Mozak, čudesni organ izvanrednih funkcija, od kojih su mnoge još uvijek tajanstvene. Naše misli, uvjerenja, sjećanja, emocije, ponašanja, kontrola kretanja, osjeta, sposobnost komunikacije i još mnogo toga ovisi o tom organu. On je poput kontrolnog centra organizma, pomoću njega učimo, komuniciramo, razvijamo se, maštamo.
Ljudski mozak još je uvijek moćniji od najmoćnijeg računala na svijetu, a njegovo besprijekorno funkcioniranje nužno je za život. No ujedno je i osjetljiv organ, podložan bolestima i osjetljiv na stres i umor.
''U današnjem ubrzanom načinu života, zdravlje mozga postaje sve važniji aspekt cjelokupnog zdravlja. Mozak, kao najvažniji organ za upravljanje našim tijelom i umom, zahtijeva pažljivu njegu i podršku. Ključnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija i prevenciji bolesti igraju prehrana, stil života i tjelesna aktivnost'', kaže za Net.hr nutricionistica dr. sc. Dora Babić Cikoš.
Kako bi mozak ostao zdrav prehrana ima veliku ulogu. ''Ona izravno utječe na strukturu i funkciju mozga. Neadekvatan unos nutrijenata može uzrokovati oksidativni stres, upalne procese i smanjenu funkcionalnost moždanih stanica, što povećava rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. S druge strane, uravnotežena prehrana bogata esencijalnim hranjivim tvarima, antioksidansima i zdravim mastima može štititi mozak od štetnih utjecaja, poticati neuroplastičnost te usporiti starenje mozga'', napominje Babić Cikoš.
Svi ponekad imamo problema s kognitivnim funkcijama, pa zaboravljamo i slično, no zapravo je važno istaknuti kako i na to možemo utjecati odabirom hrane. ''To može značajno utjecati na koncentraciju, pamćenje i mentalnu jasnoću. Primjerice, hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, oraha i chia sjemenki, ključna je za izgradnju i regeneraciju moždanih stanica. Antioksidansi iz borovnica, špinata i zelenog čaja mogu pomoći u borbi protiv slobodnih radikala, čime se smanjuje oksidativni stres. Također, namirnice poput avokada, maslinovog ulja i orašastih plodova mogu poboljšati cirkulaciju, što omogućuje bolju opskrbu mozga kisikom i hranjivim tvarima'', dodaje nutricionistica, te objašnjava kako su neuroni povezani s adekvatnom prehranom.
''Neuroni, osnovne stanice mozga, oslanjaju se na stalni dotok energije i hranjivih tvari. Glukoza, koja dolazi iz složenih ugljikohidrata, glavni je izvor energije za mozak. Proteini osiguravaju aminokiseline koje su potrebne za proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, ključnih za raspoloženje i motivaciju. Magnezij, vitamini B kompleksa i cink sudjeluju u sintezi i funkciji neurotransmitera, čime direktno utječu na kognitivne procese i emocionalno zdravlje.''
Ova nutricionistica ističe kako se pravilna prehrana za zdravlje mozga temelji na mediteranskom tipu prehrane, koji uključuje:
- Svježe voće i povrće – bogati antioksidansima i vlaknima.
- Cjelovite žitarice – održavaju normalnu razinu glukoze u krvi.
- Ribu i plodove mora – bogati omega-3 masnim kiselinama.
- Maslinovo ulje – polifenoli maslinovog ulja doprinose zaštiti lipida u krvi od oksidativnog stresa
- Fermentirane namirnice poput jogurta i kiselog kupusa – mogu podržati crijeva, što je usko povezano s mozgom putem osi crijevo-mozak.
Osim toga ''povremeni post ili praksa smanjenja unosa kalorija također može poboljšati neuroplastičnost i potaknuti proizvodnju BDNF-a (neurotrofnog faktora mozga), proteina koji podržava rast i regeneraciju neurona.''
S druge strane postoji i hrana koja može negativno utjecati na zdravlje mozga. ''Neke namirnice mogu štetno djelovati na mozak. Na primjer, pretjeran unos šećera i zasićenih masti povezan je s upalnim procesima i smanjenom neuroplastičnošću. Prerađena hrana, bogata trans-mastima, aditivima i konzervansima, može oštetiti krvno-moždanu barijeru, dok prekomjeran unos alkohola smanjuje volumen mozga i narušava neurotransmitersku ravnotežu'', kaže Babić Cikoš.
Želimo li zdrav mozak i dobre kognitivne funkcije o nekim stvarima, poput prehrane i stila života moramo voditi računa. Osim toga ''redovita tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju i proizvodnju BDNF-a, dok kvalitetan san omogućuje regeneraciju mozga i uklanjanje toksina. Aktivnosti poput čitanja, učenja novih vještina i meditacije jačaju neuronske veze i smanjuju rizik od kognitivnog propadanja.''
Mozak je, kako smo već naveli moćan, ali i krhki organ, a nutricionistica upozorava kako ''zdravlje mozga uvelike ovisi o našim svakodnevnim izborima. Uravnotežena prehrana, aktivan stil života i izbjegavanje štetnih navika mogu ne samo poboljšati kognitivne funkcije, već i dugoročno zaštititi mozak od bolesti. Ulaganje u zdravlje mozga nije samo ulaganje u našu budućnost, već i u kvalitetu svakodnevnog života.''
POGLEDAJTE VIDEO Ekološke jabuke postale hit među školarcima: 'Pojeo sam ih 10'
