Kako stižu visoke temperature, potrebno je na vrijeme pripremiti i rashladiti tijelo. Mnogi tada posežu za rashlađujućim voćem i svježim napitkom, a nerijetko se dogodi da se zbog prevelike vrućine izgubi apetit. Masna i kalorična hrana nekim ljudima teško "pada" na želudac, piše Mondo.rs.
Gastroenterolog prof. dr. Vojislav Perišić prilikom gostovanja na Kurir TV-u savjetovao je kako se zdravo hraniti tijekom ljeta. On je istaknuo leću, grah, soju i tofu kao izvrsne ljetne zamjene za meso.
"Tko voli jesti tofu, iako nije ukusan, on je vrlo koristan. Bjelančevine mogu zamijeniti životinjske bjelančevine. Riba je manje masna, brže se probavlja i jako je korisna. Ako ne unosimo lipide, sagorijevamo naše mišiće. Meso daje kvalitetne kalorije, ali ne smijemo pogriješiti da jedemo previše mesa ili previše ugljikohidrata…", istaknuo je dr. Perišić te dodao da kemikalije koje se dodaju mesu simuliraju okuse, pogotovo u mesnim prerađevinama.
"Ako meso stoji dva dana, gubi organoleptička svojstva, onda se dodaju razne arome. Ima još jedna stvar. I probiotike treba uzimati svakodnevno kao dodatke prehrani da bismo povećali bakterije koje imaju antimikrobno djelovanje. Najviše probiotika nalazi se u kupusu. U njemu se, već kad nikne, nalazi velika količina laktobacila i onda on djeluje probiotički na našu floru", rekao je dr. Perišić te je pojasnio zašto je dobro jesti voće i povrće.
Sladoled i fruktoza podižu raspoloženje
"Svježe voće i povrće zbog probiotičkih bakterija dobro je za fizičko i mentalno zdravlje te zdravlje crijeva…"
Dr. Perišić je podsjetio da se voće i povrće mora temeljito oprati.
"Voće i povrće stavite u cjedilo te pustite vodu da teče 15 minuta. Tako ga operete. Treba jesti što više svježeg. Dobre su salate od povrća i voćne. Od sokova, na primjer, u nekim voćnim sokovima postoje i polioli (šećerni alkoholi), koji nastaju fermentacijom i to obično u kupovnom sokovima, oni imaju previše tih kemikalija. Samo svježe cijeđeno voće", istaknuo je, a onda se osvrnuo na sladolede.
"Imate odličnih visokokvalitetnih sladoleda. Sladoled i fruktoza podižu raspoloženje na kraju obroka, uz kavu to je doping za naš mozak. Super! Jedan veliki sladoled dnevno svakako je dobar."
POGLEDAJTE VIDEO: Najviše košta u Dubrovniku, a onda u Krku, Zadru i Splitu. Direkt u potrazi za najskupljom kuglicom sladoleda u Zagrebu. Košta 2,80 eura
