Moždani udar obično se doživljava kao bolest starije populacije, no stvarnost je drugačija. To stanje jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta kod žena, a simptomi i rizični čimbenici mogu se razlikovati od onih u muškaraca. Prof. dr. sc. Arijana Lovrenčić-Huzjan, dr. med., spec. neurologije za Net.hr objasnila je o kojim simptomima je riječ te je istaknula da je njihovo razlikovanje važno, jer se moždani udar u žena ponekad teže i kasnije prepozna, također, otkrila je i može li se moždani udar spriječiti.

Različiti simptomi kod žena i muškaraca

"Moždani udar je pojava simptoma neurološke disfunkcije uslijed smetnji cirkulacije. Najčešći simptomi su slabost jedne strane lica i ili tijela i ili smetnje govora. Moždani udar može biti ishemijski, uslijed začepljenja jedne žile ili hemoragijski kada dolazi do izlijevanja krvi uslijed pucanja žile u glavi", rekla je neurologinja te je objasnila koja je razlika između moždanog udara u žena i muškaraca.

"Dok muškarci češće imaju samo klasične simptome, poput slabosti jedne strane tijela i lica, smetnje govora i gubitak vida na jedno oko, u žena se javljaju i atipični simptomi poput iznenadne zbunjenosti ili dezorijentacije, jake glavobolje bez jasnog razloga, mučnina ili povraćanje, umor ili slabost cijelog tijela. Zbog toga se moždani udar u žena češće kasno prepozna", kazala je.

TRAJNE POSLJEDICE /

Na vrijeme prepoznajte znakove ozbiljnog poremećaja, četvrtog uzroka smrti u Hrvatskoj

"Žene češće doživljavaju moždani udar u mlađoj dobi do 35 godina, a nakon te dobi muškarci ga češće doživljavaju. Žene, također, češće dožive moždani udar u starijoj dobi i taj je moždani udar teži te više žena umire od posljedica", dodala je.

Prof. Huzjan-Lovrenčić istaknula je da su čimbenici rizika za muškarce i žene za moždani udar jednaki, ali neki od njih poput povišenog krvnog tlaka (hipertenzija), šećerne bolesti (dijabetes melitus), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), depresije, psihosocijalnog stresa, migrene s aurom, i autoimmune bolesti imaju jači utjecaj na žene.

'Ishod moždanog udara je lošiji u žena'

"Žene, također, imaju i specifične rizike poput trudnoće i postporođajnog razdoblja, hormonalne kontracepcije, hormonske terapije u menopauzi, preeklampsije (visok krvni tlak u trudnoći). Uslijed hormonskih promjena pojačava se zgrušavanje krvi što predisponira za neke rjeđe moždane udare. U muškaraca su češći čimbenici rizika pušenje, ekscesivna konzumacija alkohola i raniji razvoj ateroskleroze (začepljenja krvnih žila)", objasnila je.

"Ishod moždanog udara je lošiji u žena. One češće imaju teži moždani udar. Oporavak je često

sporiji i nerijetko ostaju s dugotrajnim posljedicama poput jače onesposobljenosti i gubitka samostalnosti", istaknula je.

Žene najčešće imaju ishemijski moždani udar, koji nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu. To je, ujedno, i najčešća vrsta moždanog udara uopće, ali je kod žena posebno izražena, osobito u starijoj životnoj dobi.

"Do ishemijskog moždanog udara u žena često dolazi zbog stvaranja krvnog ugruška koji može nastati u srcu ili krvnim žilama te potom dospjeti u mozak. Jedan od važnih uzroka je fibrilacija atrija, poremećaj srčanog ritma koji je češći u starijih žena i značajno povećava rizik od moždanog udara. Osim toga, u žena su česti i drugi rizični čimbenici poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i povišenih masnoća u krvi, koji s godinama sve više dolaze do izražaja", kazala je prof. Lovrenčić-Huzjan te je istaknula da hormonalne promjene, također, imaju važnu ulogu.

"Tijekom reproduktivne dobi estrogen djelomično štiti krvne žile, no nakon menopauze ta zaštita slabi, što dovodi do većeg rizika od ateroskleroze i stvaranja ugrušaka. Zbog toga se ishemijski moždani udar u žena često javlja u starijoj dobi i nerijetko ima teži tijek. Iako rjeđe, žene imaju i nešto veći rizik od subarahnoidalnog krvarenja u odnosu na muškarce, ali ukupno gledano, ishemijski moždani udar ostaje daleko najčešći oblik moždanog udara u žena."

