Prije nego što ćemo promatrati kako padaju zvijezde, gledamo zalazak najbliže zvijezde, i to samo ispred zvjezdarnice sa stručnjakom za zvijezde, astronomom Koradom Korlevićem. 

Sada kada pogledate u nebo, vidite li možda nešto drugačije od nas običnih promatrača?

To nam i jest posao, da vidimo drukčije [smijeh]. Za početak vidimo kako se nebo uništava. Nebo danas nije ono što je bilo nekad. Silna energija se isijava u nebo i vidimo ga sve manje. Sve više živimo u čeličnim spiljama, sve manje u prirodi.

Višnjan je mjesto od svega 2.000 stanovnika, ali i jedno od prepoznatljivijih astronomskih mjesta. Zašto je baš ovdje dobro gledati u nebo?

Baš zato što i nema puno stanovnika. Kada gledamo gdje bi u Hrvatskoj našli bolje mjesto, onda Lastovo, jer ima 500 stanovnika. Astronomi bježe s prirodom tamo gdje nema ljudi. A gdje ima, nema astronomije i nema prirode. Ili Palomar u Americi - ima 0 stanovnika; gdje god je dobro za zvijezde, dobro je i za prirodu i u principu tamo nema ljudi.

JE LI VRIJEME? /

Znanstvenik s Harvarda upozorio: Da, moguće je da se Zemlji upravo približava izvanzemaljski brod!

Imali smo i pandemiju, sve je više ratova i zagađenja. Što je danas po Vašem mišljenju najveća prijetnja na planetu Zemlji?

Najveća prijetnja je čovjek. Ne postoji veći parazit na Zemlji nego što je homo sapiens. Tako da ono što moramo odraditi je dobiti dobre ljude koji će čuvati taj planet što se sada ne događa. Naravno treba preživjeti i transformaciju civilizacije koja sada dolazi i koja će biti radikalna.  

Dosta se spominje i kolonizacija Mjeseca i Marsa. Što mislite kada nas tako nešto možda čeka?

Ne u ovoj civilizaciji. To je SF. Mars i Mjesec su neopisivo opasni. I kada bismo poslali te ljude gore, ne bi šest mjeseci preživjeli. Antarktika je tratinčica prema onome što je na Marsu s toksičnom prašinom, temperaturom od -140, nedostatkom zraka. Naprosto ne. To su priče za zabavu.

Više-manje, dosta toga što mi sada pričamo, mnogi će shvatiti kao teorije zavjere i neće nam vjerovati. Zašto je to danas tako?

Recimo prije 40 godina, nivo tehničkog i znanstvenog znanja bio je puno veći nego danas, program školski je bio zahtjevniji nego danas. I mi smo prije 35 godina završili iz tehnološko-informatičke civilizacije u nešto što je civilizacija doživljajne ekonomije. I ovo su posljedice.

Jedan znanstvenik s Harvarda tvrdio je za komet Atlas da je svemirski brod, što mislite o tome?

Da je zadržao posao samo zato što je redoviti profesor pa ga ne mogu izbaciti s posla.