Imunosni sustav pomoću raznih obrambenih mehanizama štiti naše tijelo od različitih prijetnji, poput patogenih mikroorganizama, toksina, stanica tumora i dr., koje mogu ugroziti zdravlje. No, on se isto tako može okrenuti protiv nas i u tom slučaju dolazi do autoimunih bolesti. Kako ih prepoznati te zašto one nastaju, za Net.hr pojasnila je prof. dr. sc. prim. Ljubica Matijević – Mašić, dr. med. spec. int. med, klinički imunolog i reumatolog iz Poliklinike A.B.R.
Što su autoimune bolesti
"Autoimune bolesti su bolesti uzrokovane autoimunim reakcijom, tj. neželjenim odgovorom imunosnog sustava, koji predstavlja skup imunokompetentnih stanica (T i B limfocita i imunoloških organa - timus, Peyerove ploče, limfatično tkivo) čija je elementarna zadaća zaštita tkiva i organa od 'vanjskih uljeza', primjerice bakterija, virusa itd. Ukoliko dođe do 'greške' u odgovoru imunosnog sustava, imunokompetentne stanice ne razlikuju vlastito od tuđeg i reagiraju na vlastito tkivo kao prema 'uljezu'. Najčešće dolazi do stvaranja protutijela, makar postoji i drugačiji oblik reakcije na organ ili više organa, pa govorimo o monoorganskoj ili sistemskoj reakciji, u kojoj je zahvaćeno više ili svi organi, gdje se razvija upalni proces, a konačni rezultat autoimune reakcije je propast ili smrt stanice i trajno oštećenje specifičnog organa", rekla je dr. Matijević – Mašić.
Autoimune bolesti su učestalije u ženskoj populaciji, oko 80 posto, ali ih ima i u muškoj, no znatno su manje učestale. Danas je poznato preko 40 bolesti koje su vjerojatno ili sigurno autoimune podloge i predstavljaju oko pet do sedam posto stanovništva u svjetskoj populaciji.
"Etiologija autoimunih bolesti još nije u potpunosti jasna. Smatra se da postoji genetska predispozicija te trigger (okidač) faktori koji stimuliraju imunosni sustav na sintezu specifičnih protutijela koja, potom, u kontaktu sa specifičnim antigenom, tj. stanicom organa, dovode do neželjene imunološke reakcije koja rezultira cijelim nizom specifičnih produkata (citokina) uništenjem stanice ili organa koji je napadnut", pojasnila je dr. Matijević – Mašić.
Prof. dr. sc. prim. Ljubica Matijević – Mašić, dr. med. spec. int. med, klinički imunolog i reumatolog
Najčešće autoimune bolesti su:
- Multipla skleroza (MS),
- Chronova bolest,
- Diabetes melitus (DM),
- Reumatoidni artritis (RA),
- Psorijaza,
- Mb Hashimoto (autoimuna bolest štitnjače),
- Sistemni eritematozni lupus (SLE),
- Sjögrenov sindrom (bolest suhih očiju i usne šupljine),
- Raynaudov sindrom,
- Sklerodermija,
- Sistemska skleroza.
Autoimune bolesti simptomi
Svaka autoimuna bolest ima svoje specifične simptome, ali postoje i oni koji se pojavljuju kod skoro svih tih bolesti.
Najčešći simptomi autoimunih bolesti su:
- Umor koji je trajan, bez prethodnih većih fizičkih opterećenja,
- Febrilitet tijekom cijelog dana, oscilirajućih vrijednosti,
- Upalni procesi koji se očituju kao crvenilo i otekline najčešće na zglobovima, koji su topli na palpaciju,
- Bol u zglobovima uz navedene promjene karaktera upalnog procesa, ukočenost i smanjena elastičnost, najizraženije u RA,
- Bol u mišićima, slabost i malaksalost.
- Probavne tegobe,
- Promjene specifične, ovisno o "napadnutom" organu, organima i tkivima.
Jesu li autoimune bolesti nasljedne
Dr. Matijević – Mašić pojasnila je kakvu ulogu ima nasljedni faktor kod autoimunih bolesti.
"Nastanak autoimunih bolesti uključuje niz faktora u kojima dominira genetska predispozicija s izraženom imunopatologijom. Karakteristike genetske predispozicije su HLA sustav (humani leukocitni antigen), koji ima značajnu ulogu u imunološkom sustavu kod diferencijacije vlastitog i stranog. Određeni HLA tipovi su usko povezani sa specifičnim autoimunim bolestima", kazala je.
Okidač za autoimune bolesti
Postoje različiti okidači za autoimune bolesti. Najučestaliji su virusne ili bakterijske infekcije i/ili molekularna mimikrija, kada imunološki sustav "napada" zdravo tkivo zbog sličnosti s infektivnim agensom. Također, stresogeni faktori pospješuju ili potiču neželjenu autoimunu reakciju, i niz drugih.
