Hrvatska psihološka komora objavila je rezultate nacionalnog mjerenja raspoloženja i mentalnog zdravlja provedenog 2024. godine na uzorku od 4.257 ispitanika u Hrvatskoj. Istraživanje, koje obuhvaća razdoblje od 2017. do 2024., pokazuje složenu sliku mentalnog zdravlja u zemlji – većina građana izjavljuje da su zadovoljni svojim životom, ali istovremeno se bore s visokom razinom stresa i emocionalne iscrpljenosti. Za Net.hr Ida Juranić iz Hrvatske psihološke komore objasnila je rezultate istraživanja.

"Iako uzorak nije u potpunosti uravnotežen po spolu, dovoljno je velik da pouzdano odražava glavne trendove u populaciji. Stoga rezultati predstavljaju vjeran prikaz psihološkog stanja građana, iako nisu službeno reprezentativni po statističkim kriterijima državne razine", rekla je.

Unatoč visokom stupnju stresa, više od 80 posto ispitanika izjavilo je da su zadovoljni svojim životom, s prosječnom ocjenom 7,8 od 10. "To je paradoks našeg vremena: zadovoljstvo često dolazi iz zahvalnosti, a iscrpljenost iz preopterećenosti. Možemo biti zahvalni i svjesni vrijednosti života, a istovremeno iscrpljeni od tempa koji svakodnevno održavamo. Ljudi su naučili biti zahvalni, ali ne i stati", objasnila je. Pojam "zadovoljni, ali iscrpljeni" znači da su ljudi prilagodili zahtjevima suvremenog života, ali uz visoku emocionalnu cijenu. "Nalazimo razloge za zahvalnost, ali uz kronični manjak odmora i mentalnog prostora. Na površini funkcioniramo, no ispod površine tinja tiha iscrpljenost koja polako nagriza kvalitetu života", dodala je.

RIJEČ STRUČNJAKINJE /

Psihoterapija između teorije i prakse: Dobar terapeut kontinuirano preispituje svoj rad i uči iz iskustva

Izvori stresa i zašto je spavanje bitno

Kao najčešće izvore stresa navodi nesigurnost na poslu, financijski pritisci i konstantna preopterećenost informacijama. "Kod mnogih je prisutan i osjećaj da "moraju sve stići”, uz sve manju mogućnost stvarnog odmora. Mnogi žive u trajnom stanju napetosti, bez jasne točke oporavka", rekla je Juranić.

Emocionalni aspekti svakodnevice dodatno se očituju kroz probleme sa spavanjem i emocijama. Gotovo 70% građana ima barem povremene poteškoće sa spavanjem. Hrvatska psihološka komora predlaže uvođenje spavanja kao javnozdravstvene teme.

Foto: Rtl Danas

Juranić kaže da je spavanje najpotcjenjeniji oblik mentalne higijene. "Kad bi se o njemu govorilo jednako kao o prehrani ili tjelovježbi, mnogi bi lakše prepoznali da je umor simptom. Uvođenje higijene sna u javnozdravstvene kampanje pomoglo bi ljudima da razumiju da san nije luksuz nego biološka nužnost", rekla je.

'Ljudi su preopterećeni i nemaju s kime razgovarati'

Čak 84 posto ispitanika navodi da se osjeća tužno ili nesretno barem povremeno, a 10 posto često. Juranić napominje da je tuga prirodan odgovor na gubitak, ali i na svijet koji se brzo mijenja. "Živimo u razdoblju u kojem su promjene brze, nesigurnost velika, a podrška sve rjeđa. Ljudi su preopterećeni, izolirani i često nemaju s kim razgovarati o stvarima koje ih muče. Zato tuga više nije samo emocija, nego stanje društva", rekla je. "Kad osoba više ne zna što ju veseli ili ne osjeća smisao to je signal da joj treba novi oblik povezanosti i podrške. Problem nastaje kad tuga postane kronična. To je trenutak kada treba potražiti podršku psihologa."

RIJEČ STRUČNJAKINJE /

Odnos roditelja i djeteta osnova je mentalnog zdravlja: Svaki trenutak ima iscjeljujuću snagu

Psihološka pomoć sve traženija

Kada je riječ o socijalnoj podršci, istraživanje bilježi zabrinjavajući trend: oko trećine građana osjeća da ima podršku samo povremeno ili rijetko. Stručnjaci upozoravaju na porast tzv. ''tihe usamljenosti”. Tiha usamljenost prema Juranić znači da osoba nije sama, ali se osjeća neviđeno. Ima ljude oko sebe, ali nema dubinu odnosa. "To je emocionalna distanca koja se stvara kad prestanemo dijeliti ono što je stvarno u nama. Mnogi danas komuniciraju više nego ikad, ali su emocionalno gladni. Društvene mreže nude privid bliskosti, no ne nude toplinu. Tiha usamljenost postaje epidemija modernog doba. Ne vidi se, ali ju ljudi osjećaju svakodnevno."

