Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava (SŽS) kod koje simptomi variraju od osobe do osobe, pa se zato kolokvijalno često naziva "bolest s tisuću lica". Radi se o ozbiljno i potencijalno opasnoj bolesti zbog njene progresivne prirode, koja može uzrokovati invaliditet zbog nastalih trajnih oštećenja živčanog sustava, ako se na vrijeme ne dijagnosticira i počne tretirati.
Što je multipla skleroza?
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su znanstvenici zabilježili porast oboljelih diljem svijeta. Za MS se kaže da je neizlječiv, a je li to doista tako, koji su simptomi ove bolesti, zašto do nje dolazi te kako izgleda njeno liječenje, za Net.hr objasnila je pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol, Klinike za neurologiju KBC Sestre milosrdnice akademkinja prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, dr. med, spec. neurolog.
"Kod MS-a se upala, demijelinizacija i gubitak aksona događaju već u ranoj fazi bolesti. Tijek bolesti nije uniforman i može ekstremno varirati u različitih pacijenata. Usprkos značajnom napretku, postignutom posljednjih dekada u području patogeneze, dijagnostike i liječenja MS, ova onesposobljavajuća bolest još uvijek predstavlja značajan medicinski, socijalni i ekonomski problem. Naime, iako je od unatrag 25 godina, naročito zadnjih desetak, napravljen snažan terapijski napredak u mogućnosti moduliranja tijeka bolesti, MS ostaje i dalje, najčešći uzrok neurološkog onesposobljenja u mladih ljudi. Stoga je MS i dalje veliki izazov za istraživače, kliničare, same bolesnike, njihove porodice i institucije", istaknula je.
Kada se javlja multipla skleroza?
Dr. Bašić Kes je rekla da se MS najčešće pojavljuje u mladoj odrasloj dobi, između 20 i 40 godina. Ženski spol je dva do tri puta češće pogođen nego muški, a ta razlika je izrazitija u nekim područjima u svijetu. Novije studije pokazuju povećanje stope pojavnosti u mnogim zemljama svijeta. Prema istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj od MS-a boluje oko 8500 osoba.
Multipla skleroza uzrok
Dr. Bašić Kes je otkrila da uzrok multiple skleroze još uvijek nije poznat te da su za nju odgovorni genetska predispozicija i brojni faktori okoliša.
Pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol, Klinike za neurologiju KBC Sestre milosrdnice akademkinja prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, dr. med, spec. neurolog
"Jasno definirani uzrok bolesti je i dalje nepoznanica, a općenito je prihvaćeno da se radi o multifaktorijalnoj etiologiji u kojoj i genetski i faktori sredine igraju određenu ulogu, ali njihovo međusobno djelovanje nije do kraja razjašnjeno. Općenito govoreći, u osobe s genetskom predispozicijom, u kojoj glavnu ulogu igra HLA sustav, brojni faktori okoliša vrlo vjerojatno igraju određenu ulogu hoće li ta osoba razviti MS. Među najučestalijim faktorima okoliša, za koje postoje jaki dokazi udruženosti s obolijevanjem od MS su infekcija Epstein-Barr virusom, pušenje, nizak nivo vitamina D, te povećanje indeksa tjelesne mase tijekom adolescencije", pojasnila je.
Multipla skleroza simptomi
Dr. Bašić Kes je kazala da su simptomi MS-a različiti i nepredvidivi, a ovise o dijelu središnjeg živčanog sustava koji je zahvaćen procesom demijelinizacije. Oni općenito mogu biti: motorni i cerebelarni te dolazi do poremećaja i smetnji osjeta i vida te sfinktera.
Motorni (piramidni) simptomi
Oni nastaju zbog oštećenja kortikospinalnog puta kojim se iz mozga prenose živčani impulsi za voljne pokrete udova. U početku se bolesnik obično tuži na:
- Umor,
- Kontrakture zglobova (ograničenje pokretljivosti zgloba u nekim ili svim smjerovima),
- Nespretno hoda,
- Osjeća slabost u jednom ili više ekstremiteta (spastična parapareza, monopareza, hemipareza),
- Tonus mišića je povišen pa nastaju bolni grčevi u mišićima (spazmi).