Foto: Zvonimir Ferina

Simptomi moždanog udara

Što se tiče simptoma moždanog udara, neurologinja je rekla da se oni mogu podijeliti na opće (tipične), koji se javljaju kod većine oboljelih bez obzira na spol, i specifične simptome koji su češći u žena. Razlikovanje tih simptoma važno je jer se moždani udar u žena ponekad teže i kasnije prepozna.

Opći simptomi moždanog udara najčešće se pojavljuju naglo i uključuju:

• Iznenadnu slabost ili oduzetost lica, ruke i/ili noge jedne strane tijela,
• Česti su i poremećaji govora, poput otežanog izgovora ili nerazumijevanja govora,
• Iznenadni problemi s vidom na jedno ili oba oka,
• Mogu se javiti i nagla vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije,
• Jaka, iznenadna glavobolja bez očitog uzroka.

U žena se, uz ove tipične znakove, češće javljaju i netipični, odnosno specifični simptomi. To mogu biti:

• Iznenadna zbunjenost,
• Dezorijentacija ili promjene u ponašanju,
• Izražen i neobjašnjiv umor,
• Opća slabost cijelog tijela.

"Žene, također, češće imaju mučninu i povraćanje. Ponekad se javlja i jaka glavobolja praćena gubitkom svijesti. S obzirom na to da su simptomi u žena često suptilniji i mogu nalikovati drugim stanjima, moždani udar se ne prepozna odmah. Pravodobno reagiranje na bilo koji od navedenih znakova važno je, jer brzo liječenje značajno povećava šanse za oporavak i smanjuje trajne posljedice", upozorila je prof. Lovrenčić-Huzjan.

Kod moždanog udara svaka minuta je važna

Neurologinja je objasnila da se kod moždanog udara kaže da je svaka minuta važna zato što tijekom njega dolazi do prekida dotoka krvi i kisika u moždano tkivo, a moždane stanice su izuzetno osjetljive na takav prekid.

"Bez kisika i hranjivih tvari one počinju odumirati već nakon nekoliko minuta i ne mogu se obnoviti. Procjenjuje se da se kod neliječenog moždanog udara svake minute izgubi oko 1,9 milijuna neurona, zajedno s milijardama sinapsi i kilometrima živčanih vlakana. Što dulje traje prekid cirkulacije, to je veće i nepovratnije oštećenje mozga, što se kasnije očituje težim neurološkim posljedicama poput paralize, poremećaja govora, pamćenja ili gubitka samostalnosti", rekla je.

"Brza reakcija je ključna i zbog mogućnosti primjene specifičnog liječenja. Kod ishemijskog moždanog udara postoji terapija za otapanje ugruška (tromboliza) ili vađenja ugruška iz žile (trombektomija) koja je najučinkovitija što se ranije primijeni nakon nastupa simptoma. Svaka minuta kašnjenja smanjuje učinkovitost liječenja i povećava rizik od trajnih posljedica ili smrti. Zato se u liječenju moždanog udara koristi izraz 'vrijeme je mozak' – što se brže prepozna udar i započne liječenje, to je veća vjerojatnost preživljavanja i boljeg oporavka bolesnika", istaknula je.

Foto: Shutterstock

Rizični čimbenici moždanog udara specifični za žene

Prepoznavanje rizičnih čimbenika za moždani udar vrlo je važno u smislu prevencije i očuvanja zdravlja. Oni u žena uključuju opće čimbenike koji vrijede za oba spola (povišeni krvni tlak,

dijabetes, povišene masnoće u krvi, srčane bolesti, pušenje, prekomjerna tjelesna težina itd.), ali i posebne, spolno-specifične čimbenike koji su povezani s hormonalnim promjenama, trudnoćom i određenim bolestima koje su češće u žena.

"Među najvažnijim rizičnim čimbenicima specifičnim za žene su trudnoća i postporođajno razdoblje. Tijekom trudnoće dolazi do prirodnih promjena u zgrušavanju krvi i krvnom tlaku, što povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Posebno su rizična stanja poput preeklampsije i eklampsije, koja su povezana s povišenim krvnim tlakom i mogu znatno povećati rizik od moždanog udara kasnije u životu. Uz trudnoću se još povezuju mrtvorođenstvo i preuranjeni porod kao rizik za nastanak moždanog udara u kasnijem životu", rekla je prof. Lovrenčić-Huzjan.

