Liječnica prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić, dr. med., spec. neurologije, subspec. neuroimunologije iz Poliklinike Aviva u studiju Net.hr-a govorila je o Danu crvenih haljina, javnozdravstvenoj kampanji koja se održava svake godine, prvog petka u veljači, te o moždanom udaru kod žena, njegovim specifičnim simptomima i načinima prevencije.
''U posljednjih godina pokazalo se da medicina zapravo raspoznaje razliku u pojedinim stanjima ne samo povezano s tjelesnom dobi, već i spolom. Tako da moždani udar u žena ima neke svoje osobitosti. Cijela je priča počela iz SAD-a kada su tamošnji kardiolozi 2004. godine pokrenuli kampanju pod nazivom 'Go Red for Stroke' kako bi osvijestili javnost. Kasnije je to preuzela i Svjetska kardiološkog federacija, da bi 2019. Hrvatsko neurološko društvo preuzelo tu kampanju i darovalo joj logo u obliku žene s crvenom haljinom kako bi pokušalo potaknuti što više aktivnosti u društvu koje bi pomogle ženama da što ranije osvijeste čimbenike rizika za moždani udar, te da osvijeste potrebu da hitno reagiraju u slučaju da se neki od simptoma pojavi'', objasnila je neurologinja Jurašić.
Dvije vrste moždanog udara
Cilj je kampanje između ostalog i da se ženama koje prežive moždani udar omogući što kvalitetnija rehabilitacija.
''Moždani udar je prekid krvotoka u određeni dio mozga koji mora trajati najmanje četiri do pet minuta kako bi došlo do gubitka neutralnog tkiva i u tom slučaju stvaraju se oštećenja koja ovise o tome koji dio mozga je zahvaćen. Ima dvije osnovne vrste. Puno češći je onaj kad dolazi do začepljenja krvnih žila, a drugi je kada dolazi do pucanja žila. Učestalost je ipak najveća u postmenopauzi. Menopauza je jedno razdoblje u ženskom životu kada stvarno padne razina estrogena, pojavljuje se taj estrogen 3 koji tada dominira, ali koji nema više proaktivnu ulogu na kardiovaskularni sustav. I tada je doista, na žalost, moždani udar češći. On je pak u to vrijeme ovisan o komoditetima i drugim medicinskim stanjima koje žene tada mogu imati, poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povećanih masnoća, pretilosti ili poremećaja srčanog ritma'', napominje neurologinja te dodaje kako bi svaka žena o svim potencijalnim rizicima trebala razgovarati sa svojim liječnikom ili ginekologom.
Simptomi moždanog udara kod žena
Reagirati treba na vrijeme, jer je ono ključno. Danas postoje terapije koje mogu značajno promijeniti tijek bolesti. Stoga je najvažnije reagirati što je prije moguće. ''Vrijeme je mozak. Svaka minuta koju nismo spasili moždano tkivo odumire oko dva milijuna neurona. To je doista impozantna brojka i mi trebamo čim se prvi simptomi pojave zapravo požuriti u bolnicu.''
Problem nastaje jer žene znaju imati specifične simptome, pomalo različite od muškaraca, pa je za pravodobnu reakciju bitno znati kako ih prepoznati. ''Zapravo žene imaju i atipične simptome. Uz tipične simptome kod žena se često dogodi da se pola strane lica objesi, npr. usni kut, a nekada i očni. Može se dogoditi da kao prvi znak moždanog udara bude izrazito jaka glavobolja ili da je žena pospana i ne može se probuditi iako to nije svojstveno za nju. U tom danu može se dogoditi da ima smetnje vida koje su malo manje tipične, u smislu da ima duplu sliku ili mutan, nejasan vid. Zatim se može dogoditi da se pojavi štucavica koju ne može zaustaviti ili osjećaj smetenosti. Na kraju se može pojaviti i mučnina koja završi povraćanjem.''
