Već više od dva mjeseca u većini školskih ustanova u Hrvatskoj vlada pustoš. Čemu čuđenje, pa praznici su. E, sad zamislite da vaše dijete može cijelo ljeto dolaziti u školu u koju inače ide, tamo se družiti s klincima iz svoga razreda, a cijelo vrijeme se netko za njih brine i još imaju razne edukativne i zabavne programe. Upravo takva praksa postoji u nekim europskim zemljama.

Ferienbetreuung - odnosno ljetna njega za djecu, raširena je praksa diljem Njemačke, gdje djeca imaju gotovo upola kraće praznike nego u Hrvatskoj, a za njihova trajanja imaju kojekakve programe. I spas je za milijune roditelja.

"Dok su mama i tata na poslu, klinci su od 8 do 16 sati u školi. Program traje tri tjedna i nema nikakve veze s klasičnom nastavom. Fokus je na zabavi, zajedničkim aktivnostima, izletima, kulturnim i sportskim aktivnostima. Gradske vlasti subvencioniraju program, a naknada koju plaćaju roditelji ovisi o njihovim primanjima", tumači za Direkt novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.

U Zagrebu sada postoje brojne komercijalne igraonice gdje dijete možete ostaviti za 50-ak eura dnevno. Uz to, već desetljećima postoji 'Odmorko', besplatni program sportskih aktivnosti za školarce, od plivanja, preko atletike, mačevanja do kuglanja.

"To su, naravno, aktivnosti na gradskim bazenima, i igraonice u suradnji s klubovima i savezima gdje se učenici mogu upoznavati sa određenim sportovima. Ono što je nekako najpozitivnije u tome su naše poludnevne aktivnosti pod nazivom Zgombaonica, koje su se provodile u 15 osnovnih škola u Zagrebu", kaže Dario Franjić, glavni tajnik Školskog sportskog saveza Grada Zagreba.

Jedna od njih je obnovljena škola Jure Kaštelana na Savici, svaka je blizu nekog gradskog bazena, a već se planira i idući korak. "Ideja nam je za sljedeće praznike, i zimske i ljetne, povećati te aktivnosti, odnosno da to budu cjelodnevne aktivnosti od 8 do 16, koje bi, kao i sve naše aktivnosti, bile potpuno besplatne", kaže Dario Franjić.

GDJE ŠTEKA? /

Bliži se početak nastave, samo 23 škole dobivaju djelatnika za sigurnost: 'I dalje je cijela priča šumasta'

Učitelji o opterećenju zaposlenika škola

Ipak, iako se svima koji sudjeluju u programima sa školarcima to vrijeme dodatno honorira, iz sindikata učitelja ističu kako se ne bi mogli oslanjati samo na njih. "Kada razmišljamo o uvođenju bilo kakvih obaveza koje bi se projicirale u smislu cjelodnevnog boravka tijekom svih školskih praznika, tada opterećenje ne bi bilo samo za učitelje, nego i za ostale zaposlenike, jer cjelodnevni boravak učenika predviđa obrok i sve što tome prethodi", kaže Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

Htjeli smo naravno u priču uključiti i nadležno Ministarstvo obrazovanja, ali su nam iz njega poručili da nemaju sugovornika za ovu temu, da se oni bave samo kurlikulumom i isplatom plaća, tako da inicijativu oko ljetnih programa u školama, s njihove strane očito ne možemo očekivati.

"Mislim da bi tu bilo najbolje da se lokalno pogleda koje su potrebe, jer možda, ako imate neku manju sredinu su možda drugačije potrebe nego što su u Zagrebu. Ministarstvo sigurno može pomoći, ima kapaciteta samo, kao i uvijek, treba to netko i financirati", kaže pak bivša ministrica Blaženka Divjak.

U Njemačkoj, recimo, od iduće školske godine sva djeca imaju pravo na cjelodnevnu školu, kao i na skrb tijekom praznika, i za to će država odriješiti kesu. "Savezna vlada u postupno povećanje kapaciteta ulaže oko tri i pol milijarde eura. U vremenima velike nestašice radne snage, politika tako želi na tržište rada vratiti što je moguće više roditelja, odnosno pomoći im u usklađivanju poslovnih i obiteljskih obaveza", tumači Srećko Matić.

I tako bi vam dijete i za vrijeme praznika bilo u ili oko škole. Jer većini roditelja bi trebalo biti u interesu da njihova djeca, pogotovo ljeti, manje budu na ekranima, a da školska igrališta, pa i zgrade, ne zjape prazni.