ISPOVIJEST ZA NET.HR /

Hrabro se uspjela oporaviti od teške bolesti: 'Ostao je samo strah od kupaonice'

Neurologinja je kao druge, no ne manje važne, rizične čimbenike moždanog udara u žena izdvojila sljedeće na koje treba obratiti pozornost:

1. Preuranjena disfunkcija jajnika

"Ona koja nastaje prirodno (nastup menopauze u ranoj dobi) ili posljedica radioterapije ili operacija kojima se uklanjaju jajnici (histerektomija s obostranom ooforektomijom), povećavaju rizik za nastanak moždanog udara. Što je ranija dob nastanka menopauze rizik je veći."

2. Hormonalna kontracepcija

"Osobito ona koja sadrži estrogen, povećava rizik od moždanog udara, posebno u žena koje puše, imaju povišen krvni tlak, migrenu s aurom ili dijabetes melitus. Prisustvo više rizika multipliciraju rizik za nastanak moždanog udara. Slično tome, hormonska nadomjesna terapija u menopauzi može povisiti rizik ako je započeta nakon 60. godine života i uz to su prisutni drugi čimbenici rizika."

3. Menopauza

"Ona sama po sebi predstavlja važan rizični čimbenik jer dolazi do pada razine estrogena, hormona koji ima zaštitni učinak na krvne žile. Nakon menopauze raste učestalost ateroskleroze, povišenog krvnog tlaka i poremećaja masnoća u krvi, što povećava rizik od moždanog udara."

4. Migrena s aurom

"U žena je češća i migrena s aurom koja je povezana s povećanim rizikom od ishemijskog moždanog udara, osobito u mlađih osoba."

Foto: Shutterstock

5. Neke autoimune bolesti

"Autoimune bolesti poput sistemskog lupus eritematosusa i reumatoidnog artritisa koje se znatno češće javljaju u žena, povećavaju rizik zbog kronične upale i poremećaja zgrušavanja krvi."

6. Fibrilacija atrija

"Važan, ali često zanemaren čimbenik je i fibrilacija atrija, koja u žena starije dobi nosi veći rizik od moždanog udara nego u muškaraca."

Prof. Huzjan-Lovrenčić je upozorila da se zbog kombinacije ovih čimbenika moždani udar u žena često javlja u kasnijoj dobi i može imati teže posljedice, što dodatno naglašava važnost prevencije i ranog prepoznavanja rizika.

Važni neprepoznati čimbenici rizika za žene

"Psihosocijalni rizici, nasilje intimnog partnera, socioekonomska deprivacija i slaba zdravstvena pismenost predstavljaju važne neprepoznate čimbenike rizika za žene jer djeluju dugotrajno, međusobno se pojačavaju i izravno i neizravno povećavaju vjerojatnost nastanka moždanog udara. Njihov učinak nije samo psihološki, već ima jasne biološke i zdravstvene posljedice", objasnila je neurologinja.

"Psihosocijalni stres u žena često je kroničan i povezan s višestrukim ulogama, emocionalnim opterećenjem, brigom za obitelj i nedostatkom socijalne podrške. Dugotrajni stres dovodi do stalne aktivacije hormona stresa, poput kortizola i adrenalina, što s vremenom uzrokuje povišeni krvni tlak, poremećaje metabolizma, upalu krvnih žila i povećanu sklonost zgrušavanju krvi. Sve to izravno povećava rizik od moždanog udara", rekla je.

"Nasilje intimnog partnera ima osobito snažan i specifičan utjecaj na zdravlje žena. Tjelesne su ozlijede u većini slučaja u području glave ili vrata, često neprepoznate. Takvo nasilje može dovesti do gušenja i prekida dotoka krvi u mozak, ali i do pucanja krvnih žila odgovornih za dotok krvi u mozak. Osim izravnih tjelesnih ozljeda, nasilje je povezano s kroničnim stresom, depresijom, anksioznošću i posttraumatskim stresnim poremećajem. Posljedice su češće pušenje, zlouporaba alkohola ili lijekova te slabija brigu o vlastitom zdravlju. Također, nasilje često ograničava pristup zdravstvenoj skrbi, čime se odgađa dijagnostika i liječenje rizičnih stanja poput hipertenzije ili dijabetesa", istaknula je prof. Lovrenčić-Huzjan te je još ukazala na socioekonomsku deprivaciju i slabu zdravstvenu pismenost.

