Što mislite, koliko je jednoj prosječnoj arapaimi potrebno da smaže golemu hrenovku? Odgovor na to pitanje će vam dati snimka koja je prije nekoliko sati postala viralna na Redditu, a mi možemo samo naglasiti da je prava sreća što ta vrste ribe ne napada ljude.

Doduše, može zadati vrlo ozbiljne ozljede pa čak i uzrokovati smrt kada iskače iz vode, međutim čovjek se pored nje ipak smije kupati bez neke velike brige da će ga napasti.

Ako dosad niste čuli za arapaime, dopustite da vam kažemo nekoliko riječi o tim fascinantnim ribama kojima ne mogu ništa čak ni pirane!

U srcu Amazonske prašume, u mutnim i kisikom siromašnim vodama, obitava jedno od najfascinantnijih stvorenja na planetu – arapaima.

Poznata i kao pirarucu ili paiche, ta golema riba nije samo jedna od najvećih slatkovodnih riba na svijetu, već je i živi fosil čije su jedinstvene prilagodbe omogućile preživljavanje milijunima godina. 

Njezina sposobnost disanja atmosferskog zraka, oklopne ljuske otporne na napade pirana i ključna uloga u lokalnim ekosustavima čine je nevjerojatnim stvorenjem.

Posjeduje primitivna pluća

Najistaknutija karakteristika arapaime njezina je ovisnost o atmosferskom zraku. Za razliku od većine riba, koje kisik crpe isključivo putem škrga, arapaima je obvezni udisač zraka. 

Njezin plivaći mjehur evoluirao je u primitivna pluća – organ bogat krvnim žilama i sastavljen od tkiva nalik plućnom, koji joj omogućuje izravno uzimanje kisika iz zraka. Zbog toga mora izranjati na površinu svakih 5 do 20 minuta, ispuštajući karakterističan zvuk gutanja zraka.

Ova prilagodba daje joj golemu prednost u staništima poput mrtvaja i poplavljenih šuma, gdje razina otopljenog kisika u vodi može pasti na gotovo nulu, posebno tijekom sušne sezone. 

Dok druge ribe postaju letargične i ranjive, arapaima ostaje aktivni grabežljivac na vrhu hranidbenog lanca. Njene škrge, iako i dalje funkcionalne, prvenstveno služe za izlučivanje ugljičnog dioksida i regulaciju iona, a ne za primarno disanje.

Oklop protiv pirana i vješt lovac

Amazonske vode dom su i zloglasnih pirana, no arapaima je razvila gotovo savršenu obranu.

Njene ljuske pravo su čudo bioinženjeringa. Sastoje se od dva sloja: vanjski sloj je tvrdo mineraliziran i otporan na probijanje, dok je unutarnji sloj sastavljen od fleksibilnih kolagenskih vlakana posloženih u slojeve, slično šperploči.

Ta struktura omogućuje ljuskama da se savijaju bez pucanja, raspršujući silu ugriza pirane i čineći njezin oklop gotovo neprobojnim.

Prehrana i lov

Kao vrhunski grabežljivac, arapaima se hrani ribom, rakovima, pa čak i malim kopnenim životinjama i pticama koje se nađu preblizu vode. Karakteristika reda kojem pripada je koštani jezik prekriven sitnim zubima, kojim, u kombinaciji s nepcem, drobi svoj plijen. Ova anatomska osobitost omogućuje joj da se hrani čak i oklopljenim somovima, koji su nedostupni mnogim drugim predatorima.

Smatra se delikatesom

Arapaima je stoljećima ključan izvor hrane za lokalno stanovništvo. Njezino meso, koje je gotovo bez kostiju, smatra se delikatesom i često se naziva "bakalarom Amazone". Jedna riba može dati i do 70 kg mesa, koje se često soli i suši kako bi se sačuvalo. Osim mesa, koriste se i drugi dijelovi: koštani jezik služi kao alat za struganje sušene guarane, a ljuske kao turpije za nokte. U novije vrijeme, njezina se koža koristi za izradu luksuznih modnih dodataka poput torbi i cipela.