Slezena je mekan, spužvasti organ koji se nalazi na gornjem dijelu lijeve strane trbuha. Iako je okružena probavnim organima nema veze s probavom, ali ima važnu ulogu u hematopoetskom i imunološkom sustavu.
Što je splenomegalija?
''Splenomegalija je stručni naziv za povećanu slezenu. Slezena je organ koji se nalazi ispod lijevog rebrenog luka. Ona je dio krvotvornog sustava i važna je u imunološkim procesima. U zdrave odrasle osobe dimenzije su joj 12 x 7 x 2 cm i teži oko 120 grama. Prilikom fizikalnog pregleda ona se ne može palpirati. U onih osoba u kojih se palpira, treba razjasniti uzrok povećanja slezene'', objašnjava za Net.hr prof. dr. sc. Ana Planinc-Peraica, dr. med. prim., specijalistica interne medicine, te subspecijalistica hematologije.
Kako liječnica kaže, ''treba prije svega metodama oslikavanja, tzv. nativnom snimkom abdomena, metodom ultrazvučne pretrage (UZV), kompjuteriziranom tomografijom (CT) ili nuklearnom magnetskom rezonancom (MR) dokazati da je to što se palpira doista slezena. Naime, pod lijevim rebrenim lukom mogu se palpirati ciste i tumori okolnih organa (pseudocista gušterače, karcinom želuca ili povećani lijevi bubreg).''
Najvažnije je ustanoviti veličinu slezene. ''Veličina slezene mjeri se u centimetrima od sredine rebrenog luka do najdonje točke palpabilne slezene. Točnije dimenzije slezene dobiju se mjerenjem prilikom UZV pregleda ili CT-om. NMR-om se otkrivaju ciste, apscesi ili infarkti u slezeni. Funkcije slezene su mnogobrojne. U njoj se pohranjuju imunološke stanice leukociti i limfociti, sekvestriraju se i uklanjaju iz krvotoka stari i oštećeni eritrociti i u fetalnom razdoblju u njoj se odvija hematopoeza'', dodaje prof. dr. sc. Planinc-Peraica.
Simptomi povećane slezene
''Većinom osobe ni ne znaju da imaju povećanu slezenu jer su simptomi rijetki. Povećana slezena u pravilu ne izaziva tegobe, pa se stoga ona ponekad otkrije slučajno u pacijenta prilikom sistematskog pregleda, ultrazvučnog pregleda abdomena i sl'', navodi liječnica.
Slezena može biti blago, umjereno ili jako povećana. ''Blago ili umjereno uvećana slezena obično ne izaziva smetnje. Čak i jako povećana slezena (masivna splenomegalija) ne mora izazivati tegobe. Oni koji ih imaju tuže se na osjećaj nelagode, punoće u gornjem dijelu trbuha lijevo, pritisak ili osjećaj rane sitosti i nemogućnost spavanja na boku. Kod infarkta u slezeni može se javiti bol poput pleuritisa u gornjem lijevom kvadrantu sa širenjem u lijevo rame'', dodaje.
Jedan od problema koji se događa je problem s apetitom, tj. osjećaj rane sitosti. ''On se javlja zbog pritiska uvećane slezene na želudac. To znači da bolesnici imaju tek, ali ubrzo nakon što počnu jesti osjećaju se sitima. U takvih bolesnika javlja se gubitak na tjelesnoj masi. To se može pogoršavati i konačno nastane stanje gubitka masnog tkiva i mišićne mase što se naziva kaheksija. Osim toga pacijent može imati simptome bolesti u sklopu koje se javila i splenomegalija. Tako npr. pacijent može imati povišenu tjelesnu temperaturu, grlobolju i povećane limfne čvorove u tijeku infekciozne mononukleoze gdje je povećana i slezena, ali ti simptomi su simptomi infektivne bolesti, a ne povećane slezene'', kaže liječnica iz Specijalne bolnice Sv. Katarina.
''Povećanje slezene kod infektivnih uzroka može dovesti do osjećaja nelagode, nadutosti ili čak boli pod lijevim rebrenim lukom. To nastaje zbog rastezanja vezivne čahure u kojoj se nalazi slezena koja se relativno brzo povećava. S druge stane kod hematoloških malignih bolesti u kliničkoj slici dominantni su fizikalni nalazi poput bljedila, hematoma, sklonosti infekcijama i laboratorijski nalazi np. prisutnost anemije, leukocitoze, trombocitopenije. Oni upućuju na hematološku bolest. Razdor, poznat i kao ruptura slezene nastaje rijetko. Spontana ruptura nastaje kod splenomegalije više uzroka, a traumatska ruptura djelovanjem tupe sile u prometnoj nesreći, sportu ili padu s visine'', objašnjava liječnica.
