjeh u Argentini, gdje su mnoge sadašnje odredbe na snazi još od sredine 1970-ih. "Skeptičan sam da će to dovesti do masovne formalizacije radnika na tržištu rada. Zato mislim da je važnost ove reforme prije svega politička i simbolična“, rekao je Ignacio Labaqui, viši analitičar u konzultantskoj kući Medley Global Advisors sa sjedištem u Buenos Airesu. "Za peronizam bi to bio ogroman poraz", nadodao je. 

KOLAPS PRED IZBORE /

Da, ovo su prizori ljudi koji žele izaći na birališta! Pretrpani vlakovi, građani po krovovima...

Nasilne scene i pragmatični razgovori

Milei i njegovi dužnosnici obrušili su se na ljevičarske protivnike dok su se sigurnosne snage borile da stave pod kontrolu prosvjednike ispred Kongresa, koristeći vodene topove i gumene metke. Prosvjednici su bacali zapaljive naprave, kamenje i boce s vodom. Vlasti su priopćile da je uhićeno najmanje 15 osoba, među njima i prosvjednici optuženi za napade na policajce.

"Zastarjeli sindikalni establišment poziva na 'paljenje zemlje' jer mu se ne sviđa modernizacija rada", napisao je glasnogovornik vlade Javier Lanari na društvenoj mreži X. "Odlučuju štititi svoje sektorske privilegije na štetu Argentinaca", nadodao je.

Unatoč demonstraciji sile, neki sumnjaju da će argentinski sindikati starog kova pružiti mnogo snažniji otpor. Oslabljeni u Kongresu i s reputacijom narušenom dugogodišnjim optužbama za korupciju i klijentelizam, sindikalne federacije više nisu sila kakva su nekoć bile.

Masovni prosvjedi tijekom protekle godine postupno su jenjavali, dok su i Milei i sindikalni čelnici izbjegavali frontalne sukobe u korist pregovora.

Neki početni prijedlozi koji su prijetili financijskim slomom sindikata, uključujući onaj prema kojem bi se zaposlenici morali izričito učlaniti umjesto da im se članarina automatski odbija, ublaženi su u konačnoj verziji zakona koja je usvojena u ranim jutarnjim satima u četvrtak.

"Sindikati su morali danas prosvjedovati kako bi učvrstili svoju bazu i pokazali da se bore, ali pravi pregovori odvijali su se iza zatvorenih vrata", rekla je Ana Iparraguirre, argentinska politička analitičarka i partnerica u washingtonškoj savjetničkoj tvrtki GBAO. "Bili su dovoljno mudri da pregovorima sačuvaju ono što im je bilo najvažnije", nadodala je.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Meloni oštro o žestokim prosvjedima protiv Olimpijskih igara: 'Oni su protivnici Talijana'