Srbija umiješana u hakerski napad na Hrvatsku? Neslužbeno: Istražuje se povezanost s BIA-om

Hrvatski istražitelji provjeravaju je li 33-godišnji državljanin Srbije, koji je uhićen zbog neovlaštenog upada u informatičke sustave više hrvatskih državnih institucija i tvrtki, djelovao uz potporu druge države.

RTL Danas neslužbeno doznaje da se istražuje moguća povezanost sa srbijanskom Sigurnosno-obavještajnom agencijom (BIA).

Na moguće šire razmjere istrage ovoga je tjedna u RTL-u Danas upozorio i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.

"Imamo sada jedan veliki predmet. Nije bio naročito perspektivan, kako mi to zovemo, u kojem je ugrožena nacionalna sigurnost. Radimo vrlo intenzivno i ne znamo što nam sutra nosi", rekao je.

Na dodatno pitanje može li otkriti više, odgovorio je tek da je riječ o "visoko sofisticiranim kaznenim djelima".

REAKCIJA NAKON INCIDENTA /

AZOP pokrenuo nadzor nad CARNET-om zbog curenja podataka! 'Roditelji, pripazite na ovo'

Istražuje se moguća umiješanost BIA-e

Dva izvora bliska istrazi potvrdila su RTL-u da istražitelji raspolažu indicijama kako bi hakerski napad mogao biti državno sponzoriran. Provjerava se moguća umiješanost Srbije i njezine sigurnosno-obavještajne agencije BIA-e.

Stručnjak za kibernetičku sigurnost smatra da bi, ako se to potvrdi, slučaj imao poseban značaj.

"Kada bi se to dokazalo, zapravo bismo prvi put imali slučaj da je Hrvatska bila meta državno sponzoriranog napada druge države", kaže stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić.

Nije riječ o skupini INF

Dva izvora potvrdila su RTL-u i da osumnjičeni nije povezan sa srbijanskom hakerskom skupinom INF, koja je nedavno hakirala internetske stranice hrvatskog Ministarstva rada te pritom ostavljala političke poruke.

Stručnjaci pritom razlikuju dvije vrste napadača.

Neformalne, nedržavne hakerske skupine uglavnom djeluju radi financijske koristi, stjecanja reputacije ili političkog aktivizma, odnosno takozvanog haktivizma.

S druge strane, skupine ili pojedinci koje financira država imaju jasno definirane zadatke i djeluju u interesu države koja ih financira. Često se predstavljaju kao neovisne ili nedržavne skupine kako bi stvarni nalogodavac mogao negirati odgovornost.

DOBRO PRIPAZITE /

Muškarac ostao bez 86.000 eura: Policija objavila kakvu je grešku napravio

'Vrlo je teško dokazati da iza napada stoji država'

Dokazivanje povezanosti hakera s državnim strukturama jedan je od najvećih izazova u ovakvim istragama.

"To je dosta teško dokazati. Ta bi osoba trebala surađivati, a ako surađuje, vrlo će brzo biti jasno je li to tako ili nije", kaže stručnjak za informacijsku sigurnost Bruno Pavić.

Delić ističe da istražitelji u ovakvim slučajevima slažu velik broj različitih dokaza.

"Mi imamo razgovor s osobom, imamo njegove podatke, računalo i mobitel. Postoje određeni dokazi. Osoba je možda negdje s nekim razgovarala, radila neka druga djela. Sve je to jedan kolač koji treba složiti", kaže Delić.

Zašto države financiraju hakerske napade?

Državno sponzorirani hakerski napadi najčešće imaju obavještajne ili geopolitičke ciljeve.

"Mogu doći do strateških informacija neke države. Hrvatska je članica Europske unije i NATO saveza, imamo strateški važne informacije, a može se doći i do podataka koji mogu poslužiti za destabilizaciju te utjecaj na politiku i izborne procese", upozorava Delić.

RTL je upit poslao Srpskom veleposlanstvu u Zagrebu i Ministarstvu vanjskih poslova Srbije s pitanjem je li osumnjičeni zatražio konzularnu pomoć, no odgovor do objave priloga nije stigao.

U međuvremenu je 33-godišnjaku određen istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, mogućeg utjecaja na tijek postupka te opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

Pavić upozorava da se državno organizirani kibernetički napadi u pravilu ne oslanjaju na jednog pojedinca.

"Jako je teško povezati jednog hakera i državnu službu. Većinom, kada se organiziraju takvi napadi, mora se angažirati skupina hakera, a ne samo jedan", kaže. 

SLUŽBE ODMAH REAGIRALE /

Hakeri napali Ministarstvo zdravstva: Objavljeni detalji incidenta

Slični slučajevi iznimno su rijetki

Jedan od rijetkih sigurnosno osjetljivih slučajeva dogodio se krajem srpnja 2025. godine, kada su uhićeni hrvatski vojni pilot i njegova partnerica, državljanka Srbije s Kosova.

Tužiteljstvo ih sumnjiči da je pilot odavao povjerljive informacije koje je njegova partnerica prosljeđivala Srpskoj listi, političkoj stranci sa sjevera Kosova.

Postupak je i dalje u tijeku, a zbog osjetljivosti predmeta odvija se bez javnosti.