Cerebelarni simptomi
Oni nastaju zbog oštećenja malog mozga. Obično je to:
- Vrtoglavica,
- Zanošenje i gubitak ravnoteže (ataksija),
- Gubitak tonusa mišića (mišićna hipotonija),
- Dismetrija (loša odmjerenost ciljanih pokreta što rezultira promašivanjem cilja),
- Disdijadohokineza (nemogućnost izvođenja brzih, antagonističkih pokreta na ekstremitetima),
- Skandirani govor (tipičan eksplozivni način izgovaranja riječi),
- Tremor (drhtanje) koji se pojačava emocijama i približavanjem kretnje cilju (prst-nos, peta-koljeno).
Poremećaji i smetnje osjeta
"Ovi simptomi se rano javljaju. Česte su parestezije (osjećaj mravinjanja, odrvenjelosti, trnjenja) i dizestezije (neugodne bolne senzacije koje nastaju kada primijenimo blagi podražaj, npr. dodir bolesnik osjeti kao bol), hiperpatija (povećana osjetljivost na bolni podražaj) i anestezija. Pri fleksiji glave javljaju se parestezije (poput udara struje) koje se šire duž kralježnice (pozitivan Lhermitteov znak)", istaknula je dr. Bašić Kes.
Smetnje vida
"One nastaju u oko 30 posto bolesnika te su vrlo često i prvi simptom bolesti. Najčešće nastaju zbog upale i demijelinacije uzduž vidnog živca (retrobulbarni neuritis). Obično je jednostran, bolesnik se obično žali na bol u dubini oka ili na čelu, na mutan vid. Javljaju se simptomi moždanog debla dvoslike (diplopije), smetnje gutanja i govora. Često postoji i nistagmus - nevoljni brzi pokreti očnih jabučica", pojasnila je neurologinja.
Poremećaji sfinktera
Oni se javljaju kod trećine bolesnika, a očituju se kao:
- Neodoljiva potreba za mokrenjem (tzv. urgentna inkontinencija),
- Teškoće u početku mokrenja,
- Retencija (potpuna nemogućnost mokrenja),
- Inkontinencija (gubitak kontrole nad mokrenjem tako što se mokraćni mjehur prazni nevoljno i neočekivano).
Emocionalne tegobe
"Česta je pojava emocionalnih tegoba poput depresije, razdražljivosti, iznenadnih promjena raspoloženja i nekontrolirane izmjene smijeha i plača. Dio bolesnika može tijekom vremena dobiti i epileptičke napade", otkrila je dr. Bašić Kes.
Kako se dijagnosticira multipla skleroza?
Postavljanje dijagnoze multiple skleroze nije uvijek jednostavno. Naime, ne postoji jedan test koji bi potvrdio ili isključio dijagnozu te bolesti.
"Stoga je važno od kockica sastaviti mozaik. Liječnici posumnjaju na multiplu sklerozu kod mlađih ljudi koji iznenada razviju zamagljen vid, dvostruki vid ili probleme s kretanjem i abnormalne osjete u različitim dijelovima tijela. Promjenjivi simptomi i obrazac relapsa i remisija podržavaju dijagnozu", rekla je dr. Bašić Kes.
"Važno je pri sumnji na multiplu sklerozu uputiti pacijenta neurologu koji će na temelju anamneze, neurološkog pregleda te dijagnostičkih pretraga koje uključuju magnetsku rezonancu mozga i vratne kralježnice, lumbalnu punkciju te vidne i slušne potencijale, uz dodatne pretrage) postaviti ili isključiti primarnu demijelinizaciju po tipu multiple skleroze. Magnetska rezonancija je najbolji test za otkrivanje multiple skleroze. Obično otkriva područja demijelinizacije u mozgu i leđnoj moždini. Dodatni testovi uključuju lumbalnu punkciju i evocirane potencijale", dodala je.
Lumbalna punkcija
Uzima se uzorak cerebrospinalne tekućine koji se analizira. Sadržaj proteina u tekućini može biti veći od normalnog. Koncentracija antitijela može biti visoka, a specifičan uzorak antitijela (pod nazivom oligoklonske trake) prisutan je u većine osoba s multiplom sklerozom.
Evocirani potencijali
Za ovaj test, senzorni podražaji, kao što su bljeskajuća svjetla, koriste se za aktiviranje određenih područja mozga, a električni odgovori mozga se bilježe. Kod osoba s multiplom sklerozom odgovor mozga na podražaje može biti spor jer nemijelinizirana živčana vlakna ne mogu normalno provoditi živčane impulse. Ovaj test, također, može otkriti blago oštećenje vidnog živca.
