Je li sve što smo mislili o hrani posljednjih 40 godina pogrešno? Pitaju se mnogi nakon što je američka administracija objavila novu piramidu prehrane. 

Prema staroj, treba jesti najviše žitarica, riže, tjestenine, onda slijedi voće i povrće, tek nakon toga meso, riba, mliječni proizvodi, jaja. E pa, nova izgleda obrnuto. Na samom vrhu su crveno meso, meso peradi, sir, jaja, mliječni proizvodi, zdrave masti. Pa i povrće. Prema sredini piramide sada je voće. Na dnu su cjelovite žitarice. Nova piramida prioritet daje proteinima i neprerađenim proizvodima. 

"Danas naša vlada objavljuje rat dodanom šećeru. Visoko prerađena hrana puna aditiva, dodanog šećera i viška soli šteti zdravlju i treba je izbjegavati. Kao ministar zdravstva i socijalnih usluga, moja poruka je jasna - jedite pravu hranu", poručio je Robert F. Kennedy Jr., ministar zdravstva SAD-a. 

MOŽDA NISTE SVJESNI /

Imate osjećaj krivnje ako ne pojedete sve s tanjura? Evo zašto do toga dolazi

Nutricionist u Direktu 

Što je prava hrana i čega stvarno treba jesti najviše, umjesto kontroverznog RFK-a, pitali smo nutricionista Sebastijana Orlića. 

Stručnjaci u Americi promjene su nazvali radikalnima i ideološkim pa smo sugovornika pitali što misli o tome. "Radikalno je i dramatično naspram piramide koju čestu uspoređuju, ali treba reći da je to vrlo stara piramida, preko 30 godina i da promjena suštinski, pogotovo u tekstu, nije tolika. Mislim da cijela nutricionistička zajednica može pozdraviti smjer", odgovara Orlić.

Stručnjak otkriva /

Med iz Kine, rajčica u smeću - evo tko stvarno zarađuje na našoj hrani: 'Ma muljaju!'

Analiza piramide 

Zatim je analizirao pojedine segmente piramide. "Ne dodanim šećerima, ne dodanim mastima, ne dodanoj soli. Definitivno je činjenica da se nismo prilagodili kvalitetno na moderno prehrambeno okruženja. Ultraprocesirana hrana našem je zdravlju vjerojatno najveći neprijatelj", govori Orlić i objašnjava da pritom misli na hranu kod koje je čovjek jako intervenirao da bi ona bila natprirodno fina.

Na vrhu piramide mnoge je zbunilo crveno meso pa smo pitali je li to sporno. "Piramida će dosta teško adekvatno izraziti cijelu priču o prehrani koja je jako kompleksna i jako individualna. Priča o crvenom mesu kao nečemu što je bilo, hajdemo reći, demonizirano, taj dio da danas znamo da neprocesirano crveno meso generalno nije problem, ali vidimo, pogotovo kod kardiovaskularnih bolesti da je zasićena masnoća koja je prirodno prisutna u životinjskim proizvodima problem. I sad doza čini otrov. Isto vrijedi i za crveno meso, bijelo meso ili nešto treće", odgovara nutricionist. 

"Veći problem crvenog mesa je što većina ljudi jede crveno meso u procesuiranim formama - kobasice, salame. Mislim da smo mi tu Hrvati isto dosta, nažalost, jaki. Crveno meso u formi nekakvog odreska, steaka je superhrana; bomba vitaminsko-mineralna, ali ponavljam, zasićene masnoće i želimo imati što raznolikiji prehranu. Uglavnom prehrane koje su dosta restriktivne ili jednolične dugoročno ne pokazuju najbolje rezultate", nastavlja Orlić. Dodaje kako kobasice, kulen i špek ne treba jesti svaki dan: "To na piramidi ne postoji i to je zbilja dobro ograničiti".

ZAPISANO U VENAMA /

Tko ne smije pivo, a tko kavu? Provjerite koje namirnice (ne) odgovaraju vašoj krvnoj grupi

Mliječni proizvodi

Na novu piramidu vratili su se i punomasni mliječni proizvodi pa smo Orlića pitali što misli o tome. "To su proizvodi u takozvanom originalnom obliku. Low fat, odnosno proizvodi s manje masti su bili popularni iz onog vremena, odnosno popularni su zbog onog vremena kad su masti prezentirane kao naš najveći problem. S vremenom se naš problem premjestio na ugljikohidrate. Mi uvijek volimo imati tog nekog neprijatelja protiv kojeg se borimo i cijela industrija i marketing itd. Danas znamo da mast kao takva ako je ograničena, ako imamo sva tri tipa prehrambenih masnoća, nije naš problem. Ali opet ova piramida komunicira kontradiktorno u odnosu na tekst. Moramo, trebali bismo, po znanstvenim istraživanjima ograničiti zasićene masti. Ova piramida to komunicira kontra", tumači Orlić. 

