Ekstremni vremenski uvjeti - visoke temperature i suša pogađaju sve proljetne ratarske kulture. Poljoprivrednici su posebno zabrinuti zbog kukuruza koji u Hrvatskoj neće donijeti očekivani prinose, a ni prihode. 

Na poljima kukuruza već se na prvi pogled vidi da nije dobro. "Vidi se da su se listovi uvrnuli unutra kako bi se biljka branila od suše, vidi se da se on lagano već potpaljuje. Listovi se suše po rubovima, zemlja je ispucana, a na to sve ne može on dati ni kvalitetan prinos ni urod. Jedan klip koji je manji, vidi se da je i takozvano krezav - ovo su zrnca koja nisu oplođena", pokazuje nam Hrvoje Filipović, poljoprivrednik iz Županje.

Ekstremni klimatski uvjeti slomili su nade ratara. Umjesto desetak tona kukuruza po hektaru, prinosi će biti prepolovljeni. "Sada bi se moglo očekivati na ovakvom kukuruzu nekih pet-šest tona, mislim da bi oni koji imaju ovakav kukuruz s tim trebali biti zadovoljni", kaže Filipović.

'JAKO ŽALOSNO' /

Potresni prizori iz 'sela kulena', uzgajivači svinja na rubu suza: 'Ne znam kako će naša djeca'

Suša, oluja, led...

No razloga za pravo zadovoljstvo ratari županjskog kraja nemaju već godinama. "Prije četiri godine smo imali prvo sušu, pa je onda iza toga konkretno na ovoj njivi bila oluja - znači bio je povaljan kukuruz do kraja, normalno od toga nije bilo ništa. Onda prošle godine je bio led – opet nismo ništa imali", priča nam Ivan Nikolozo, poljoprivrednik iz Županje.

Ove godine kukuruz stradava zbog suše i visoke temperature. "Kukuruz zahtijeva neki optimum i to mu je na 30-35 stupnjeva Celzija, iznad toga mu je prevruće, kao i nama, neću reći baš da je skuhan, ali jednostavno sve stoji", objašnjava Bojan Stipešević, profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Od sjetve na dalje redali su se nepovoljni vremenski uvjeti. "Imali smo hladne noći, zato se i odrazilo na visinu kukuruza, ostao je dosta nizak i eto, onda kasnije nismo dobili kišu u cvatnji. Eto, sve se poredalo kako ne treba", kaže Nikolozo.

IAKO SMO PRVI U EUROPI /

Ratar Ivan svake godine obnavlja strojeve, a na EU fondove baš i ne može računati: 'Ljudi nemaju toliko novaca'

Razmišljaju kako pokriti gubitke

Ove godine u Hrvatskoj je kukuruzom zasijano nešto više od 270 tisuća hektara. "Prema sadašnjim nekim pokazateljima očekuje se proizvodnja malo manje od dva milijuna tona zrna kukuruza", ističe Igor Mikulić, viši stručni suradnik HGK – Županijska komora Osijek.

Kukuruz će s polja zbog vremenskih uvjeta biti obran ranije nego inače. "Berba će sigurno biti uranjena, ovisno sada o grupi dozrijevanja, ali sigurno će biti uranjena nego u normalnim godinama", kaže Hrvoje Filipović.

Ratari u Posavini izlaz iz ovakvih situacija vide u sustavima navodnjavanja. "Imamo Savu pod nosom, imaju pumpe, mogu nam pustiti vode u kanal, ali evo to nije u cilju, to se bilo pričalo prije sedam do osam godina da će se napraviti, ali sve je ostalo tu, na priči samo", govori Ivan Nikolozo. Ovako će, tvrde, s manjim prinosima i otkupnom cijenom od 160 do 170 eura po toni kukuruza ove godine razmišljati kako pokriti gubitke.