Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti koji se obilježava 14. studenog Ela Kolak, mag. nutricionizma za Net.hr objasnila je glavne smjernice za prehranu osoba koje boluju od dijabetesa.
''Savjeti o pravilnoj prehrani za osobe sa šećernom bolešću tipa 1 i 2 razvijali su se tijekom vremena i postali fleksibilniji, a samim time i više usmjereni na bolesnika. Ciljevi prehrane za ovu specifičnu populaciju mogu se sažeti u nekoliko ključnih točaka:
- Usvajanje pravilnih prehrambenih navika, naglašavajući raznolikost hranjivih namirnica u odgovarajućim porcijama kako bi se poboljšalo opće zdravlje te ostvarila ili održala adekvatna tjelesna masa.
- Postizanje individualnih ciljeva glikemije, krvnog tlaka i lipidnih vrijednosti.
- Odgoda ili sprječavanje komplikacija šećerne bolesti''.
''Važno je naglasiti da ne postoji jedinstveni prehrambeni obrazac ili plan prehrane koji odgovara svim osobama sa šećernom bolešću. Američka udruga za dijabetes (engl. American Diabetes Association, ADA) ne daje specifične preporuke za količine ugljikohidrata, bjelančevina ili masti jer ono što odgovara jednoj osobi možda neće odgovarati drugoj. Na primjer, dvije osobe koje jedu istu namirnicu mogu imati različite reakcije u pogledu razine glukoze u krvi, a ti odgovori mogu biti uzrokovani različitim faktorima, uključujući genetiku, ali i mikrobiom'', navodi ova nutricionistica ambulante za kliničku prehranu iz Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Split.
No dodaje kako ''ipak postoji nekoliko preporučenih prehrambenih obrazaca koji mogu pomoći u kontroli glikemije, među kojima su DASH dijeta (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension), mediteranska prehrana i biljna prehrana dok "dijabetički tanjur" predstavlja najjednostavniji način za kreiranje pravilnih obroka s obzirom na to da zaobilazi računanje, mjerenje, vaganje i brojenje namirnica te pojedinih makronutrijenata''.
Prehrana za dijabetičare
Kolak pojašnjava kako koristiti dijabetički tanjur:
- Polovicu tanjura napunite neškrobnim povrćem poput špinata, cvjetače ili rajčice.
- Jednu četvrtinu tanjura ispunite nemasnim izvorima proteina, poput mesa peradi (piletina ili puretina), nemasnog crvenog mesa ili ribe (tuna, losos, oslić, škarpina, pastrva).
- Posljednju četvrtinu tanjura napunite ugljikohidratima, poput smeđe riže, ječma, kvinoje ili škrobnog povrća poput graška ili batata.
- Dodajte "dobre" masti u malim količinama, poput maslinovog ulja, orašastih plodova ili avokada.
- Uključite komad voća ili porciju mliječnih proizvoda, a za piće odaberite vodu, nezaslađeni čaj ili kavu.
Preporučena prehrana za dijabetes tipa 1 i tipa 2
''Za šećernu bolest tipa 1, ključna prehrambena strategija temelji se na usklađivanju doza inzulina s unosom ugljikohidrata, osiguravanju konstantnog vremena obroka i održavanju uravnotežene prehrane kako bi se spriječila velika oscilacija razine glukoze u krvi'', objašnjava nutricionistica.
''Za šećernu bolest tipa 2, fokus je više na poboljšanju osjetljivosti na inzulin, upravljanju tjelesnom masom i kontroliranom unosu ugljikohidrata, uz naglasak na cjelovite namirnice poput povrća, nemasnih proteina i zdravih masti'' dodaje Kolak koja je i članica Nadzornog odbora Hrvatskog zbora nutricionista.
Koje voće smiju jesti dijabetičari?
Često se u javnosti i na internetskim forumima mogu čuti ili pročitati rasprave o tome smiju li i koje voće konzumirati dijabetičari. ''Konzumirajte voće, ali odaberite cijelo voće umjesto sušenog, iscijeđenog ili dodatno obrađenog voća, poput pirea, džemova i sličnog. Trudite se uključiti raznovrsno povrće u svoje obroke svaki dan, izbjegavajući pržene i jako zasoljene opcije'', savjetuje Kolak.
''Dobri izvori nemasnih životinjskih proteina uključuju: nemasnu perad, manje masne komade teletine ili junetine, ribu, jaja te mliječne proizvode s nižim udjelom masti. Idealni izvori biljnih proteina uključuju mahunarke (grah, slanutak, leću), tofu i tempeh'', dodaje Kolak, te napominje kako su ''orašasti plodovi i sjemenke također dobar izvor biljnih proteina, poput badema, indijskih oraščića, lješnjaka te suncokretovih, bundevinih ili lanenih sjemenki.'' No upozorava na jednu stvar, ''maslaci od orašastih plodova također su izvor biljnih proteina, no obratite pažnju na sadržaj soli i dodanog šećera u njima''.
