Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
ČUDESNI ORGAN /

Nutricionistica za Net.hr o očuvanju zdravlja mozga: 'Ovo su tri ključne stvari'

Kako bi mozak ostao zdrav, prehrana ima veliku ulogu. 'Ona izravno utječe na strukturu i funkciju mozga'

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Mozak, čudesni organ izvanrednih funkcija, od kojih su mnoge još uvijek tajanstvene. Naše misli, uvjerenja, sjećanja, emocije, ponašanja, kontrola kretanja, osjeta, sposobnost komunikacije i još mnogo toga ovisi o tom organu. On je poput kontrolnog centra organizma, pomoću njega učimo, komuniciramo, razvijamo se, maštamo.

Ljudski mozak još je uvijek moćniji od najmoćnijeg računala na svijetu, a njegovo besprijekorno funkcioniranje nužno je za život. No ujedno je i osjetljiv organ, podložan bolestima i osjetljiv na stres i umor.

''U današnjem ubrzanom načinu života, zdravlje mozga postaje sve važniji aspekt cjelokupnog zdravlja. Mozak, kao najvažniji organ za upravljanje našim tijelom i umom, zahtijeva pažljivu njegu i podršku. Ključnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija i prevenciji bolesti igraju prehrana, stil života i tjelesna aktivnost'', kaže za Net.hr nutricionistica dr. sc. Dora Babić Cikoš.

Kako bi mozak ostao zdrav prehrana ima veliku ulogu. ''Ona izravno utječe na strukturu i funkciju mozga. Neadekvatan unos nutrijenata može uzrokovati oksidativni stres, upalne procese i smanjenu funkcionalnost moždanih stanica, što povećava rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. S druge strane, uravnotežena prehrana bogata esencijalnim hranjivim tvarima, antioksidansima i zdravim mastima može štititi mozak od štetnih utjecaja, poticati neuroplastičnost te usporiti starenje mozga'', napominje Babić Cikoš.

Svi ponekad imamo problema s kognitivnim funkcijama, pa zaboravljamo i slično, no zapravo je važno istaknuti kako i na to možemo utjecati odabirom hrane. ''To može značajno utjecati na koncentraciju, pamćenje i mentalnu jasnoću. Primjerice, hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, oraha i chia sjemenki, ključna je za izgradnju i regeneraciju moždanih stanica. Antioksidansi iz borovnica, špinata i zelenog čaja mogu pomoći u borbi protiv slobodnih radikala, čime se smanjuje oksidativni stres. Također, namirnice poput avokada, maslinovog ulja i orašastih plodova mogu poboljšati cirkulaciju, što omogućuje bolju opskrbu mozga kisikom i hranjivim tvarima'', dodaje nutricionistica, te objašnjava kako su neuroni povezani s adekvatnom prehranom.

''Neuroni, osnovne stanice mozga, oslanjaju se na stalni dotok energije i hranjivih tvari. Glukoza, koja dolazi iz složenih ugljikohidrata, glavni je izvor energije za mozak. Proteini osiguravaju aminokiseline koje su potrebne za proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, ključnih za raspoloženje i motivaciju. Magnezij, vitamini B kompleksa i cink sudjeluju u sintezi i funkciji neurotransmitera, čime direktno utječu na kognitivne procese i emocionalno zdravlje.''

Ova nutricionistica ističe kako se pravilna prehrana za zdravlje mozga temelji na mediteranskom tipu prehrane, koji uključuje:

Svježe voće i povrće – bogati antioksidansima i vlaknima.

Cjelovite žitarice – održavaju normalnu razinu glukoze u krvi.

Ribu i plodove mora – bogati omega-3 masnim kiselinama.

Maslinovo ulje – polifenoli maslinovog ulja doprinose zaštiti lipida u krvi od oksidativnog stresa

Fermentirane namirnice poput jogurta i kiselog kupusa – mogu podržati crijeva, što je usko povezano s mozgom putem osi crijevo-mozak.

Osim toga ''povremeni post ili praksa smanjenja unosa kalorija također može poboljšati neuroplastičnost i potaknuti proizvodnju BDNF-a (neurotrofnog faktora mozga), proteina koji podržava rast i regeneraciju neurona.''

S druge strane postoji i hrana koja može negativno utjecati na zdravlje mozga. ''Neke namirnice mogu štetno djelovati na mozak. Na primjer, pretjeran unos šećera i zasićenih masti povezan je s upalnim procesima i smanjenom neuroplastičnošću. Prerađena hrana, bogata trans-mastima, aditivima i konzervansima, može oštetiti krvno-moždanu barijeru, dok prekomjeran unos alkohola smanjuje volumen mozga i narušava neurotransmitersku ravnotežu'', kaže Babić Cikoš.

Želimo li zdrav mozak i dobre kognitivne funkcije o nekim stvarima, poput prehrane i stila života moramo voditi računa. Osim toga ''redovita tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju i proizvodnju BDNF-a, dok kvalitetan san omogućuje regeneraciju mozga i uklanjanje toksina. Aktivnosti poput čitanja, učenja novih vještina i meditacije jačaju neuronske veze i smanjuju rizik od kognitivnog propadanja.''

Mozak je, kako smo već naveli moćan, ali i krhki organ, a nutricionistica upozorava kako ''zdravlje mozga uvelike ovisi o našim svakodnevnim izborima. Uravnotežena prehrana, aktivan stil života i izbjegavanje štetnih navika mogu ne samo poboljšati kognitivne funkcije, već i dugoročno zaštititi mozak od bolesti. Ulaganje u zdravlje mozga nije samo ulaganje u našu budućnost, već i u kvalitetu svakodnevnog života.''

POGLEDAJTE VIDEO Ekološke jabuke postale hit među školarcima: 'Pojeo sam ih 10'

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike