''Mikrobiom je naziv za skup gena svih mikroorganizama koji čine ekosustav u našem organizmu, mikrobiološke zajednice sastavljene od brojnih bakterija, kvasaca i drugih mikroorganizama jedinstvenih i svojstvenih svakom pojedincu, poznatije pod imenom mikrobiota'', objašnjava za Net.hr nutricionistica Karmen Matković Melki, dipl.ing., univ.mag.pharm. Brojnost crijevne mikrobiote u ljudskom organizmu prelazi stotine trilijuna, te se smatra da se radi o posebnom ''podstanaru'' u našem organizmu koji značajno utječe na naše cjelokupno zdravlje.
Stanje mikrobiote između ostalog ovisi o interakciji dobrih i loših bakterija. ''Probiotici, tzv. dobre bakterije, svoju popularnost stekli su posljednjih desetljeća zahvaljujući brojnim kliničkim istraživanjima koja su dokazala niz povoljnih učinaka na zdravlje. Krovne institucije definiraju ih kao žive mikroorganizme koji, ako se konzumiraju u odgovarajućoj dozi kao dodatak hrani, imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina. Samo ime probiotik (grč. ''pro bios''što znači ''za život'') govori o pozitivnom utjecaju na ravnotežu mikrobiote, koja uslijed okolišnih čimbenika može biti značajno narušena'', kaže Matković Melki.
Ravnoteža unutar mikrobiote
Nutricionistica dodaje kako su ''najpoznatiji probiotici bakterijske kulture iz rodova bakterija mliječnog kiselog vrenja Lactobacillus i Bifidobacterium. Ove dobre bakterije potiču obnovu i ravnotežu naše prirodne mikroflore sprječavajući kolonizaciju (prerastanje) oportunističkih i patogenih bakterija koje su poznatije kao takozvane loše bakterije. Zaštitnim metaboličkim djelovanjem probiotici utječu na smanjenje propusnosti crijeva, osiguravaju bolju apsorpciju i iskoristivost hranjivih tvari, te stvaraju tvari koje obnavljaju stanice crijeva.''
Za zdrav život važno je održavati ravnotežu unutar mikrobiote, a kako bismo to postigli moramo voditi računa o stilu života i prehrani. ''To su osnovni čimbenici koji djeluju na zdravlje mikrobiote. Stoga je od ključne važnosti prehranu pokušati održati raznolikom i uravnoteženom. Jedan od najboljih prehrambenih obrazaca jest mediteranska prehrana koja podrazumijeva izbjegavanje rafiniranih šećera, procesuiranih prehrambenih proizvoda i zasićenih masti te, s druge strane, potiče konzumaciju svježe hrane i cjelovitih žitarica I mahunarki koje sadrže dijetalna vlakna, odnosno prebiotike koji pogoduju razvoju dobrih bakterija. Probavni sustav i crijevna mikrobiota imaju izrazito jak utjecaj na cjelokupno zdravlje organizma stoga je jesno da čuvanjem njihova zdravlja, čuvamo svoje zdravlje.''
Neravnoteža mikrobiote vodi zdravstvenim tegobama
Poznato je kako neravnoteža mikrobiote može izazvati brojne bolesti, sve od bezazlenih do onih najozbiljnijih. ''Možemo reći da neravnoteža mikrobiote vodi ka razvoju zdravstvenih tegoba i da neuravnoteženu mikrobiotu možemo pronaći kod osoba koje boluju od različitih bolesti'', objašnjava Matković Melki, te dodaje kako su ''stres, neadekvatna prehrana, prekomjerna tjelesna masa, starenje, kronične bolesti, infekcije bakterijama i virusima, uzimanje lijekova (posebice antibiotika) vanjski čimbenici koji utječu na tzv. disbiozu odnosno neravnotežu crijevne mikrobiote čime ona gubi prirodnu sposobnost podrške normalnom funkcioniranju probave, imuniteta i neurološkog sustava, našeg zdravlja u cijelosti. Probiotici su se pokazali učinkovitim saveznikom zdravlja probavnog sustava gdje, ovisno o vrsti i soju, pomažu kod probave, smanjenju nadutosti, proljeva i zatvora te prevenciji upalnih bolesti crijeva. Također, njihova je korist potvrđena i u poticanju crijevne imunofunkcije, odnosno podršci normalnom radu imunološkog sustava uslijed antibiotske terapije, u prevenciji respiratornih infekcija, te kod alergija i autoimunih bolesti.''
Za kraj Matković Melki dodaje nekoliko savjeta koje svi možemo primijeniti kod kuće:
- Konzumacija sezonske, cjelovite, raznolike, u prvom redu mediteranske prehrane osnova je zdrave mirkobiote: Prehrana bogata fitonutrijentima, prehrambenim vlaknima i omega 3 masnim kiselinama
- Optimalna hidracija, unos vode i elektrolita doprinosi dobroj probavi time i ravnoteži mikrobiote
- Važni elementi zdrave mikrobiote su i uredan san i adekvatno nošenje sa stresom modernog načina života
- Od velike pomoći je i što manje izlaganje štetnim čimbenicima, od cigareta, alkohola, lijekova i dr.
- Umjerena tjelovježba je također neizostavan faktor za dobru probavu time i za zdravlje mikrobiote
- Za sve one koji žele poboljšati zdravlje svoje mikrobiote preporučuje se: Izbjegavanje industrijski visokoprocesuirane hrane bogate jednostavnim šećerima i zasićenim masnoćama, aditivima i dr. Unos fermentiranih proizvoda; mliječnih fermentiranih proizvoda poput kefira, acidofila, jogurta i dr., fermentiranog povrća, poput kiselog kupusa, kimchija, fermentiranih napitaka poput kombuche i dr. suplementacija probiotičkim kulturama mikroorganizama: danas probiotici imaju važnu ulogu u prevenciji i u podršci liječenju raznih zdravstvenih stanja kao nadopuna prehrani, kroz konzumaciju fermentirane hrane sve do suplementacije, gdje je važno odabrati specifične sojeve i u primjerenoj dozi, naravno prema prepreci stručnjaka i ovisno o tegobama.
POGLEDAJTE VIDEO Je li baš 10 tisuća koraka na dan potrebno za bolje zdravlje? Stručnjaci kažu: Može i manje
