Štitnjača je izuzetno važna žlijezda u ljudskom tijelu jer regulira mnoge njegove ključne funkcije putem hormona koje proizvodi. Ona, pored ostalog, utječe na metabolizam, rad srca, krvni tlak, hormonalnu ravnotežu, emocionalno stanje te zdravlje kože i kose. Problemi sa štitnjačom mogu značajno utjecati na zdravlje i kvalitetu života.
Gdje se nalazi štitnjača?
Prof. dr. sc. Miro Bakula, dr. med., specijalist interne medicine, endokrinologije i dijabetologije, Voditelj Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KB-a Sveti Duh i dr. Kristijan Lipovac za Net.hr objasnili su koja zdravstvena stanja nastaju kod poremećaja rada štitnjače te kako ih prepoznati.
"Štitnjača je endokrina žlijezda koja se nalazi sprijeda na vratu odmah ispod grkljana, a ispred dušnika. Leptirastog je oblika i teži tridesetak grama. Proizvodi dva hormona, tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji su od vitalnog značaja za regulaciju tjelesnog metabolizma", rekao je dr. Bakula.
Usporen rad štitnjače - hipotireoza
Najčešći oblici bolesti štitnjače su hipotireoza i hipertireoza. Hipotireoza je stanje u kojem je smanjena proizvodnja njenih hormona.
"Uzroci hipotireoze su brojni, može biti i prolazna zbog upale štitnjače, zatim uzrokovana nekim lijekovima, trajna nakon operacije štitnjače, može se javiti i zbog poremećaja u radu hipofize ili hipotalamusa, a daleko najčešći uzrok je autoimuna bolest štitnjače", objasnio je dr. Bakula.
Simptomi hipotireoze su:
- Umor i slabost,
- Oslabljeno pamćenje,
- Nepodnošenje napora i hladnoće,
- Opstipacija (potpuni izostanak spontanog pražnjenja crijeva),
- Nenamjerno dobivanje na tjelesnoj masi,
- Suha koža i kosa.
Štitnjača i apneja
"Neka istraživanja pokazuju da su osobe s hipotireozom sklonije razvoju apneje u snu koja je čest uzrok hrkanja. Teška hipotireoza može oslabiti respiratorne mišiće, što pridonosi poteškoćama s disanjem te posljedničnoj apneji u snu i hrkanju. Apneja u snu i hipotireoza nerijetko se pojave zajedno, a u tom slučaju povezani su na način da jedno stanje pogoršava drugo", istaknuo je dr. Bakula.
Hashimotov sindrom
Hashimotova bolest, odnosno tireoiditis, je kronična autoimuna bolest štitnjače koja se znatno češće javlja u žena.
"Zasada nema jasnog uzroka bolesti. Međutim neki od rizičnih faktora za razvoj ove bolesti su genetika, stres, ženski spol, trudnoća, prekomjeran unos joda i radioaktivno zračenje. U početnim fazama bolesnice s Hashimoto tiroiditisom su najčešće asimptomatske, no s vremenom se obično jave simptomi hipotireoze", rekao je dr. Bakula.
Pojačan rad štitnjače - hipertireoza
Hipertireoza označava pojačanu funkciju štitnjače s posljedičnom prekomjernom proizvodnjom hormona.
"Najčešće se javlja u sklopu autoimune bolesti koja se naziva Gravesova bolest, a neki od drugih uzroka su upala štitnjače, promjene u vidu čvorova u štitnjači i povećane štitnjače - guše, ali i zbog prekomjernog uzimanja joda, te kao nuspojava primjene nekih lijekova", objasnio je dr. Bakula.
Simptomi hipertireoze su:
- Anksioznost,
- Nepodnošenje vrućine,
- Gubitak tjelesne mase bez obzira na apetit,
- Tremor,
- Osjećaj ubrzanog rada srca,
- Crijevne tegobe u vidu ubrzane peristaltike i proljeva.
Gušavost - posljedica povećanja štitnjače
"Guša je abnormalni rast štitnjače. Najčešće nastaje zbog manjka joda, a drugi uzroci su multinodozna bolest i autoimune bolesti štitnjače. Većina bolesnika s gušom nema simptoma osim povećanja same žlijezde koje je u manjoj ili većoj mjeri vidljivo na vratu. Ukoliko je guša uzrokovana Hashimotovom, odnosno Gravesovom bolešću, javljaju se simptomi hipotireoze odnosno hipertireoze", rekao je dr. Bakula.
Akutna upala štitnjače
Akutna upala štitnjače, odnosno akutni tireoiditis, je vrlo rijetko stanje i posljedica je bakterijske infekcije štitnjače.
"Nastaje zbog ulaza bakterija i stvaranja upalnog odgovora u štitnjači. Simptomi su naglo nastala bol u području vrata koja je osjetljiva na dodir i može biti praćena povišenom tjelesnom temperaturom i ostalim klasičnim simptomima infekcije. Češće stanje je subakutni tireoiditis. Smatra se da nastaje zbog infekcije virusom ili nakon preboljele virusne infekcije, a simptomi su slični kao i kod akutne upale štitnjače", otkrio je dr. Bakula.