Broj građana koji trebaju stručnu psihološku pomoć porastao je s 6% na 8%. Na pitanje smanjuje li se stigma oko traženja psihološke pomoći Juranić odgovara da se smanjuje, ali da nije nestala. "Sve više ljudi razumije da odlazak psihologu nije znak slabosti, nego resurs za jačanje otpornosti. Posebno mlađe generacije sve otvorenije govore o emocijama i stresu. No, kod starijih generacija i u poslovnom svijetu i dalje postoji bojazan da će traženje pomoći biti protumačeno kao nedostatak snage", napominje Juranić. "Promjena je vidljiva i ohrabrujuća, ali za istinsku normalizaciju psihološke pomoći potrebno je da i institucije počnu aktivno poticati takav pristup. Svako poduzeće, primjerice, može kroz svoju medicinu rada zatražiti procjenu psihosocijalnih rizika i sve prepustiti psiholozima bez troška, na teret HZZO-a."

'Mladi plaćaju cijenu nesigurnosti'

Žene i mladi (mlađi od 25 godina) su najizloženiji stresu. "Žene su često nositeljice višestrukih uloga: majke, partnerice, zaposlenice, kćeri, skrbnice i stalno balansiraju između tuđih potreba i vlastitog umora. Kod mladih, pritisak dolazi iz drugog smjera: od njih se očekuje stabilnost i uspjeh u svijetu koji je nestabilan", navodi Juranić. "I jedni i drugi osjećaju da stalno nešto moraju dokazivati. Žene plaćaju cijenu preopterećenosti, a mladi cijenu nesigurnosti. Oboje su skupine koje osjećaju pritisak da budu "dovoljno dobri“ u svijetu koji stalno traži više, a rezultat je iscrpljenost."

STIGMA MENOPAUZE /

Prirodna, ali zahtjevna faza: Istraživanje otkrilo koliko žene pate u tišini i što im zaista treba

Pozitivan trend - manje 'crnih misli'

Najveća promjena od 2017. godine do danas je, prema Juranić, razina svijesti. "Ljudi danas znaju više o mentalnom zdravlju nego ikad prije, no istodobno su i umorniji. Pandemija, ekonomski pritisci i digitalni tempo života ostavili su trag. Ljudi više razumiju emocije i mentalne procese, ali su iscrpljeniji. Više pričamo o stresu, no manje se odmaramo. Znanje je poraslo, ali praksa oporavka još kaska za njim", rekla je.

Unatoč rastućem stresu, bilježi se i jedan pozitivan pomak: učestalost crnih misli i samoozljeđivanja se smanjila. Dok je 2017. godine 2,5 posto građana često razmišljalo o samoozljeđivanju, danas ih je 1,5 posto, što Juranić tumači kao ohrabrujući znak da društvo kreće prema većoj svjesnosti i podršci. "Pojedinci danas imaju više hrabrosti otvoreno govoriti o svojim poteškoćama, što pomaže drugima da se manje boje priznati da im je teško. Oni kojima je najteže ipak se češće obraćaju stručnoj osobi, umjesto da ostanu sami sa svojim mislima. Kroz umor i krize polako se razvija otpornost", rekla je. "Iscrpljeni smo, ali postajemo svjesniji da ne moramo sve nositi sami i da nam drugi ljudi mogu biti stvarna snaga." 

Rezultati istraživanja Hrvatske psihološke komore jasno ukazuju na važnost ulaganja u mentalno zdravlje i sustavnu podršku građanima. Iako su Hrvati, prema vlastitim riječima, zadovoljni životom, emocionalna iscrpljenost, stres i usamljenost pokazuju da je unutarnja ravnoteža mnogih ozbiljno narušena. 

POGLEDAJTE GALERIJU

ZDRAVLJE NA KOCKI /

20 najstresnijih poslova u kojima opstaju samo najjači: Je li vaš na popisu?

POGLEDAJTE VIDEO: Umjesto stresa – pjesma! Nova školska praksa u splitskoj školi razbija jutarnju nervozu