Uzroci povećane slezene
''Brojni su uzroci povećanja slezene. Ono nastaje kod infekcija, parazitarnih bolesti, bolesti jetre poput ciroze jetre, bolesti krvotvornog sustava, te kod tromboze lijenalne vene'', kaže prof. dr. sc. Planinc-Peraica.
''Slezena je dio krvotvornog sustava. Kod nekih krvnih bolesti povećana je i slezena. Tako je slezena povećana kod:
- kronične hemolize
- akutne ili kronične leukemije
- mijeloproliferativnih neoplazmi u prvom redu kod osteomijeloskleroze
- limfoma, ne-Hodgkinovog limfoma i Hodgkinove bolesti.''
''Neki drugi češći uzroci splenomegalije su:
- virusne infekcije, kao mononukleoza
- parazitoze kao što je toksoplazmoza
- bakterijske infekcije, poput endokarditisa (infekcija srčanih zalistaka)
- tumori.''
''Drugi uzroci splenomegalije:
- upalne bolesti (sarkoidoza, lupus, reumatoidni artritis)
- trauma (ozljede nastale u kontaktnim sportovima)
- metastatski karcinom sa širenjem u slezenu
- cista
- veliki apsces
- metaboličke bolesti (Gaucherova bolest, amiloidoza)
- tromboza lijenalne vene
- zatajenje srca
- portalna hipertenzija.''
Prof. dr. sc. Ana Planinc-Peraica, dr. med. prim., specijalistica interne medicine, te subspecijalistica hematologije
Prehrana kod problema s povećanom slezenom
Prehrana je vrlo često izrazito bitna kod brojnih bolesti. Tako je i u slučaju povećane slezene. ''Ako pacijent boluje od kronične bolesti jetre, ciroze jetre preporučuje se hepatoprotektivna dijeta i zabrana konzumiranja alkoholnih pića. Bolesniku s jako povećanom slezenom i simptomima rane sitosti preporučuje se jesti više puta na dan male obroke. Takvim bolesnicima se preporučuje i enteralna prehrana, visoko kalorična hrana s mineralima i vitaminima kojima se će nadoknaditi kalorijski nedovoljan unos'', ističe liječnica, te dodaje kako se ''pacijenti sa splenomegalijom ne bi trebali baviti kontaktnim sportovima nego samo individualnim.''
Liječenje splenomegalije
''Važno je otkriti uzrok povećanja slezene. Liječi se osnovna bolest u sklopu koje se pojavila splenomegalija. Ponekad je indicirano učiniti splenektomiju tj. odstraniti slezenu. To se može klasičnom operacijom ili laparoskopski'', kaže liječnica za Net.hr.
Prof. dr. sc. Planinc-Peraica ima još nekoliko savjeta za pacijente s ovim problemom. ''Povećana slezena ponekad uzrokuje tegobe zbog kojih je indicirana splenektomija što znači da se operativno ili laparoskopski organ uklanja. Ponekad u saobraćajnoj nesreći dođe do napuknuća slezene zbog udarca prsnog koša u volan. Tada se pacijenta podvrgne hitnoj operaciji u kojoj se odstrani slezena. Pacijenti u kojih je operativno odstranjena slezena žive normalnim životom. Ipak kod njih je sklonost infekcijama nešto veća nego kod drugih ljudi. Veća je učestalost infekcija tzv. inkapsuliranim bakterijama, pa se preporučuje da se pacijenti cijepe protiv pneumokoka pneumonije, hemofilusa influence i meningokoka. Cijepljenje treba obaviti dva do tri tjedna prije splenektomije, a ako je operacija bila hitna, bolesnika se cijepi nakon nje.''
I za kraj je važno napomenuti kako se ''pacijenta upozori da kod infekcije s povišenom tjelesnom temperaturom sam započne uzimati antibiotsku terapiju ne čekajući nalaze mikrobioloških pretraga. Pacijent od liječnika obiteljske medicine nabavi antibiotik širokog spektra kojeg ima u kućnoj apoteci za slučaj infekcije i nemogućnosti brzog dolaska liječniku'', zaključuje subspecijalistica hematologije.
POGLEDAJTE VIDEO Jeste li čuli za riječ Brain rot? 'Osjećam se da sam spržio mozak'