Foto: Rtl Direkt

"Treba jesti umjereno. Ono što bih volio naglasiti, prije ove piramide koja uopće nije toliko revolucionarna, je da su se zadnjih desetak godina preporuke usmjerile u formu tanjura koji su puno praktičniji i ljudima razumljiviji. I onda možemo vidjeti prema nekim smjernicama kako nam treba izgledati tanjur i koliko proteinski guste hrane, među kojima su jaja, sve vrste mesa, ribe i mliječni proizvodi nam je poželjno. Malo masnije u kontekstu samo da ne jedemo konstantno punomasne proizvode, odnosno masne sireve. Opet, možda za naš rječnik posni, svježi sir, skuta - bolje češće, a ove punomasne sireve malo rjeđe", dodaje sugovornik. 

IZNENADIT ĆETE SE /

Smanjenje unosa ove namirnice moglo bi biti tajna mladolikosti: 'Zvuči nevjerojatno'

Što sa žitaricama? 

Možda i najočitija promjena je kod žitarica, koje su bile na vrhu, a sada su na dnu. Pitali smo je li to ispravno. "Pa ni jedno ni drugo nije bilo ispravno. Stara piramida, koja, nažalost još uvijek kola u našim prostorima je potpuno neprilagođena modernom životnom stilu. Ali opet, žitarice, pogotovo cjelovite, zbog svih vlakana, fit nutrijenata, polifenola i antioksidansa su nešto što bismo trebali imati relativno redovno u našoj prehrani, opet usklađeno s našom potrošnjom, odnosno tjelesnom aktivnošću, ali sigurno nije znanstveno ispravno da ih spustimo na samo dno", smatra Orlić. 

Prokomentirao je i tvrdnje da ovo zapravo nije briga za zdravlje Amerikanaca, nego za američke farmere, odnosno da je piramida napravljena u skladu s preporukama i potrebama proizvođača, a ne s preporukama nutricionista. Na pitanje je li ovo znanost ili politika, odgovara kako smatra da je omjer 50:50.

"Htjelo se napraviti efekt, oni su u tome definitivno uspjeli. Volio bih naglasiti, malo je po meni prevelika buka nastala oko svih tih smjernica jer se smjernica praktički nitko ne drži. Moramo biti objektivni, znanstvena istraživanja potvrđuju da jednoznamenkasti broj ljudi prati ikakve smjernice. Hoće li ove nove... Galama je postignuta, ja sam pristran, meni je drago da se priča o nutricionizmu, ali opet po meni piramida komunicira dosta crno-bijelo, što nije neka velika usluga", napominje gost RTL Direkta. 

LIJEČNICI UPOZORAVAJU /

Simptomi koje nakon blagdana ne smijete zanemariti: Prepoznajte kada je nadutost problem

Ugljikohidrati - hrvatski problem 

"Zapravo najispravnije je naći nekakvu svoju formulu dominantno od hrane koja nije previše obrađena. Nećemo sad apsolutno zazirati od svakakve procesirane hrane, dapače, procesiranost hrane omogućava njenu sigurnost, rok trajanja i zdravstvenu sigurnost i mi bismo zapravo trebali naučiti jesti da budemo siti na onom broju kalorija koji nije prevelik za nas. Većina ljudi više ne radi tjelesno aktivne poslove, većina ljudi radi sjedilačke poslove. Nama u većini obroka, da bismo ostali siti na malo kalorija treba proteinski gusta hrana, koja je sada dignuta, manje procesirana, što manje to bolje. I povrće, lokalno i sezonsko. Velik volumen hrane, malo kalorija. Veliki adut za sitost na manjem broju kalorija. Svaka peta osoba u Europskoj uniji konzumira dovoljno povrća", govori nutricionist. 

Na pitanje jesu li ugljikohidrati veliki problem u hrvatskoj prehrani. "To je naša tradicija. To je težačka hrana, odnosno težačka konstrukcija obroka. Palila je dok smo bili svi u polju, dok je cijela nacija radila tjelesno aktivne poslove. Danas kreira ovu pandemiju pretilosti, ali ne kreiraju jedna namirnica ili jedan tip namirnica, nego količina ukupnih kalorija koja je potpuno neprilagođena našoj potrošnji", zaključuje Orlić.