Foto: Shutterstock

"Socioekonomska deprivacija (niži prihodi, slabije obrazovanje, nezaposlenost ili loši životni uvjeti) snažnije pogađa žene, osobito starije i samohrane. Takvi uvjeti otežavaju zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i pristup preventivnim zdravstvenim uslugama. Uz to financijska nesigurnost povećava razinu stresa i smanjuje mogućnost redovitog uzimanja terapije, čime se pogoršava kontrola rizičnih čimbenika za moždani udar", rekla je.

"Slaba zdravstvena pismenost dodatno povećava rizik jer žene s ograničenim znanjem o zdravlju teže prepoznaju rane simptome moždanog udara i kasnije se javljaju liječniku. Također, slabije razumiju važnost preventivnih mjera, redovitih pregleda i pravilnog uzimanja terapije. To može dovesti do loše kontrole kroničnih bolesti i propuštanja pravodobnog liječenja", objasnila je.

"Zajednički učinak ovih čimbenika dovodi do nevidljivog, ali značajnog povećanja rizika za moždani udar u žena. Oni naglašavaju da prevencija moždanog udara ne uključuje samo medicinske intervencije, već i rješavanje društvenih, psiholoških i obrazovnih nejednakosti koje nesrazmjerno pogađaju žene", upozorila je neurologinja.

Može li se moždani udar spriječiti?

Prof. Lovrenčić-Huzjan je rekla da se moždani udar u velikoj mjeri može spriječiti. Procjenjuje se da se više od 80 posto moždanih udara može izbjeći kontrolom rizičnih čimbenika i usvajanjem zdravijih životnih navika. Prevencija se temelji na kombinaciji medicinskih mjera, promjena životnog stila i pravodobnog prepoznavanja rizika.

Neurologinja je kao najvažniji korak u prevenciji moždanog udara izdvojila kontrolu povišenog krvnog tlaka, koji je, ujedno, najveći pojedinačni čimbenik rizika za moždani udar.

"Redovito mjerenje tlaka i uzimanje propisane terapije značajno smanjuju rizik. Jednako je važno pravilno liječenje šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi i srčanih bolesti, osobito fibrilacije atrija koja snažno povećava rizik od ishemijskog moždanog udara", rekla je.

"U žena prevencija uključuje i prepoznavanje spolno-specifičnih rizika, poput komplikacija u trudnoći, migrene s aurom te pažljivo korištenje hormonalne kontracepcije ili hormonske terapije", dodala je.

Promjene stila života kao prevencija moždanog udara

Također, promjene životnog stila imaju ogroman preventivni učinak. Prof. Lovrenčić-Huzjan istaknula je štetnost pušenja i uzimanja nedozvoljenih supstanci te je objasnila koje su namirnice zdrave.

'DOBRI DUH POSAVINE' /

Darijo (28) je nakon teške operacije srca za dlaku izbjegao moždani udar: 'Bilo je teških noći'

"Prestanak pušenja jedna je od najučinkovitijih mjera jer pušenje oštećuje krvne žile i potiče zgrušavanje krvi. Izbjegavanje nedozvoljenih supstanca je također važno. Zdrava prehrana, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i ribom, uz smanjen unos soli i zasićenih masnoća, pomaže u kontroli tlaka i masnoća. Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od moždanog udara poboljšavajući cirkulaciju, regulaciju tjelesne težine i metabolizam", kazala je.

"Važna je i kontrola tjelesne mase, ograničavanje alkohola te upravljanje stresom. Kronični stres i loše mentalno zdravlje povezani su s povišenim tlakom i nezdravim navikama, što dugoročno povećava rizik. Važni su i izbjegavanje upala te redoviti pregledi stomatologa, liječenje kronične upale poput parodontitisa. Cijepljenje je važna mjera u prevenciji influence i upale pluća, budući da akutna upalna stanja također povećavaju rizik za nastanak moždanog udara", dodala je prof. Lovrenčić-Huzjan te je upozorila na prepoznavanje ranih simptoma i pravovremenu prevenciju.

"Na kraju, zdravstvena pismenost i brzo reagiranje imaju ključnu ulogu. Prepoznavanje ranih simptoma i hitno traženje pomoći može spriječiti teške posljedice ili ponovljeni moždani udar. Drugim riječima, iako se moždani udar ne može uvijek u potpunosti izbjeći, velik dio rizika je pod našom kontrolom, a prevencija započinje mnogo prije pojave prvih simptoma", poručila je.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

RAZNOLIKO I ZDRAVO /

Ukusna superhrana: Ovih 25 namirnica ključno je za zdravlje krvnih žila