Napokon pronašli rješenje za jedan od najgorih simptoma dugog covida! Spas je u kombinaciji ovih lijekova...

U ovom trenutku, gvanfacin i NAC je testiran tek na malom broju oboljelih od dugog covida, od kojih su većina bile žene, ali prvi znakovi su vrlo obećavajući. Potrebno je provesti još kliničkih testiranja i placebo kontrola da bi se potvrdilo liječi li ova kombinacija zaista moždanu maglu.

Uzimajući u obzir ozbiljnost i raširenost pojave dugog covida, istraživači vjeruju da bi liječnici trebali razmisliti o tome da počnu pacijentima prepisivati gvanfacin. U SAD-u je NAC dostupan bez liječničkog recepta.

“Ako pacijenti imaju liječnika koji bi mogao pročitati naš rad, nadamo se da će već sada moći dobiti pomoć koju trebaju,” kaže neuroznanstvenica Amy Arnsten. Ona i njeni kolege tvrde da bi kombinacija lijekova mogla biti “trenutno korisna” milijunima očajnih pacijenata.

Već sada liječnici često prepisuju gvanfacin za razloge koji nisu navedeni na uputama, najčešće zbog poremećaja u prefrontalnom korteksu. Ovaj lijek, vjeruje se, povećava aktivnost u dijelovima mozga koji su zaduženi za procese višeg reda, poboljšanje pozornosti i smanjenje hiperaktivnosti.

Moždana magla jedan je od najčešćih simptoma dugog covida i drugih sličnih bolesti, kao što je sindrom kroničnog umora. Dugi covid obuhvaća razne simptome koji idu mnogo dalje od osjećaja mentalne izmorenosti. Dugoročne kognitivne posljedice često dovode do usporenog razmišljanja, gubitka pamćenja, loše koncentracije ili osjećaja zbunjenosti koji dugoročno dovode do malaksalosti.

Gvanfacin i NAC su pristupačni i široko dostupni. Mnogi koji pate od dugog covida ili sindroma kroničnog umora progovorili su o tome kako im ta bolest otežava ili čini nemogućim svakodnevni život. Ne mogu održavati odnose s drugima ili zadržati posao. Moždana magla jedan je od najozbiljnijih simptoma.

Od 2020., milijuni u SAD-u su ostali bez posla zbog simptoma dugog covida, a trenutno liječnici ne mogu učiniti mnogo da bi svojim pacijentima pomogli da si vrate živote pod kontrolu. “Nedostaje pravih terapija za moždanu maglu izazvanu dugim covidom. Kada sam vidio koliko koristi ovi lijekovi imaju na pacijente, osjetio sam da je važno što prije istražiti te informacije,” kaže neurolog Arman Fesharaki-Zadeh.“Ne trebate čekati da biste bili dio istraživačkog testiranja. Pitajte svoje liječnike – ovi lijekovi su pristupačni i široko dostupni.”

Fesharaki-Zadeh je odlučio razmišljati kreativno: simptomi koje je prepoznao u tom pacijentu bili su vrlo slični onima koje je viđao u pacijenata s potresom mozga. Na mnogo načina simptomi dugog covida slični su simptomima snažnog udarca u glavu. Razlika je u tome da virus u ovom slučaju štetu čini iznutra.

NAC je protuupalni agent koji se česti prepisuje pacijentima s traumatskom ozljedom mozga, zbog čega je Fesharaki-Zadeh odlučio taj lijek prepisati prvi. Pacijent je uskoro prijavio poboljšanje u razinama energije i pamćenja. Fesharaki-Zadeh potom je dodao gvanfacin, lijek koji se bori protiv upale u mozgu i dobro funkcionira u kombinaciji s NAC-om, što je pokazalo dobre rezultate.

Istraživači na sveučilištu Yale otada su ovu kombinaciju testirali na desetak drugih pacijenata s dugim covidom. Sudionici su dnevno uzimali 600 miligrama NAC-a i 1 miligram gvanfacina prije spavanja. Nakon mjesec dana doza gvanfacina je povećana na 2 miligrama.

Svih osam sudionika koji su do kraja prošli testiranje prijavili su značajno poboljšanje u pamćenju, organizacijskim vještinama i sposobnostima multitaskinga. Neki ljudi potpuno su se riješili moždane magle, a drugi su izjavili da su povratili samopoštovanje. Dvoje pacijenata moralo je napustiti testiranje jer su imali nizak tlak i/ili vrtoglavicu.

Iako nijedan od pacijenata nije primio placebo, istraživači kažu da se jedna studija pokazala kao “izrazito poučna.” Medicinska sestra koja je imala dugi covid i zbog toga morala uzeti bolovanje, izjavila je da osjeća značajno poboljšanje radne memorije, izvršnih funkcija i brzine kognitivnih procesa nakon što je svakodnevno uzimala NAC i gvanfacin. Nažalost morala je prestati uzimati lijekove jer je dobila nizak tlak.

“Ovo nije bilo testiranje koje je uključivalo placebo, no priče poput ove daju nam sigurnost da su poboljšanja zaista rezultat lijekova i da nije riječ o placebo efektu,” kaže Arnsten. Tim na sveučilištu nada se da će njihova studija dovesti do novih kliničkih istraživanja.