Prevencija moždanog udara
Prevencija je nužna, a osim genetike i obiteljskih predispozicija za razvoj moždanog udara postoje stvari u svakodnevnom životu na koje možemo utjecati i smanjiti opasnost za organizam. ''To je zapravo relativno jednostavno. Kao prvo, moramo paziti na primjerenu hidraciju. Recimo, litra i pol do dvije litre tekućine u danu, što ovisi i o tjelesnoj masi žene. Drugo što bismo mogli napraviti je ustati i prošetati se. Znamo da je važno kretati se barem 30 minuta u danu i to je, pretpostavljam, nešto što većina nas ipak može učiniti. Uz to bi trebalo dva puta u tjednu provesti vježbe snage i još dodatno dva puta neke vježbe istezanja i tada bismo zapravo zaokružili taj tjelesni dio. Treća stvar na koju bi bilo poželjno pripaziti je ono što jedemo i koliko jedemo, jer je bitan faktor i tjelesna masa. Indeks tjelesne mase koji je preko 30 ukazuje na pretilost i sam je po sebi već čimbenik rizika za nastanak moždanog udara'', kaže liječnica i napominje kako je važno paziti na krvni tlak, te unos šećera i soli.
''Moramo paziti na svoje životne navike. Pušenje nam svakako nije prijatelj u ovoj priči. Što se tiče konzumacije alkohola, možda bi nas trebalo upoznati s primjerenom količinom. Kod žena je to jedna čaša alkoholnih pića, a kod muškaraca može i dvije'', zaključuje neurologinja i napominje kako bismo trebali obavljati sistematske preglede barem jednom na godinu, posebno nakon 45. godine, te biti upoznati s obiteljskom anamnezom, posebno ako je ranije bilo moždanih udara unutar obitelji. Dodaje kako bez obzira na genetiku možemo smanjiti šanse od nastanka udara reguliranjem svog ponašanja i životnim navikama. ''Kumulativno gledano, mi zapravo možemo puno toga puno toga učiniti za svoje zdravlje. Po nekim statistikama koje su dosta ohrabrujuće kažu da se čak 80 posto moždanih udara može spriječiti našim ponašanjem, a to je zaista visok postotak.''
Neurologinja za kraj navodi i pet ključnih savjeta koji nam mogu pomoći da bolje i kvalitetnije vodimo računa o sebi i svom zdravlju, te da smanjimo izglede od nastanka moždanog udara. Što to možemo napraviti odmah sada. ''Ja bih prvo rekla, ustati i prošetati se. Zatim bih rekla, popiti dovoljno tekućine, onda bih rekla paziti na svoju prehranu da ne bude preobilna i da ne bude puna zasićenih ili transmasnoća, nego da bude obojena nezasićenim masnoćama. Zatim bih rekla da pazimo na čimbenike rizika znači da idemo redovito na sistematski pregled gdje ćemo takve čimbenike možda izdvojiti. Ako ne svakako sami možemo povremeno provjeriti krvni tlak ili ponekad napraviti test glukometrom iz kapljice krvi. Zadnje bismo rekli razgovarati unutar obitelji. Je li bilo moždanih udara? Da smo svjesni da možda spadamo u skupinu onih koji su pod većim rizikom. Dobro ispitati svoju obitelj, što je bilo s članovima obitelji i kako su živjeli svoj život te kakve su eventualno imali zdravstvene rizike.''
U društvu je, ne samo kada je u pitanju liječnička struka, potrebno neprestano raditi na podizanju svijesti od opasnosti kako bismo uspješno i na vrijeme reagirali i zaštitili što više žena. ''Možemo reći da je općenito moždanih udara, unutar posljednje dvije do tri godine, bilo više od 5.000. Od toga je 60 posto žena. Bitno je da zapamtimo taj podatak i da ne banaliziramo tu činjenicu, da ne pripisujemo to samo dobi, nego da poduzmemo mjere da nam život bude dug i kvalitetan.''
O tome koliko i kako trebamo hodati, kako se nositi s kontrolom unosa soli i šećera, gdje su tu zamke na koje možemo paziti, kako se nositi sa stresom i koji su tipični simptomi pogledajte u podcastu.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Savjeti stručnjaka za nekretnine: 'Ovo provjerite kako ne biste kasnije imali glavobolju'
