Povremeni post je način prehrane koji se temelji na izmjeni razdoblja gladovanja i hranjenja. Umjesto da se fokusira na to što jedete, kod ovog režima prehrane važno je kada jedete.
U posljednje je vrijeme povremeni post postao jako popularan način prehrane za regulaciju tjelesne težine, a mnogi za njega tvrde da je vrlo zdrav za organizam. No, stručnjaci upozoravaju kako takva dijeta može biti rizična te da ima određene nuspojave, posebice za neke skupine ljudi. Magistra nutricionizma i znanosti o hrani Vanessa Ivana Peričić za Net.hr otkrila je je li post čudesan lijek ili opasan trend.
"Post, u ovom slučaju, odnosi se na povremeni post, na društvenim se mrežama često promovira kao čudesan lijek. Njegovi zagovornici smatraju da je on superioran način gubitka tjelesne mase uz brojne prednosti za ljudsko zdravlje. Kada kažemo opasan trend, mislimo na moguće rizike i nuspojave primjene povremenog posta. Postoji više vrsta povremenog posta, a najčešći je 16/8. Metoda u kojem se izmjenjuju period posta (16 sati) i period hranjenja (8 sati)", kaže Peričić.
Za povremeni post, ističe nutricionistica, još uvijek ne možemo tvrditi da je dugoročno bolji izbor od drugih metoda regulacije tjelesne težine.
"Trenutačna znanstvena istraživanja navode da povremeni post može doprinijeti gubitku kilograma, poboljšati sastav tijela, doprinijeti kardiovaskularnom zdravlju smanjivanjem kolesterola, triglicerida i krvnog tlaka te povećati inzulinsku osjetljivost. Ove se prednosti uočavaju i kod drugih metoda kalorijske restrikcije", rekla je.
Kome se ne preporučuje povremeni post
"Na temelju toga, još uvijek ne možemo tvrditi da je dugoročno povremeni post bolji izbor od drugih metoda. Kroz druge se oblike kalorijske restrikcije također može postići energetski deficit (energetski unos je manji od energetske potrošnje) zbog kojeg mršavimo. Uz to, povremeni post često nije dovoljno isplaniran te je popraćen osjećajem gladi, zbog čega je teško održiv. Dugoročni učinci na metabolizam i zdravlje još uvijek se istražuju jer nisu svi rezultati na ljudima jasni", istaknula je.
Peričić je objasnila da povremeni post nije preporučljiv za svakoga, no da može biti učinkovit put za mršavljenje, ako nije rigorozan.
"Post se ne preporučuje osobama s poviješću poremećaja u prehrani, osobama s dijabetesom (posebice s tipom 1), trudnicama, dojiljama, profesionalnim sportašima, starijim osobama i sl. Međutim, ako osobi koja ne spada u spomenute skupine ovakav režim prehrane nije opterećujući, osjeća se bolje, zadovoljnije i postiže prehrambene ciljeve, onda povremeni post za nju može biti dobar način mršavljenja. S druge strane, ako je post vrlo rigorozan, utječe negativno na raspoloženje osobe i ograničava unos svih potrebnih nutrijenta, onda možda i nije najbolji izbor", kazala je.
Mnogi ljudi vjeruju da će dulje živjeti ako povremeno gladuju kroz autofagiju, no nutricionistica napominje kako se taj proces događa svakodnevno kao dio normalne tjelesne homeostaze.
"Važno je naglasiti da zagovornici povremenog posta često ne razmatraju sva njegova ograničenja i pretpostavljaju da će metoda donijeti 'magične' rezultate. Naime, vjeruju da post utječe na dugovječnost i usporava starenje kroz autofagiju, proces u kojem tijelo razgrađuje oštećene stanice i reciklira njihove dijelove za stvaranje novih. Iako post može podići razinu autofagije, ona se neovisno o postu događa svakodnevno kao dio normalne tjelesne homeostaze", rekla je.
Žene trebaju biti posebno oprezne kod povremenog posta
"Dakle, povremeni post može biti učinkovit put za mršavljenje, ali nije nužno bolji i učinkovitiji od drugih metoda, poput smanjenja kalorijskog unosa. Također, ono što je učinkovito za jednu osobu ne mora biti za drugu te je važno svakome individualno pristupiti. U proces promjene prehrambenih navika iznimno je važno uključiti nutricionista, ali i druge zdravstvene djelatnike", opomenula je.
Peričić je objasnila i koje se opasnosti skrivaju iza primjene povremenog posta u svrhu mršavljenja te kakav je njegov utjecaj na zdravlje općenito.
"Ako se post prakticira dugoročno i bez nadzora stručne osobe može dovesti do gubitka mišićne mase, nedostataka nutrijenata, dehidracije, hipoglikemije, osobito kod dijabetičara, ali i do hormonskih poremećaja, posebno kod žena. Zbog toga žene trebaju biti posebno oprezne pri primjeni povremenog posta. Većina istraživanja o povremenom postu provedena je među životinjama. Zbog različite fiziologije njih i ljudi ne možemo reći da nalazišta tih istraživanja vrijede i za nas. Npr. istraživanja na životinjama jasno pokazuju da povremeni post ima utjecaj na dugovječnost, dok istraživanja na ljudima još uvijek ne pokazuju jasne rezultate", zaključuje, te dodaje kako je najbolji put za život sa zdravom prehranom onaj koji osobi ne komplicira i otežava život, već olakšava i doprinosi zdravlju, osobnoj sreći i blagostanju.
"Naglasila bih da je prije promjene prehrambenih i životnih navika vrlo važno razmisliti o motivaciji iza tih promjena, odnosno upitati se zašto nešto radimo. Također, treba raditi na svakom aspektu svoj života, fizičkoj aktivnosti, spavanju i emocionalnom zdravlju, ne samo na prehrani. Dobar pristup fokusira se na dugoročne i temeljite promjene, a ne na kratkoročne", savjetuje nutricionistica.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Sve više krađa u trgovinama: 'U cijenu proizvoda uračunavamo i krađu'
