Prošlo je 10 godina otkako je Angela Merkel, izgovorila povijesnu rečenicu 'uspjet ćemo'. Mislila je na prihvat milijuna izbjeglica, kojima je otvorila vrata Njemačke. Sjećate se, tada su hrvatski policajci sirijskim bebama mijenjali pelene, tada su im hrvatski ljudi nosili hranu i odjeću. Ali danas je Hrvatska drukčija, danas je Europa drukčija, Merkel je ne znajući to, otvorila vrata ogromnim političkim promjenama, otvorila je vrata AFD-u i bujanju desnice na cijelom kontinentu, migranti su postali prvorazredno političko pitanje, a strah od migranata prvorazredna metoda manipulacije. 

Kolone izbjeglica koje prelaze, ponegdje i probijaju državnu granicu. To je bila i hrvatska stvarnost prije točno deset godina. Stotine tisuća izbjeglica prošli su kroz zemlju, većina na putu za Njemačku, gdje ih je otvorenih ruku primala tadašnja vlast s Angelom Merkel na čelu, i porukom "uspjet ćemo" ili "mi to možemo".

Više od milijun izbjeglica tada je ušlo u Njemačku, Sirijci su kancelarkom radili selfieje, a ona je stajala iza svojih riječi. "Rekla sam to kao ohrabrenje, čvrsto i sa zahvalnošću, jer sam čvrsto uvjerena u susretljivost, energiju i pogon Nijemaca, svih ljudi koji ovdje žive", rekla je Merkel godinu dana nakon početka izbjegličkog vala.

'Ona baš i nije uspjela'

Deset godina nakon poziva, njemački mediji bili su u Alteni, gradiću na zapadu Njemačke koji je tada bio u fokusu jer je prihvatio više migranata nego što je trebalo. Po svojevrsnom modelu za Merkeličin plan, tu su se Sirijci zapošljavali u bolnicama i domovima zdravlja, imali ljude koji su se za njih brinuli. Ipak, za mnoge građane, plan je propao. "Ona baš i nije uspjela. Previše ih je ovdje. Imam dojam da se u Alteni njemački gotovo više ne govori. Stranaca ovdje ima posvuda", kaže Hannelore Wendler, umirovljenica iz Altene.

I takav dojam je kod Nijemaca s godinama bio sve prisutniji, što je dovelo do zaokreta u politici prema migrantima, iako je na vlasti ista Merkeličina stranka. "Njezin nasljednik Friedrich Merz ima glavnu riječ i vodi suprotnu politiku. Današnja njemačka vlada je avangardna kad je riječ o tome kako treba sprječavati ulazak ilegalnim migrantima u Njemačku, a tada je njemačka vlada bila avangarda kada je riječ o tome kako dopustiti ljudima da ilegalno ulaze u Njemačku", ističe bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

GLAVNA RUTA /

Na granici zaustavljen kombi s 24 migranta: Platili tisuće eura da dođu u zapadnu Europu

Istovremeno, Nijemci su već godinama svjesni da mnoge poslove, da nema stranaca, ne bi imao tko raditi. "Zbog toga je, rekao bih, Merkeličina 'uspjet ćemo' bila motivirani i ekonomskim razlozima, i željom da se njemački način života i ekonomija uspije održati na prvom mjestu u europskoj ekonomiji", naglašava pak povjesničar Tvrtko Jakovina.

'Podaci govore i o preko tri milijuna nezaposlenih'

Ipak, danas ankete kažu da preko 70 posto Nijemaca misli da vlada nije uspjela integrirati milijune migranata. "Prvi put u deset godina, podaci govore i o preko tri milijuna nezaposlenih. Među njima su i brojni novi građani Savezne Republike. Stručnjaci se pribojavaju i na porast antimigrantskog raspoloženja, i da bi upravo na tome najviše mogli profitirati desni populisti i ekstremisti", kaže za Direkt Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea.

To se već događa ne samo u Njemačkoj, nego diljem Europe koja je u deset godina drastično skrenula udesno. I Hrvatska je među EU zemljama koje u vladi imaju i krajnju desnicu - tu su nam još susjedi Italija, Austrija i Mađarska, kao i Češka, Slovačka i Finska. Desne vlade su i u Belgiji, Nizozemskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Poljskoj, Portugalu, Švedskoj, Latviji i Estoniji, dakle gotovo dvije trećine članica Unije. A u najvećim zemljama, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, iako krajnje desnice nema u vladi, u ovom trenutku prvi put u sve tri države u anketama vode - ekstremisti. A čak i gdje su lijevi na vlasti, stvari se mijenjaju.

"Danska isto tako vodi vrlo restriktivnu imigracijsku politiku. To je recept. To nije pitanje desno-lijevo, to je pitanje opstanka društva i naših vrednota. Jer pitanje je u kojoj mjeri možete ljude koji nisu iz vašeg kulturnog kruga, a kojih ima jako puno, integrirati", smatra Miro Kovač.

S druge strane, Zapad danas prestaje biti važan kao prije, Amerika se odvaja od Europe, a ona gubi moć, utjecaj i stanovnike. "U takvom svijetu će vjerojatno još neko vrijeme radikalni i ksenofobni stavovi jačati, sve dok ne dođemo do zida i dok ne shvatimo da nas nema dovoljno i da, ako hoćemo zadržati način života koji smo imali, moramo se osloniti na različite druge ljude, kao što to Hrvatska čini u posljednjih pet godina", zaključuje Tvrtko Jakovina.

Jer kako u Njemačkoj, tako i u Hrvatskoj, većina će ipak priznati kako im je postalo normalno da neke poslove rade gotovo isključivo - stranci.