Ljudska fascinacija dugovječnošću pa čak i besmrtnošću, postoji oduvijek i odražava se u religiji, književnosti, filmovima, glazbi i svakodnevnim proizvodima. Iako znanost još nije uspjela savladati tehnologije poput kriogenog zamrzavanja, razvoj od 19. stoljeća omogućio je ljudima da žive duže nego u prošlim vremenima.
Međutim, čini se da se u Europi očekivani životni vijek više ne povećava. Prema istraživačima sa Sveučilišta East Anglia, Sveučilišta Washington, Sveučilišta Exeter i britanskog ministarstva zdravstva, od 2011. godine stopa produljenja života stagnira.
"Više ne živimo dulje", kažu stručnjaci nakon analize zdravstvenih podataka Europljana.
Glavni uzroci ove stagnacije su loša prehrana, tjelesna neaktivnost i pretilost, a negativan utjecaj imala je i pandemija covida. U razdoblju od 2011. do 2019. godine, stopa poboljšanja očekivanog životnog vijeka bila je znatno niža nego u prethodnim desetljećima, osim u Norveškoj, pokazuje studija objavljena u medicinskom časopisu The Lancet Public Health.
Zdravstveni napredak 20. stoljeća koji je uključivao bolje liječenje kardiovaskularnih bolesti i raka, doveo je do rasta očekivanog životnog vijeka. No, nakon 2011. godine, pretilost, visok krvni tlak i visoki kolesterol počeli su imati veći utjecaj, ponajviše zbog loših prehrambenih navika.
"Napredak u javnom zdravstvu i medicini u 20. stoljeću doveo je do toga da se očekivani životni vijek u Europi poboljšavao iz godine u godinu. Ali to se više ne događa", rekao je Nick Steel iz UEA-e.
Istraživanje iz rujna prošle godine koje su proveli Institut Max Planck i Sveučilište u Edinburghu, sugerira da su ljudi sada genetski manje otporni nego naši preci, što bi moglo biti povezano s tisućljećima genetskih promjena. Iako suvremeni životni stil i medicinska skrb čine naš svakodnevni život lakšim, znanstvenici smatraju da nas upravo ta činjenica čini ranjivijima na te mutacije.
POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Nemojte čekati da se promjena dogodi sama od sebe - prijavite se u 'Život na vagi'