''Izvori proteina trebali bi biti dopuna povrću, voću i cjelovitim žitaricama u većini obroka, a ne činiti cijeli obrok'', zaključuje nutricionistica za Net.hr.
Kada su u pitanju masti unos bi trebao prvenstveno dolaziti u obliku mononezasićenih i polinezasićenih masti:
- orašasti plodovi i sjemenke
- avokado
- plava riba
- ulja poput maslinovog i bučinog''
Zabranjena hrana za dijabetičare
Pacijenti s oba tipa dijabetesa trebali bi izbjegavati visoko prerađenu hranu, dodavanje šećera i rafiniranih ugljikohidrata. Fokus prehrane trebao bi biti na namirnicama bogatim hranjivim tvarima za bolje opće zdravlje. ''Vaši obroci i užine trebali bi biti bazirani na namirnicama bogatim vlaknima, poput cjelovitih žitarica, povrća, voća i mahunarki. Najčešće korištene cjelovite žitarice uključuju pšenicu, zobene pahuljice, smeđu rižu, ječam i kvinoju. Prilikom kupovine cjelovitih žitarica, provjerite nutritivnu deklaraciju kako biste bili sigurni da je cjelovita žitarica prvi sastojak na popisu te da energija iz šećera čini manje od 10 % ukupnih kalorija'', objašnjava Kolak.
''Ograničite unos zasićenih masti smanjenjem konzumacije prerađene hrane, brze hrane, crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda. Pokušajte zamijeniti crveno meso s mahunarkama, orašastim plodovima, nemasnim mesom peradi i ribom te prednost dajte fermentiranim mliječnim proizvodima s nižim udjelom masti. Umjesto maslaca ili margarina, koristite tekuća biljna ulja bogata polinezasićenim i mononezasićenim mastima za kuhanje i na stolu'', napominje za kraj Kolak i zaključuje kako je ''naglasak na konzumaciji minimalno prerađene hrane, jer procesiranje može smanjiti hranjivu vrijednost namirnica, na primjer, smanjenjem sadržaja prehrambenih vlakana, dok može dodati nepoželjne nutrijente poput zasićenih masti, natrija i dodanih šećera''.
TJEDNI JELOVNIK ZA DIJABETIČARE
Donosimo i primjer tjednog plana prehrane za osobe sa šećernom bolešću, po prijedlogu mag. nutricionizma Ele Kolak:
DAN 1.
- DORUČAK – raženi kruh sa svježim sirom I sjemenkama suncokreta, borovnice
- RUČAK – varivo od teletine, kelja i batata, jabuka
- VEČERA – omlet od špinata I mladog luka u integralnoj tortilji
DAN 2.
- DORUČAK – prekonoćne zobene pahuljice s grčkim jogurtom I chia sjemenkama, kruška
- RUČAK – pureća prsa sa žara, povrtni rižoto, salata od crvenog kupusa, svježe cijeđena limunada
- VEČERA – salata od mozzarelle, rajčice i rikole s tostiranim sjemenkama bundeve
DAN 3.
- DORUČAK – “na brzinu” (graham pecivo s purećom šunkom I probiotikom, kiwi)
- RUČAK – povrtna juha, pečena pastrva s kuhanom blitvom I krumpirom, naranča
- VEČERA – salata od bulgura, feta sira I slanutka
DAN 4.
- DORUČAK – prosena kaša s jabukom, cimetom i maslacem od badema
- RUČAK – varivo od ječma, poriluka i korjenastog povrća, pečena piletina, bobičasto voće
- VEČERA – integralni kruh s namazom od avokada i tvrdo kuhanim jajem, rikola
DAN 5.
- DORUČAK – palenta sa zrnatim sirom i mješavinom sjemenki (bundeva, lan, suncokret)
- RUČAK – gusta juha od tikvica, pileći karabatak s povrćem (tikvice, patlidžan, paprika) u umaku od rajčice, integralna tjestenina, naranča
- VEČERA – gusta juha od tikvica, meksička salata (od graha, tunjevine i kukuruza) s matovilcem i rotkvicama
DAN 6.
- DORUČAK – raženi kruh s ricotta sirom i šljivama, orasi
- RUČAK – varivo od crvene leće i gljiva, banana
- VEČERA – sendvič od mladog kravljeg sira, pesta Genovese i ukiseljene paprike
DAN 7.
- DORUČAK – smoothie od zobenih pahuljica, višanja I kefira, bademi
- RUČAK – bistra teleća juha, kuhana krta teletina, kiseli kupus i restani krumpir, šipak
- VEČERA – integralni kruh s namazom od slanutka, pilećom šunkom i svježim krastavcem
POGLEDAJTE VIDEO: Imamo najveću smrtnost od dijabetesa u Europi: Neki riskiraju ozbiljne komplikacije necijepljenjem