"Jedan od dominantnih okidača je svakako stres", istaknula je dr. Matijević – Mašić te je objasnila kakav utjecaj on ima na nastanak autoimune bolesti.
Autoimune bolesti izazvane stresom
"Stres može imati direktan utjecaj na nastanak autoimune bolesti ili utjecati na egzacerbaciju bolesti s pogoršanjem kliničkih simptoma. Poznajemo akutni i kronični stres. Stres stimulira oslobađanje niza hormona, primjerice, kortizola, adrenalina i noradrenalina te može djelovati tako da suprimira imunološki sustav u smislu zaštite vlastitog tkiva", rekla je stručnjakinja.
"U kliničkoj praksi svjedočila sam pojačanom nastanku ili egzacerbaciji od ranije znanih autoimunih bolesti, primjerice nakon ratnih zbivanja, elementarnih nepogoda, poput potresa, obiteljskih tragedija, poput smrt bliskog člana obitelji ili razvoda, promjene radnog mjesta, stresogenih situacija na radnom mjestu itd.", otkrila je dr. Matijević – Mašić.
Epstein - Barr virus i autoimune bolesti
Na pitanje mogu li autoimune bolesti biti izazvane Epstein - Barr virusom, odgovorila je: "Da, mogu, dapače. Epstein - Barr virus infekcija je epidemiološki vezana uz nastanak nekih autoimunih bolesti posebice reumatoidnog artritisa, sistemskog eritematoznog lupusa, Sjögrenovog sindroma, multiple skleroze i dr.".
"EBV infekcija može stimulirati neželjenu imunološku reakciju u različitoj životnoj dobi, od djetinjstva, adolescencije do srednje i starije životne dobi. EBV kroz respiratorni infekt oštećuje epitel gornjeg respiratornog trakta i uzrokuje kronični infekt te stimulira B i T limfatične stanice koje mogu promijeniti imunološki odgovor u neželjeni, tj. u autoimunu reakciju i posljedično, bolest", objasnila je dr. Matijević – Mašić.
Rijetke autoimune bolesti
Rijetke autoimune bolesti su poremećaji kod kojih imunosni sustav greškom napada vlastite stanice, tkiva ili organe te obično zahvaćaju mali broj ljudi. "U rijetkim autoimunim bolestima je otežana i komplicirana dijagnostika i predmet su istraživanja znanstvenika i kliničara", kazala je dr. Matijević – Mašić.
Rijetke autoimune bolesti:
- Goodpasture sindrom (zahvaća bubrege i pluća),
- Stiff-Person sindrom (SPS) gdje dominira slabost mišića,
- APS (autoimuni poliendokrini sindrom s poremećajima endokrinog sustava) u koje spada Mb Adisson s oštećenjima nadbubrežne žlijezde te hipotireoidizmom (oštećenje i smanjena funkcija štitnjače),
- Polychondritis gdje je dominantna upala hrskavica (uho, nos, zglobovi i respiratorni trakt),
- Dermatomyositis koji se manifestira eritemom kože uz slabost muskulature,
- IgG3 vezana bolest s upalom i posljedičnom fibrozom različitih organa, primjerice gušterače, pluća, žlijezda slinovnica i dr.
Autoimune bolesti smrtnost
Dr. Matijević – Mašić je naglasila da su prepoznavanje ranih simptoma autoimunih bolesti te pravovremena i adekvatna terapija vrlo važni kako bi se spriječile razne komplikacije i moguće neželjene teže posljedice.
"Za preživljavanje autoimunih bolesti ključni su prepoznavanje ranih simptoma bolesti, rana dijagnostika i adekvatno liječenje. Neželjeni ishod neliječenih autoimunih bolesti je smrt stanice, pa tako i tkiva te organa, tj. zatajenje vitalnih organa: kardiovaskularne komplikacije, respiratorne komplikacije, učestale infekcije, zatajenje bubrega, lokomotorne disfunkcije, zatajenje mišića itd.", rekla je dr. Matijević – Mašić.
"Prepoznavanje ranih simptoma autoimunih bolesti, odgovarajuća dijagnostika i procjena aktivnosti imunološkog sustava te, svakako, i adekvatna te pravovremena terapija su preduvjet za prevenciju i liječenje neželjenih težih posljedica. Imunosupresivna terapija dobro isplanirana i pravovremeno indicirana je temeljni preduvjet uspješnog liječenja. Potrebno je sustavno praćenje od strane specifično educiranih liječnika, specijalista internista uže specijalnosti iz kliničke imunologije i reumatologije koji mogu primijeniti sofisticiranu imunosupresivnu terapiju u suzbijanju neželjenih posljedica autoimune reakcije", istaknula je liječnica.
POGLEDAJTE VIDEO: Ako nešto Hrvati vole, onda je to meso: Liječnik upozorio na zdravstvene rizike