Fotografija s vojne parade u Kini jasno je pokazala tko je tko u očima Pekinga. Putin i Kim Jong-un na čelu, Vučić i Fico na margini. Zašto je u Kinu iz Europe došao tek ovaj dvojac, kako vidi grandioznu kinesku paradu te zašto je važan samit Šangajske organizacije za suradnju odgovorio nam je bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, Božo Kovačević.

Geopolitički analitičar u prvom redu ističe kako je riječ o liderima s kojima Kina ima dobre veze. "Ta kompozicija i cijeli aranžman jasno pokazuje hijerarhiju trenutnih kineskih prioriteta, a u cjelini to je poruka Zapadu: 'Mi ostajemo vjerni tradicijama pobjednika u drugom svjetskom ratu, a vi tu povijest revidirate'. Iz kineske perspektive se to svodi na sljedeće: oni su bili na strani pobjednika u drugom svjetskom ratu protiv Japana, a danas je Amerika saveznik Japana, a Kinu smatra najvećim suparnikom", kazao je Kovačević.

U Kinu nije došao ni mađarski premijer Viktor Orban koji je ljetos na svoju ruku pohodio kineskom predsjedniku izazvavši osude Bruxellessa. "Kina je ključna sila u stvaranju uvjeta za mir u rusko-ukrajinskom ratu", napisao je tada Orban na platformi X nakon dolaska u Peking.

"Orban je deklarirani antikomunist. On je u Budimpešti otvorio muzej o strahotama komunizma i jasno je da ni on ne bi htio biti pozvan, niti je visoko na listi kineskih prioriteta po tom ideološkom kriteriju", kaže Kovačević. Što se tiče Fica, nastavlja: "Pa njegova politika je već prilično jasna. On se ne slaže sa politikama EU-a. Ne slaže se ni Orban, ali Orban ima izrazito drugačiji ideološki predznak nego Xi Jinping. Činjenica da ovi lideri iz Evrope odlaze govori da ta Evropa nije kompaktna, da kolektivni zapad nije kompaktan koliko bi htio biti", ističe Kovačević.

ZASTRAŠUJUĆE /

Hrvatski vojni ekspert razotkrio što je Xi zapravo pokazao svijetu: 'Europe više nema. I to je to'

Jasna poruka Zapadu

Uoči pekinške parade u kineskom Tianjinu održao se samit Šangajske organizacije za suradnju (SCO). Dvodnevni događaj, na kojem je sudjelovalo više od 20 čelnika nezapadnih zemalja, doživljen je kao prikaz pekinških ambicija za novi globalni sigurnosni i ekonomski poredak koji predstavlja izazov SAD-u

"Ako skrenemo pogled sa ove proslave pobjede u drugom svjetskom ratu i osvrnemo se na netom održan bilateralni sastanak SCO-a, onda je jasno kako je poslana poruka Zapadu: 'Ne možete vi nama postavljati ultimatume. Mi predstavljamo 43 posto čovječanstva, vi predstavljate 10-11 posto i htjeli biste biti gazde svima. To dalje ne ide", kazao je Kovačević.

Ako analiziramo sadržaj onog što je Xi Jinping govorio i sadržaj poruka koje dolaze sa zapada, onda vidimo bitnu razliku, ističe analitičar. "Xi Jinping govori o zajedničkom prosperitetu, zajedničkoj odgovornosti svih država za sudbinu svijeta, o suradnji i o izbjegavanju ultimatuma. Zapad govori samo o ultimatumima, sankcijama i nametanju svoje volje cijelom svijetu. Jasno je da Zapad gubi."

Kovačević podsjeća kako je Putin više puta pokazao da na ultimatume ne reagira. "Isto tako je jasno i sljedeće: europski lideri se ponašaju kao mala, zlobna, razmažena djeca, koja izazivaju Rusiju, ali računaju na zaštitu svog starijeg brata, Sjedinjenih Američkih Država. To sa Trumpom više ne funkcionira i Europa bi se morala resetirati. Definirati svoja stajališta i provoditi svoju politiku, a ne od Trumpa tražiti da provodi politiku Bidenove administracije", kaže.

SKORO ISPALI IZ KADRA /

Jedini Europljani u Pekingu na marginama crvenog tepiha: Za naći Vučića i Fica trebat će vam povećalo

Oživljeni savez Indije i Kine

Samit u Šangaju otorio je novo poglavlje indijsko-kineskih odnosa. Indijski premijer Narendra Modi i kineski predsjednik Xi Jinping održali su svoj prvi sastanak na kineskom tlu u sedam godina, dijeleći viziju partnerstva, a ne rivalstva. Čelnici dviju najmnogoljudnijih zemalja svijeta, koje zajedno imaju oko 2,8 milijardi ljudi, obećali su pojačati suradnju i raditi na rješavanju dugotrajnog graničnog spora.

Za Kinu je to najveće postignuće, ocjenjuje Kovačević. "Osim što je sudjelovao u radu Šangajske organizacije za sigurnost, Modi je imao i bilateralne sastanke sa Xi Jinpingom i Putinom, i trostrani sastanak i multilateralni sastanak.

To naglo poboljšanje odnosa Kine i Indije može se shvatiti kao reakcija na Trumpovu politiku prema Indiji. Indija je za razliku od Kine u Americi do posljednjih Trumpovih odluka bila tretirana kao prvorazredni saveznik na kojega Amerika računa u konstrukciji antikineskog saveza u Indopacifičkom bazenu", podsjeća.

Zbog Modijeve neposlušnosti, jer nije htio uvesti sankcije Rusiji, Trump je uveo sankcije Modiju i to je rezultiralo činjenicom da su Kina i Indija poboljšale međusobne odnose, smatra Kovačević. "Neovisno o tome što su ne tako davno imale oružani sukob i neovisno o tome što je Kina autokracija, a Indija demokracija."

Kovačević ističe kako je Indija u velikom usponu s vrlo brzorastućom samosvješću. "Oni neće dopustiti niti da joj jedna bivša kolonijalna sila postavlja uvjete niti da joj novi svjetski hegemon Amerika određuje unutrašnju i vanjsku politiku. To je sve zajedno poruka Šangajske organizacije za sigurnost: 'Niste vi glavni i ne možete svima nama zapovijedati'", zaključuje.

POGLEDAJTE VIDEO: Amerika glasno šuti, Istok se sprema za veliku demonstraciju moći: Sve su oči uprte u Peking