Tumori štitnjače
Tumori štitnjače su abnormalne izrasline u toj žlijezdi, a na njihov razvoj utječu razni etiološki čimbenici. Slično kao i u mnogim drugim tumorima ostalih organa, uključuju genetske čimbenike, mutaciju različitih gena, debljinu, dob i izloženost zračenju.
"Primarni tumori štitnjače mogu biti dobroćudni (benigni) i zloćudni (maligni). Maligne tumore nazivamo još i rak štitnjače. Za razliku od dobroćudnih, zloćudni tumori štitnjače predstavljaju dijagnostički i terapijski izazov, najčešće se javljaju u mlađoj populaciji, između 20. i 60. godine života, i u velikom broju slučajeva su povezani s genskim promjenama te pokazuju nasljednu komponentu. Najčešći maligni tumor štitnjače je papilarni karcinom (80 posto) s najboljom prognozom, zatim slijede folikularni (15 posto), medularni (tri do pet posto) te anaplastični karcinom (jedan do dva posto) koji ima najgoru prognozu. Klinička slika u velikoj mjeri ovisi o tipu tumora", objasnio je dr. Bakula.
"Osim anaplastičnog karcinoma, ostali oblici raka štitnjače mogu dugo vremena biti bez simptoma, otkriti se kao slučajan nalaz pri ultrazvučnom pregledu štitnjače ili se prezentirati kao spororastući, bezbolni, nepomični čvor unutar štitnjače. Rijetko kada je tumor takve veličine da izaziva pritisak na okolne strukture. Nekada se nađe i tumorsko povećanje limfnih čvorova vrata", dodao je.
Kašalj i štitnjača
"Kašalj je rijetko simptom bolesti štitnjače. Međutim, kašalj koji traje mjesecima, a ne može se objasniti na drugi način, može biti simptom karcinoma štitnjače, a posebno ako je praćen i palpabilnim čvorom na vratu na mjestu štitnjače ili nekim drugim simptomom poput promuklosti ili otežanim gutanje", pojasnio je dr. Bakula.
Štitnjača i urtikarija
Urtikarija, koja je u narodu poznata i kao koprivnjača, je kožna reakcija koja se manifestira crvenim, uzdignutim osipom koji svrbi te može biti različite veličine i oblika. Urtikarija može trajati od nekoliko sati do nekoliko tjedana, ovisno o uzroku.
"Urtikarija je često simptom autoimune bolesti, a kako se autoimune bolesti učestalo javljaju zajedno, mnogi bolesnici imaju istovremeno urtikariju i autoimunu bolest štitnjače. Takva urtikarija je obično teža za liječenje neovisno o razini hormona štitnjače u bolesnika", kazao je dr. Bakula.
"Nadomjesna terapija hormonima štitnjače potrebna je isključivo kod hipotireotičnih bolesnika s autoimunom bolesti štitnjače i urtikarijom. S druge strane, u eutireotičnih bolesnika nadoknada hormona štitnjače neće dovesti do kliničkog poboljšanja urtikarije, a može prouzročiti iatrogenu tireotoksikozu", istaknuo je.
Štitnjača i celijakija
Celijakija je autoimuna bolest kod koje tijelo ne podnosi gluten, prirodni protein koji se nalazi u pšenici, brašnu, raži, ječmu, piru i zobi. Kada osobe s celijakijom konzumiraju gluten, njihov imunosni sustav napada tanko crijevo te uzrokuje oštećenje crijevnih resica koje su ključne za apsorpciju hranjivih tvari.
"Slično kao i kod urtikarije, autoimune bolesti se učestalo javljaju zajedno, tako da je autoimuna bolest štitnjače rizični faktor za razvoj celijakije i obrnuto", otkrio je dr. Bakula.
Štitnjača i promjene na koži
Kod bolesti štitnjače na koži se mogu pojaviti razne promjene kože.
Neke od tih promjena su:
- Suhoća kože,
- Pojačano znojenje,
- Svrbež,
- Diskoloracija kože u vidu žute kože na pojedinim mjestima ili pojačane pigmentacije.
"Također se mogu javiti i razne otekline po koži uz suhoću, a može se javiti i vitiligo te alopecija", rekao je dr. Bakula.
Stres i štitnjača
Dugotrajni ili kronični stres može imati ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje te, pored ostalog, može dovesti i do promjena na štitnjači.
"Stres, osobito dugotrajna izloženost stresnim situacijama, može dovesti do strukturalnih promjena na štitnjači kao i aktivacije autoimune bolesti štitnjače te posljedično do značajnih hormonalnih disbalansa odnosno do hipertireoze ili hipotireoze", objasnio je dr. Bakula.
Štitnjača prehrana
Na pitanje "Koja je pravilna prehrana za zdravlje štitnjače?", dr. Bakula je odgovorio: "Nema neke posebne prehrane za zdravlje štitnjače, odnosno nema jasnih dokaza da neka dijeta utječe na zdravlje štitnjače. Može se preporučiti dobro uravnotežena prehrana, npr. često spominjana mediteranska dijeta. S druge strane nije potrebno uzimati suplemente osim ako je dokazan manjak vitamina ili mikronutrijenata".
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Neurologinja o moždanom udaru kod žena: 'Dvije su vrste, a vrijeme reakcije je ključno'