Je li multipla skleroza izlječiva?
Postoji širok spektar lijekova koji se koriste u liječenju različitih oblika MS-a, uključujući tablete, potkožne injekcije i infuzije. Izbor terapije ovisi o stadiju bolesti i prezentaciji simptoma.
"Cilj liječenja je sprečavanje budućih oštećenja i razvoja novih lezija i simptoma. Važno je započeti liječenje što je prije moguće nakon postavljanja dijagnoze kako bi se maksimalno sačuvala funkcija mozga i kontrolirali simptomi. Nema lijeka koji može izliječiti već nastalo oštećenje središnjeg živčanog sustava. Stoga su terapije usmjerene na sprječavanje budućih oštećenja i poboljšanje kvalitete života osoba koje boluju od MS-a", pojasnila je dr. Bašić Kes.
Multipla skleroza liječenje
Liječenje multiple skleroze se osobito tijekom posljednjeg desetljeća intenziviralo te obuhvaća liječenje osnovne bolesti imunomodulacijskom terapijom i primjenu simptomske terapije za redukciju popratnih simptoma.
"U liječenju bolesnika teži se postizanju koncepta NEDA ('No Evidence Of Disease Activity') čiji ciljevi su da nema relapsa, nema povećanja onesposobljenosti, nema novih ili aktivnih lezija na MR slikama, nema znakova atrofije mozga. Postizanje cilja NEDA podrazumijeva ranu dijagnozu, ranu primjenu indiciranog lijeka uz mogućnost zamjene terapije učinkovitijim lijekom. U kliničkoj praksi se trenutno provode dva različita terapijska pristupa: eskalacijski i indukcijski. Eskalacijska terapija uključuje rano započinjanje primjene prve linije imunomodulacijske terapije te, ako su lijekovi djelomično učinkoviti ili neučinkoviti, brzi prelazak na drugu liniju liječenja. Indukcijska terapija uključuje ranu upotrebu imunosupresivnih lijekova nakon koje slijedi dugoročna terapija održavanja imunomodulacijskim lijekovima", ispričala je dr. Bašić Kes.
Multipla skleroza posljedice
U bolesnika s multiplom sklerozom tijekom vremena, ako se ne liječe, dolazi do trajnih neuroloških posljedica i takav oblik multiple skleroze naziva se sekundarno progresivna multipla skleroza.
"Manji broj bolesnika, do 15 posto, ima progresivni poremećaj bolesti od početka, koji se naziva primarno progresivni MS (PPMS), u kojem dominiraju smetnje hoda i ravnoteže. Za ovaj klinički oblik MS-a karakterističan je početak u nešto starijoj dobi (iza 40. godine) i nešto češće obolijevaju muškarci nego žene. Ako se ne prepozna dovoljno rano i ako se ne liječi specifičnim lijekom ocrelisumabom bolest će neminovno progredirati prema uznapredovaloj fazi sa značajnim invaliditetom čija je posljedica ograničenje pokretljivosti, vezanost uz krevet, teškoće gutanja kao i mogući razvoj upale pluća i dekubitusa što, nažalost, može skratiti život oboljelih", kazala je dr. Bašić Kes.
Komplikacije vezane uz multiplu sklerozu su:
- Ukočenost mišića ili grčevi i slabost u rukama i nogama,
- Problemi s probavnim traktom,
- Problemi s mjehurom i spolnim funkcijama,
- Mentalne poteškoće koje uključuju: zaboravnost, depresiju i promjene raspoloženja,
- Često bolesnici imaju i kroničnu bol.
Multipla skleroza prehrana
Dr. Bašić Kes je istaknula da bolesnici s multiplom sklerozom moraju voditi računa o svojoj prehrani.
"Smatra se da mediteranski način prehrane i dijete s ograničavanjem kalorija, kao što su ketogena dijeta i intermitentni post, imaju najbolji učinak na simptome multiple skleroze. Od dodataka prehrani postoje dokazi o koristi uzimanja vitamina D, iako su rezultati istraživanja nekonzistentni. Navedene dijete i dodatke prehrani potrebno je provoditi uz standardnu terapiju lijekovima koji modificiraju tijek bolesti (DMT) kao dio holističkog pristupa liječenju MS-a."
POGLEDAJTE VIDEO: Splićani zgroženi, Nepalci ne odustaju i dalje nakon napada vjeruju: '99 posto ljudi je dobro'